REFF - Репозиторијум Филозофског факултета
Универзитет у Београду - Филозофски факултет
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • Српски (ћирилица) 
    • Енглески
    • Српски (ћирилица)
    • Српски (латиница)
  • Пријава
Преглед записа 
  •   REFF
  • Klasične nauke / Classical Studies
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za klasične nauke
  • Преглед записа
  •   REFF
  • Klasične nauke / Classical Studies
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za klasične nauke
  • Преглед записа
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Oružje, oruđe i zbrka sa prefiksima

Oružie, orudie, serb. urutka i smešenie pristavok

Thumbnail
2020
3025.pdf (394.0Kb)
Аутори
Loma, Aleksandar
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документу
Апстракт
Praslovenske reči *orǫž'je i *orǫd'je vezuje jednu s drugom osim značenja koja se međusobno preklapaju i sazvučnost koja, kako se čini, odražava sličnost njihove unutrašnje strukture: obe se mogu tumačiti kao izvedenice kolektivnim sufiksom -'je od glagolskih korenova *rǫgodnosno *rǫd-. Ako je tako, u obema *obi imalo prefiksalni karakter, i upravo tu nastaje problem, pošto se u datom glasovnom okruženju to *one može neposredno svesti ni na jedan praslovenski prefiks. Do uprošćenja *ob gt *onije dolazilo pred likvidama, tako da je tradicionalna rekonstrukcija kao *obrǫž'je, *obrǫd'je neodrživa, imajući u vidu potpuno odsustvo -bu istorijski posvedočenim likovima dveju reči, počevši od najstarijih, staroslovenskih pisanih spomenika. Na tu okolnost već je više puta ukazano; u slučaju reči *orǫd'je ona je čak dala povod odbacivanju njene slovenske ètimologije u korist neubedljivog izvođenja iz starovisokonemačkog. S obzirom na prisutstvo nazala u oba korena, pretpostavljamo da je ou *orǫ...ž'je i *orǫd'je rezultat rane regresivne disimilacije prefiksa *ǫ lt bsl. *an-, koji u postverbalnim imenicama odgovara preverbalnom *v"(n) lt *un, up. tvorbene parove tipa *ǫ-t"k" : *v"-t"knǫti. U *orǫž'je, *rǫgse svodi na *rangkao prevoj od *reng-, up. lit. rangà 'priprema' od ren~gti(s) 'pri-, o-, s-premati (se)'; osnovni glagol nije odražen u slovenskim jezicima; besprefiksalni oblici rus. ruž'ë 'puška', bug. dijal. ružie 'oružje', sln. dijal. rožjȅ, ukr. ružúna pozno su fiksirani i mogu se objašnjavati aferezom o-, ali postoji i bug. dijal. glagol rỳža (se) 'sprema (se)', a takođe složenica *moto-rǫga gt sln. motorǫ' ga, s.-h. motòruga, čija je struktura, očito, analogna sinonimnom obrazovanju *moto-vidlo 'motovilo', up. za o rǫga lit. rangýti, -gúoti 'u-, iz-, sa-vijati'; smotavati', rañgas 'uvojak, klupko'. Nedavno je Lj. V. Kurkina ovamo svrstala i rusko naružu 'spolja', dijal. ruž' 'spoljašnji izgled'. Rus. dijal. obrýga 'ženskaâ svečana odeća; pokrivalo za glavu' ima blisku paralelu u lit. ap-rangà 'odeća' od ap-ren~gti 'ode(va)ti', dok reči *orǫž'je, pri nemogućnosti da se njeno *oizvede iz *ob-, bliže, kako u tvorbenom tako i u semantičkom pogledu, stoji lit. į̀ ranga 'naoružanje' od į-ren~gti 'opremiti', pri čemu se lit. prefiks į lt *insvodi, skupa sa prasl. *v"(n) lt *un-, na *o nkao redukovanu varijantu prefisa *on gt prasl. *ǫ-; up. stsl. spoj v" orѫžii, rus. dijal. vružit'(sâ) 'naoružati se'. Oblik *orǫž'je objašnjava se disimilacijom *anrang gt *arang-, izvršenom u ranopraslovenskom pre nastanka nazala; nije isključeno da je uporedo s njim i dalje postojala nedisimilovana varijanta *ǫrǫž'je, odražena u spomenicima XI v., stsl. ѫrѫž'e, strus. uruž'e, premda se ti likovi mogu i drukčije objašnjavati. Prema široko prihvaćenom i najverovatnijem tumačenju, *orǫd'je je u prevojnoj vezi sa rečju *ręd", pri čemu prefiksalno *očini istu teškoću kao i u *orǫž'je, koja se, kao i u tom slučaju, dâ prevladati ako pođemo od ranopraslovenskog *an-, t.j. *arand lt *an-rand-, izvedenica od glagola *un-rendodraženog v stsl. v"rѧditi, up. prasl. obrte *do-, pri-vesti v" ręd" 'dovesti u red'. Korenski prevoj *rǫdu toj reči nije više izolovan otkad je I. P. Petljova ukazala na niz njegovih odraza u istočnoslovenskom: russk. dial. niporýda 'nemaran čovek', obrudit' 'opšiti', ukr. dijal. naporuditi 'naučiti' pored strus. narѧditi 'isto' itd. Među njima je i kujbiševsko arutka 'odeća', koje Petljova poredi sa šire rasprostranjenim sinonimom obrâ' da, ali sa glasovne tačke gledišta arutka valja poistovetiti sa južnoslovenskom rečju bug. dijal. (zap.) orudka, urutka, srp. dijal. (ist.) orutka, (ist., centr.) urutka 'alatka'. Najpre treba poći od para *orǫd"ka lt *arand: *ǫrǫd"ka lt *an-randkoji bi odražavao ranopraslovensku disimilovanu i nedisimilovanu varijantu. Na fenomen mešanja prefikasa već smo ukazali povodom prasl. reči *otsoje 'osoje, strana brda okrenuta od sunca', koja se obično rekonstruiše kao *obsoje, ali semantički bolje motivisan lik sa *otnalazi potvrdu u starosrpskom zapisu XIII v. otsoѥ. Iz semantičkih razloga i preverb u *u-ręditi podleže sumnji da nije od *u lt *auveć da je i on plod poznopraslovenske disimilacije nazala u (znatno slabije potvrđenom) *v"(n)-ręditi. Elem, prefiksi *ob-, *ot-, *ǫi *v"(n)mešali su se jedni s drugima u ishodu glasovnog uprošćavanja i disimilacije od samih početaka pisane predaje; u Suprasaljskom kodeksu uporedo sa imenicom orѫdiѥ nalazimo glagolski oblik ѫrodovati, objašnjiv progresivnom disimilacijom.

Prasl. *orǫž'je i *orǫd'je - slova, blizkie po značeniû i, po vidimomu, parallel'nye pristavočno-suffiksal'nye obrazovaniâ, otnosimye bol'šinstvom issledovatelej k kornâm balt.-slav. *reng/ *rang(lit. ren~gti(s) 'gotovit'(sâ)', rangà 'podgotovka') i *rend/ *rand*rind(prasl. *ręd", lit. rindà ) sootvetstvenno. Pri analize *o-rǫž-'je, *o-rǫd-'je, suffiks -'je ne vyzyvaet nedoumeniâ, togda kak pristavka *o-, kotoruû v dannoj pozicii nel'zâ vozvesti k *ob-, âvlâetsâ problemoj. Nami predpolagaetsâ prasl. *ǫ-, sootvetstvuûŝee, v otglagol'nyh suŝestvitel'nyh, preverbal'nomu *v"(n)-, i posledovatel'naâ regressivnaâ dissimilâciâ, vyzvannaâ, v oboih slučaâh, kornevim nosovym.
The Common Slavic words *orǫž'je and *orǫd'je have the same basic meaning ('instrument, equipment') and apparently share the same word-formation pattern. Both of them are commonly considered to be prefixal-suffixal derivatives from the Balto-Slavic roots *reng/ *rang(Lith. ren~gti(s) 'prepare, arrange', rangà 'preparation') and *rend/ *rand*rind(CSl. *ręd" 'row, line; order', Lith. rindà 'row, line' respectively. By analysing *o-rǫž-'je, *o-rǫd-'je, the suffix -'je is transparent, whereas *omakes a problem, for in this position it cannot be traced back to the prefix *ob-. We assume CSl. *ǫ-, corresponding, in deverbal nouns, with the preverbal *v"(n)-, which resulted here in oby the way of a regressive dissimilation, provoked, in both cases, by the root nasal.
Кључне речи:
pristavki *obi *ǫ- / praslavânskij / oružie / orudie / dissimilâciâ nosovyh / balto-slavânskij / prefixes *oband *ǫ- / orǫž'je / orǫd'je / dissimilation of nasals / Common Slavic / Balto-Slavic
Извор:
Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, 2020, 63, 1, 11-19
Издавач:
  • Matica srpska, Novi Sad
Финансирање / пројекти:
  • Етимолошка истраживања српског језика и израда Етимолошког речника српског језика (ЕРСЈ) (RS-178007)

DOI: 10.18485/ms_zmsfil.2020.63.1.2

ISSN: 0352-5724

[ Google Scholar ]
URI
http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3028
Колекције
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za klasične nauke
Институција/група
Klasične nauke / Classical Studies
TY  - JOUR
AU  - Loma, Aleksandar
PY  - 2020
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3028
AB  - Praslovenske reči *orǫž'je i *orǫd'je vezuje jednu s drugom osim značenja koja se međusobno preklapaju i sazvučnost koja, kako se čini, odražava sličnost njihove unutrašnje strukture: obe se mogu tumačiti kao izvedenice kolektivnim sufiksom -'je od glagolskih korenova *rǫgodnosno *rǫd-. Ako je tako, u obema *obi imalo prefiksalni karakter, i upravo tu nastaje problem, pošto se u datom glasovnom okruženju to *one može neposredno svesti ni na jedan praslovenski prefiks. Do uprošćenja *ob gt  *onije dolazilo pred likvidama, tako da je tradicionalna rekonstrukcija kao *obrǫž'je, *obrǫd'je neodrživa, imajući u vidu potpuno odsustvo -bu istorijski posvedočenim likovima dveju reči, počevši od najstarijih, staroslovenskih pisanih spomenika. Na tu okolnost već je više puta ukazano; u slučaju reči *orǫd'je ona je čak dala povod odbacivanju njene slovenske ètimologije u korist neubedljivog izvođenja iz starovisokonemačkog. S obzirom na prisutstvo nazala u oba korena, pretpostavljamo da je ou *orǫž'je i *orǫd'je rezultat rane regresivne disimilacije prefiksa *ǫ lt  bsl. *an-, koji u postverbalnim imenicama odgovara preverbalnom *v"(n) lt  *un, up. tvorbene parove tipa *ǫ-t"k" : *v"-t"knǫti. U *orǫž'je, *rǫgse svodi na *rangkao prevoj od *reng-, up. lit. rangà 'priprema' od ren~gti(s) 'pri-, o-, s-premati (se)'; osnovni glagol nije odražen u slovenskim jezicima; besprefiksalni oblici rus. ruž'ë 'puška', bug. dijal. ružie 'oružje', sln. dijal. rožjȅ, ukr. ružúna pozno su fiksirani i mogu se objašnjavati aferezom o-, ali postoji i bug. dijal. glagol rỳža (se) 'sprema (se)', a takođe složenica *moto-rǫga  gt  sln. motorǫ' ga, s.-h. motòruga, čija je struktura, očito, analogna sinonimnom obrazovanju *moto-vidlo 'motovilo', up. za o rǫga lit. rangýti, -gúoti 'u-, iz-, sa-vijati'; smotavati', rañgas 'uvojak, klupko'. Nedavno je Lj. V. Kurkina ovamo svrstala i rusko naružu 'spolja', dijal. ruž' 'spoljašnji izgled'. Rus. dijal. obrýga 'ženskaâ svečana odeća; pokrivalo za glavu' ima blisku paralelu u lit. ap-rangà 'odeća' od ap-ren~gti 'ode(va)ti', dok reči *orǫž'je, pri nemogućnosti da se njeno *oizvede iz *ob-, bliže, kako u tvorbenom tako i u semantičkom pogledu, stoji lit. į̀ ranga 'naoružanje' od į-ren~gti 'opremiti', pri čemu se lit. prefiks į lt  *insvodi, skupa sa prasl. *v"(n) lt  *un-, na *o nkao redukovanu varijantu prefisa *on gt  prasl. *ǫ-; up. stsl. spoj v" orѫžii, rus. dijal. vružit'(sâ) 'naoružati se'. Oblik *orǫž'je objašnjava se disimilacijom *anrang gt  *arang-, izvršenom u ranopraslovenskom pre nastanka nazala; nije isključeno da je uporedo s njim i dalje postojala nedisimilovana varijanta *ǫrǫž'je, odražena u spomenicima XI v., stsl. ѫrѫž'e, strus. uruž'e, premda se ti likovi mogu i drukčije objašnjavati. Prema široko prihvaćenom i najverovatnijem tumačenju, *orǫd'je je u prevojnoj vezi sa rečju *ręd", pri čemu prefiksalno *očini istu teškoću kao i u *orǫž'je, koja se, kao i u tom slučaju, dâ prevladati ako pođemo od ranopraslovenskog *an-, t.j. *arand lt  *an-rand-, izvedenica od glagola *un-rendodraženog v stsl. v"rѧditi, up. prasl. obrte *do-, pri-vesti v" ręd" 'dovesti u red'. Korenski prevoj *rǫdu toj reči nije više izolovan otkad je I. P. Petljova ukazala na niz njegovih odraza u istočnoslovenskom: russk. dial. niporýda 'nemaran čovek', obrudit' 'opšiti', ukr. dijal. naporuditi 'naučiti' pored strus. narѧditi 'isto' itd. Među njima je i kujbiševsko arutka 'odeća', koje Petljova poredi sa šire rasprostranjenim sinonimom obrâ' da, ali sa glasovne tačke gledišta arutka valja poistovetiti sa južnoslovenskom rečju bug. dijal. (zap.) orudka, urutka, srp. dijal. (ist.) orutka, (ist., centr.) urutka 'alatka'. Najpre treba poći od para *orǫd"ka  lt  *arand: *ǫrǫd"ka  lt  *an-randkoji bi odražavao ranopraslovensku disimilovanu i nedisimilovanu varijantu. Na fenomen mešanja prefikasa već smo ukazali povodom prasl. reči *otsoje 'osoje, strana brda okrenuta od sunca', koja se obično rekonstruiše kao *obsoje, ali semantički bolje motivisan lik sa *otnalazi potvrdu u starosrpskom zapisu XIII v. otsoѥ. Iz semantičkih razloga i preverb u *u-ręditi podleže sumnji da nije od *u lt  *auveć da je i on plod poznopraslovenske disimilacije nazala u (znatno slabije potvrđenom) *v"(n)-ręditi. Elem, prefiksi *ob-, *ot-, *ǫi *v"(n)mešali su se jedni s drugima u ishodu glasovnog uprošćavanja i disimilacije od samih početaka pisane predaje; u Suprasaljskom kodeksu uporedo sa imenicom orѫdiѥ nalazimo glagolski oblik ѫrodovati, objašnjiv progresivnom disimilacijom.
AB  - Prasl. *orǫž'je i *orǫd'je - slova, blizkie po značeniû i, po vidimomu, parallel'nye pristavočno-suffiksal'nye obrazovaniâ, otnosimye bol'šinstvom issledovatelej k kornâm balt.-slav. *reng/ *rang(lit. ren~gti(s) 'gotovit'(sâ)', rangà 'podgotovka') i *rend/ *rand*rind(prasl. *ręd", lit. rindà ) sootvetstvenno. Pri analize *o-rǫž-'je, *o-rǫd-'je, suffiks -'je ne vyzyvaet nedoumeniâ, togda kak pristavka *o-, kotoruû v dannoj pozicii nel'zâ vozvesti k *ob-, âvlâetsâ problemoj. Nami predpolagaetsâ prasl. *ǫ-, sootvetstvuûŝee, v otglagol'nyh suŝestvitel'nyh, preverbal'nomu *v"(n)-, i posledovatel'naâ regressivnaâ dissimilâciâ, vyzvannaâ, v oboih slučaâh, kornevim nosovym.
AB  - The Common Slavic words *orǫž'je and *orǫd'je have the same basic meaning ('instrument, equipment') and apparently share the same word-formation pattern. Both of them are commonly considered to be prefixal-suffixal derivatives from the Balto-Slavic roots *reng/ *rang(Lith. ren~gti(s) 'prepare, arrange', rangà 'preparation') and *rend/ *rand*rind(CSl. *ręd" 'row, line; order', Lith. rindà 'row, line' respectively. By analysing *o-rǫž-'je, *o-rǫd-'je, the suffix -'je is transparent, whereas *omakes a problem, for in this position it cannot be traced back to the prefix *ob-. We assume CSl. *ǫ-, corresponding, in deverbal nouns, with the preverbal *v"(n)-, which resulted here in oby the way of a regressive dissimilation, provoked, in both cases, by the root nasal.
PB  - Matica srpska, Novi Sad
T2  - Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku
T1  - Oružje, oruđe i zbrka sa prefiksima
T1  - Oružie, orudie, serb. urutka i smešenie pristavok
EP  - 19
IS  - 1
SP  - 11
VL  - 63
DO  - 10.18485/ms_zmsfil.2020.63.1.2
ER  - 
@article{
author = "Loma, Aleksandar",
year = "2020",
abstract = "Praslovenske reči *orǫž'je i *orǫd'je vezuje jednu s drugom osim značenja koja se međusobno preklapaju i sazvučnost koja, kako se čini, odražava sličnost njihove unutrašnje strukture: obe se mogu tumačiti kao izvedenice kolektivnim sufiksom -'je od glagolskih korenova *rǫgodnosno *rǫd-. Ako je tako, u obema *obi imalo prefiksalni karakter, i upravo tu nastaje problem, pošto se u datom glasovnom okruženju to *one može neposredno svesti ni na jedan praslovenski prefiks. Do uprošćenja *ob gt  *onije dolazilo pred likvidama, tako da je tradicionalna rekonstrukcija kao *obrǫž'je, *obrǫd'je neodrživa, imajući u vidu potpuno odsustvo -bu istorijski posvedočenim likovima dveju reči, počevši od najstarijih, staroslovenskih pisanih spomenika. Na tu okolnost već je više puta ukazano; u slučaju reči *orǫd'je ona je čak dala povod odbacivanju njene slovenske ètimologije u korist neubedljivog izvođenja iz starovisokonemačkog. S obzirom na prisutstvo nazala u oba korena, pretpostavljamo da je ou *orǫž'je i *orǫd'je rezultat rane regresivne disimilacije prefiksa *ǫ lt  bsl. *an-, koji u postverbalnim imenicama odgovara preverbalnom *v"(n) lt  *un, up. tvorbene parove tipa *ǫ-t"k" : *v"-t"knǫti. U *orǫž'je, *rǫgse svodi na *rangkao prevoj od *reng-, up. lit. rangà 'priprema' od ren~gti(s) 'pri-, o-, s-premati (se)'; osnovni glagol nije odražen u slovenskim jezicima; besprefiksalni oblici rus. ruž'ë 'puška', bug. dijal. ružie 'oružje', sln. dijal. rožjȅ, ukr. ružúna pozno su fiksirani i mogu se objašnjavati aferezom o-, ali postoji i bug. dijal. glagol rỳža (se) 'sprema (se)', a takođe složenica *moto-rǫga  gt  sln. motorǫ' ga, s.-h. motòruga, čija je struktura, očito, analogna sinonimnom obrazovanju *moto-vidlo 'motovilo', up. za o rǫga lit. rangýti, -gúoti 'u-, iz-, sa-vijati'; smotavati', rañgas 'uvojak, klupko'. Nedavno je Lj. V. Kurkina ovamo svrstala i rusko naružu 'spolja', dijal. ruž' 'spoljašnji izgled'. Rus. dijal. obrýga 'ženskaâ svečana odeća; pokrivalo za glavu' ima blisku paralelu u lit. ap-rangà 'odeća' od ap-ren~gti 'ode(va)ti', dok reči *orǫž'je, pri nemogućnosti da se njeno *oizvede iz *ob-, bliže, kako u tvorbenom tako i u semantičkom pogledu, stoji lit. į̀ ranga 'naoružanje' od į-ren~gti 'opremiti', pri čemu se lit. prefiks į lt  *insvodi, skupa sa prasl. *v"(n) lt  *un-, na *o nkao redukovanu varijantu prefisa *on gt  prasl. *ǫ-; up. stsl. spoj v" orѫžii, rus. dijal. vružit'(sâ) 'naoružati se'. Oblik *orǫž'je objašnjava se disimilacijom *anrang gt  *arang-, izvršenom u ranopraslovenskom pre nastanka nazala; nije isključeno da je uporedo s njim i dalje postojala nedisimilovana varijanta *ǫrǫž'je, odražena u spomenicima XI v., stsl. ѫrѫž'e, strus. uruž'e, premda se ti likovi mogu i drukčije objašnjavati. Prema široko prihvaćenom i najverovatnijem tumačenju, *orǫd'je je u prevojnoj vezi sa rečju *ręd", pri čemu prefiksalno *očini istu teškoću kao i u *orǫž'je, koja se, kao i u tom slučaju, dâ prevladati ako pođemo od ranopraslovenskog *an-, t.j. *arand lt  *an-rand-, izvedenica od glagola *un-rendodraženog v stsl. v"rѧditi, up. prasl. obrte *do-, pri-vesti v" ręd" 'dovesti u red'. Korenski prevoj *rǫdu toj reči nije više izolovan otkad je I. P. Petljova ukazala na niz njegovih odraza u istočnoslovenskom: russk. dial. niporýda 'nemaran čovek', obrudit' 'opšiti', ukr. dijal. naporuditi 'naučiti' pored strus. narѧditi 'isto' itd. Među njima je i kujbiševsko arutka 'odeća', koje Petljova poredi sa šire rasprostranjenim sinonimom obrâ' da, ali sa glasovne tačke gledišta arutka valja poistovetiti sa južnoslovenskom rečju bug. dijal. (zap.) orudka, urutka, srp. dijal. (ist.) orutka, (ist., centr.) urutka 'alatka'. Najpre treba poći od para *orǫd"ka  lt  *arand: *ǫrǫd"ka  lt  *an-randkoji bi odražavao ranopraslovensku disimilovanu i nedisimilovanu varijantu. Na fenomen mešanja prefikasa već smo ukazali povodom prasl. reči *otsoje 'osoje, strana brda okrenuta od sunca', koja se obično rekonstruiše kao *obsoje, ali semantički bolje motivisan lik sa *otnalazi potvrdu u starosrpskom zapisu XIII v. otsoѥ. Iz semantičkih razloga i preverb u *u-ręditi podleže sumnji da nije od *u lt  *auveć da je i on plod poznopraslovenske disimilacije nazala u (znatno slabije potvrđenom) *v"(n)-ręditi. Elem, prefiksi *ob-, *ot-, *ǫi *v"(n)mešali su se jedni s drugima u ishodu glasovnog uprošćavanja i disimilacije od samih početaka pisane predaje; u Suprasaljskom kodeksu uporedo sa imenicom orѫdiѥ nalazimo glagolski oblik ѫrodovati, objašnjiv progresivnom disimilacijom., Prasl. *orǫž'je i *orǫd'je - slova, blizkie po značeniû i, po vidimomu, parallel'nye pristavočno-suffiksal'nye obrazovaniâ, otnosimye bol'šinstvom issledovatelej k kornâm balt.-slav. *reng/ *rang(lit. ren~gti(s) 'gotovit'(sâ)', rangà 'podgotovka') i *rend/ *rand*rind(prasl. *ręd", lit. rindà ) sootvetstvenno. Pri analize *o-rǫž-'je, *o-rǫd-'je, suffiks -'je ne vyzyvaet nedoumeniâ, togda kak pristavka *o-, kotoruû v dannoj pozicii nel'zâ vozvesti k *ob-, âvlâetsâ problemoj. Nami predpolagaetsâ prasl. *ǫ-, sootvetstvuûŝee, v otglagol'nyh suŝestvitel'nyh, preverbal'nomu *v"(n)-, i posledovatel'naâ regressivnaâ dissimilâciâ, vyzvannaâ, v oboih slučaâh, kornevim nosovym., The Common Slavic words *orǫž'je and *orǫd'je have the same basic meaning ('instrument, equipment') and apparently share the same word-formation pattern. Both of them are commonly considered to be prefixal-suffixal derivatives from the Balto-Slavic roots *reng/ *rang(Lith. ren~gti(s) 'prepare, arrange', rangà 'preparation') and *rend/ *rand*rind(CSl. *ręd" 'row, line; order', Lith. rindà 'row, line' respectively. By analysing *o-rǫž-'je, *o-rǫd-'je, the suffix -'je is transparent, whereas *omakes a problem, for in this position it cannot be traced back to the prefix *ob-. We assume CSl. *ǫ-, corresponding, in deverbal nouns, with the preverbal *v"(n)-, which resulted here in oby the way of a regressive dissimilation, provoked, in both cases, by the root nasal.",
publisher = "Matica srpska, Novi Sad",
journal = "Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku",
title = "Oružje, oruđe i zbrka sa prefiksima, Oružie, orudie, serb. urutka i smešenie pristavok",
pages = "19-11",
number = "1",
volume = "63",
doi = "10.18485/ms_zmsfil.2020.63.1.2"
}
Loma, A.. (2020). Oružje, oruđe i zbrka sa prefiksima. in Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku
Matica srpska, Novi Sad., 63(1), 11-19.
https://doi.org/10.18485/ms_zmsfil.2020.63.1.2
Loma A. Oružje, oruđe i zbrka sa prefiksima. in Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku. 2020;63(1):11-19.
doi:10.18485/ms_zmsfil.2020.63.1.2 .
Loma, Aleksandar, "Oružje, oruđe i zbrka sa prefiksima" in Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku, 63, no. 1 (2020):11-19,
https://doi.org/10.18485/ms_zmsfil.2020.63.1.2 . .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму REFF | Пошаљите запажања

OpenAIRERCUB
 

 

Комплетан репозиторијумИнституције/групеАуториНасловиТемеОва институцијаАуториНасловиТеме

Статистика

Преглед статистика

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму REFF | Пошаљите запажања

OpenAIRERCUB