dc.description.abstract | — Mladi svoje slobodno vreme na prvom mestu provode u druženju i zabavi. Privatni život je u centru pažnje, odnosno porodica/prijatelji i konzumerizam imaju primat u odnosu na
društveno angažovanje i samorazvoj. Iako se određeni oblici
društvene anomije i patologije smatraju rasprostranjenim, pa
čak i normalnim za društvo, takva percepcija ipak nije dovoljna da izazove pobunu ili pokušaj da se ličnim angažovanjem
takvo stanje promeni.
— U periodu odrastanja značajan izvor podrške mladima je porodica, koja im pruža finansijsku, emotivnu i socijalnu podršku. Međutim, porodica na sebe preuzima obaveze koje je
zapravo trebalo da preuzme država, što za porodicu predstavlja veliko opterećenje s obzirom na prilično skromne resurse kojima raspolaže. To ima za posledicu da mladi ljudi zanemaruju ulogu institucija društva, kao i sopstvenu
odgovornost za položaj u kojem se nalaze, a takođe previđaju
sopstvenu odgovornost za menjanje društva u kojem žive.
— Među mladima je rasprostranjena želja da odu iz zemlje i u
tom smislu mladi iz Srbije prednjače u odnosu na mlade iz
ostalih zemalja u regionu. Iako je želja za boljim životnim
standardom glavni razlog za emigraciju, intenzitet te želje je
više povezan sa pesimističkim viđenjem budućnosti srpskog
društva nego sa trenutnom materijalnom situacijom u kojoj
se mladi nalaze.
— Viši stepen završenog školovanja nije ravnomerno zastupljen
među mladima različitog društveno-ekonomskog položaja.
Viši društveno-ekonomski položaj „garantuje“ viši nivo stečenog obrazovanja, veće akademske aspriracije, povoljniji status
diplome i uspešnu karijeru. Sistem direktno podstiče prekarnost i rada i radnika, što je takođe potvrđeno analizom faktora koji utiču na izbor posla, među kojima dominiraju plata i
sigurnost radnog mesta.
— Mladi nisu zainteresovani za politiku; ne raspravljaju o politici,
niti se trude da budu politički informisani. Institucije države i
društva ne uživaju poverenje mladih, a to posebno važi za
političke stranke. Iako je u Srbiji rašireno nezadovoljstvo stanjem demokratije i demokratskih vrednosti, ipak postoji podrška demokratskom političkom sistemu u opštem smislu.
Pristupanje Srbije Evropskoj uniji priziva pozitivne asocijacije i
stav da bi to imalo pozitivne efekte za srpsku privredu, politički sistem i kulturni identitet. | sr |