REFF - Faculty of Philosophy Repository
University of Belgrade - Faculty of Philosophy
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   REFF
  • Sociologija / Sociology
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za sociologiju
  • View Item
  •   REFF
  • Sociologija / Sociology
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za sociologiju
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Stavovi prema rodnoj podeli uloga u Srbiji 1989-2018

Thumbnail
2021
bitstream_8099.pdf (5.600Mb)
Authors
Pešić, Jelena
Stanojević, Dragan
Contributors
Ćopić, Sonja
Antonijević, Zorana
Book part (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Na osnovu analize empirijskih rezultata dobijenih putem četiri istraživanja stanovništva Srbije (na reprezentativnim uzorcima punoletne populacije 1989, 2003, 2012. i 2018. godine), cilj ovog rada je testiranje efekata socijalizacije, strukturnih karakteristika, ideološkog učenja i sistemskih promena na promene u stepenu pristajanja uz stavove koji mere tradicionalno (patrijarhalno) poimanje rodne podele uloga. Efekat socijalizacije je meren na osnovu kohortne dekompozicije (odnosno putem izdvajanja generacijskog efekta); ispoljavanje strukturnih karakteristika je operacionalizovano putem efekta godina starosti (odnosno promene društvenih uloga u različitim fazama životnog ciklusa), obrazovanja, mesta stanovanja, bračnog statusa i religioznosti ispitanika; efekat sistemskih promena je meren na osnovu talasa istraživanja, dok je uticaj ideološkog učenja operacionalizovan putem stepena pristajanja uz stavove koji mere autoritarnu orijentaciju. Analiza je podeljena u dva segme...nta: u prvom segmentu je meren pojedinačni efekat pobrojanih činilaca, da bi u drugom segmentu, na osnovu linerane regresione analize, testiran kontrolisani efekat potencijalnih prediktora na stavove koji mere patrijarhalnu orijentaciju. Efekat ovih faktora je izdvojeno analiziran za muškarce i za žene, kako bi se utvrdilo da li dati činioci pokazuju specifično dejstvo s obzirom na ovo obeležje. Rezultati analize pokazuju pad u stepenu pristajanja uz patrijarhalnu orijentaciju tokom protekle tri decenije, ali i izraziti rodni jaz, koji rezultuje u većinskom odbacivanju patrijarhalne podele rodnih uloga kod žena u poslednjem talasu istraživanja. Kada se kontroliše efekat ostalih činilaca, najznačajniji prediktori patrijarhalnosti su autoritarna orijentacija, stepen obrazovanja i talas istraživanja, ukazujući na potrebu komplementarne upotrebe različitih teorijskih pristupa pri objašnjenju promena u stavovima prema rodnoj podeli uloga.

Based on the analysis of empirical results obtained through four surveys of the population of Serbia (on representative samples of the adult population in 1989, 2003, 2012 and 2018), the aim of this paper is to test the effects of socialization, structural characteristics, ideological learning and systemic changes on changes in compliance with attitudes that measure the traditionalist (patriarchal) perception of gender roles division. The effect of socialization was measured on the basis of cohort decomposition (i.e. by isolating the generational effect); the manifestation of structural characteristics is operationalized through the effect of age (i.e. changes in social roles at different stages of the life cycle), education, place of residence, marital status and religiosity of the respondents; the effect of systemic change was measured through research wave, while the impact of ideological learning was operationalized through the degree of adherence to attitudes that measu...re authoritarian orientation. The analysis is divided into two segments: in the first segment the individual effect of the aforementioned factors was measured, and in the second segment, based on linear regression analysis, the controlled effects of potential predictors on attitudes measuring patriarchal orientation was tested. The effect of these factors was analyzed separately for men and women, in order to determine whether the given predictors show a specific effect with regard to the gender of respondents. The results of the analysis show a decline in the degree of adherence to patriarchal orientation over the past three decades, but also a marked gender gap, which results in a majority rejection of the patriarchal division of gender roles among women in the last wave of research. When controlling the effect of other factors, the most important predictors of patriarchy are authoritarian orientation, level of education and wave of research, pointing to the need for complementary use of different theoretical approaches in explaining changes in attitudes towards gender division of roles.

Keywords:
rodna podela uloga / patrijarhalnost / generacijski efekat / strukturni efekat / sistemski efekat / ideološko učenje
Source:
Feminizam, aktivizam, politike: proizvodnja znanja na poluperiferiji, 2021, 195-224
Publisher:
  • Institut za kriminološka i sociološka istraživanja
Funding / projects:
  • Izazovi nove društvene integracije: koncepti i akteri

ISBN: 978-86-80756-42-4

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3539
URI
http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3539
Collections
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za sociologiju
Institution/Community
Sociologija / Sociology
TY  - CHAP
AU  - Pešić, Jelena
AU  - Stanojević, Dragan
PY  - 2021
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3539
AB  - Na osnovu analize empirijskih rezultata dobijenih putem četiri istraživanja
stanovništva Srbije (na reprezentativnim uzorcima punoletne populacije 1989,
2003, 2012. i 2018. godine), cilj ovog rada je testiranje efekata socijalizacije,
strukturnih karakteristika, ideološkog učenja i sistemskih promena na promene u
stepenu pristajanja uz stavove koji mere tradicionalno (patrijarhalno) poimanje
rodne podele uloga. Efekat socijalizacije je meren na osnovu kohortne dekompozicije
(odnosno putem izdvajanja generacijskog efekta); ispoljavanje strukturnih
karakteristika je operacionalizovano putem efekta godina starosti (odnosno promene
društvenih uloga u različitim fazama životnog ciklusa), obrazovanja, mesta
stanovanja, bračnog statusa i religioznosti ispitanika; efekat sistemskih promena je
meren na osnovu talasa istraživanja, dok je uticaj ideološkog učenja
operacionalizovan putem stepena pristajanja uz stavove koji mere autoritarnu
orijentaciju. Analiza je podeljena u dva segmenta: u prvom segmentu je meren
pojedinačni efekat pobrojanih činilaca, da bi u drugom segmentu, na osnovu linerane
regresione analize, testiran kontrolisani efekat potencijalnih prediktora na stavove
koji mere patrijarhalnu orijentaciju. Efekat ovih faktora je izdvojeno analiziran za
muškarce i za žene, kako bi se utvrdilo da li dati činioci pokazuju specifično dejstvo s
obzirom na ovo obeležje. Rezultati analize pokazuju pad u stepenu pristajanja uz
patrijarhalnu orijentaciju tokom protekle tri decenije, ali i izraziti rodni jaz, koji
rezultuje u većinskom odbacivanju patrijarhalne podele rodnih uloga kod žena u
poslednjem talasu istraživanja. Kada se kontroliše efekat ostalih činilaca,
najznačajniji prediktori patrijarhalnosti su autoritarna orijentacija, stepen
obrazovanja i talas istraživanja, ukazujući na potrebu komplementarne upotrebe
različitih teorijskih pristupa pri objašnjenju promena u stavovima prema rodnoj
podeli uloga.
AB  - Based on the analysis of empirical results obtained through four surveys of the
population of Serbia (on representative samples of the adult population in 1989,
2003, 2012 and 2018), the aim of this paper is to test the effects of socialization,
structural characteristics, ideological learning and systemic changes on changes in
compliance with attitudes that measure the traditionalist (patriarchal) perception
of gender roles division. The effect of socialization was measured on the basis of
cohort decomposition (i.e. by isolating the generational effect); the manifestation of
structural characteristics is operationalized through the effect of age (i.e. changes
in social roles at different stages of the life cycle), education, place of residence,
marital status and religiosity of the respondents; the effect of systemic change was
measured through research wave, while the impact of ideological learning was
operationalized through the degree of adherence to attitudes that measure
authoritarian orientation. The analysis is divided into two segments: in the first
segment the individual effect of the aforementioned factors was measured, and in
the second segment, based on linear regression analysis, the controlled effects of
potential predictors on attitudes measuring patriarchal orientation was tested. The
effect of these factors was analyzed separately for men and women, in order to
determine whether the given predictors show a specific effect with regard to the
gender of respondents. The results of the analysis show a decline in the degree of
adherence to patriarchal orientation over the past three decades, but also a marked
gender gap, which results in a majority rejection of the patriarchal division of
gender roles among women in the last wave of research. When controlling the
effect of other factors, the most important predictors of patriarchy are
authoritarian orientation, level of education and wave of research, pointing to the
need for complementary use of different theoretical approaches in explaining
changes in attitudes towards gender division of roles.
PB  - Institut za kriminološka i sociološka istraživanja
T2  - Feminizam, aktivizam, politike: proizvodnja znanja na poluperiferiji
T1  - Stavovi prema rodnoj podeli uloga u Srbiji 1989-2018
EP  - 224
SP  - 195
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3539
ER  - 
@inbook{
editor = "Ćopić, Sonja, Antonijević, Zorana",
author = "Pešić, Jelena and Stanojević, Dragan",
year = "2021",
abstract = "Na osnovu analize empirijskih rezultata dobijenih putem četiri istraživanja
stanovništva Srbije (na reprezentativnim uzorcima punoletne populacije 1989,
2003, 2012. i 2018. godine), cilj ovog rada je testiranje efekata socijalizacije,
strukturnih karakteristika, ideološkog učenja i sistemskih promena na promene u
stepenu pristajanja uz stavove koji mere tradicionalno (patrijarhalno) poimanje
rodne podele uloga. Efekat socijalizacije je meren na osnovu kohortne dekompozicije
(odnosno putem izdvajanja generacijskog efekta); ispoljavanje strukturnih
karakteristika je operacionalizovano putem efekta godina starosti (odnosno promene
društvenih uloga u različitim fazama životnog ciklusa), obrazovanja, mesta
stanovanja, bračnog statusa i religioznosti ispitanika; efekat sistemskih promena je
meren na osnovu talasa istraživanja, dok je uticaj ideološkog učenja
operacionalizovan putem stepena pristajanja uz stavove koji mere autoritarnu
orijentaciju. Analiza je podeljena u dva segmenta: u prvom segmentu je meren
pojedinačni efekat pobrojanih činilaca, da bi u drugom segmentu, na osnovu linerane
regresione analize, testiran kontrolisani efekat potencijalnih prediktora na stavove
koji mere patrijarhalnu orijentaciju. Efekat ovih faktora je izdvojeno analiziran za
muškarce i za žene, kako bi se utvrdilo da li dati činioci pokazuju specifično dejstvo s
obzirom na ovo obeležje. Rezultati analize pokazuju pad u stepenu pristajanja uz
patrijarhalnu orijentaciju tokom protekle tri decenije, ali i izraziti rodni jaz, koji
rezultuje u većinskom odbacivanju patrijarhalne podele rodnih uloga kod žena u
poslednjem talasu istraživanja. Kada se kontroliše efekat ostalih činilaca,
najznačajniji prediktori patrijarhalnosti su autoritarna orijentacija, stepen
obrazovanja i talas istraživanja, ukazujući na potrebu komplementarne upotrebe
različitih teorijskih pristupa pri objašnjenju promena u stavovima prema rodnoj
podeli uloga., Based on the analysis of empirical results obtained through four surveys of the
population of Serbia (on representative samples of the adult population in 1989,
2003, 2012 and 2018), the aim of this paper is to test the effects of socialization,
structural characteristics, ideological learning and systemic changes on changes in
compliance with attitudes that measure the traditionalist (patriarchal) perception
of gender roles division. The effect of socialization was measured on the basis of
cohort decomposition (i.e. by isolating the generational effect); the manifestation of
structural characteristics is operationalized through the effect of age (i.e. changes
in social roles at different stages of the life cycle), education, place of residence,
marital status and religiosity of the respondents; the effect of systemic change was
measured through research wave, while the impact of ideological learning was
operationalized through the degree of adherence to attitudes that measure
authoritarian orientation. The analysis is divided into two segments: in the first
segment the individual effect of the aforementioned factors was measured, and in
the second segment, based on linear regression analysis, the controlled effects of
potential predictors on attitudes measuring patriarchal orientation was tested. The
effect of these factors was analyzed separately for men and women, in order to
determine whether the given predictors show a specific effect with regard to the
gender of respondents. The results of the analysis show a decline in the degree of
adherence to patriarchal orientation over the past three decades, but also a marked
gender gap, which results in a majority rejection of the patriarchal division of
gender roles among women in the last wave of research. When controlling the
effect of other factors, the most important predictors of patriarchy are
authoritarian orientation, level of education and wave of research, pointing to the
need for complementary use of different theoretical approaches in explaining
changes in attitudes towards gender division of roles.",
publisher = "Institut za kriminološka i sociološka istraživanja",
journal = "Feminizam, aktivizam, politike: proizvodnja znanja na poluperiferiji",
booktitle = "Stavovi prema rodnoj podeli uloga u Srbiji 1989-2018",
pages = "224-195",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3539"
}
Ćopić, S., Antonijević, Z., Pešić, J.,& Stanojević, D.. (2021). Stavovi prema rodnoj podeli uloga u Srbiji 1989-2018. in Feminizam, aktivizam, politike: proizvodnja znanja na poluperiferiji
Institut za kriminološka i sociološka istraživanja., 195-224.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3539
Ćopić S, Antonijević Z, Pešić J, Stanojević D. Stavovi prema rodnoj podeli uloga u Srbiji 1989-2018. in Feminizam, aktivizam, politike: proizvodnja znanja na poluperiferiji. 2021;:195-224.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3539 .
Ćopić, Sonja, Antonijević, Zorana, Pešić, Jelena, Stanojević, Dragan, "Stavovi prema rodnoj podeli uloga u Srbiji 1989-2018" in Feminizam, aktivizam, politike: proizvodnja znanja na poluperiferiji (2021):195-224,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3539 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About REFF | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutions/communitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About REFF | Send Feedback

OpenAIRERCUB