Приказ основних података о документу

dc.creatorBennett, Maureen
dc.creatorMadigan, Imelda
dc.creatorRadulović, Lidija
dc.creatorMiškeljin, Lidija
dc.date.accessioned2022-06-08T11:47:57Z
dc.date.available2022-06-08T11:47:57Z
dc.date.issued2013
dc.identifier.isbn978-86-7452-045-1
dc.identifier.urihttp://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3740
dc.description.abstractRazlozi za razvijanje ovog vodiča nalaze se u saznanjima o značaju ranog razvoja i kvalitetnog predškolskog vaspitanja i obrazovanja, kao i u shvatanju da je dobro predškolsko vaspitanje i obrazovanje ono koje se stalno razvija, menja, unapređuje. Preispitivanje i razvijanje prakse predškolskog vaspitanja i obrazovanja utemeljeno je i u Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, Zakonu o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, Standardima kvaliteta rada predškolskih ustanova i Pravilniku o vrednovanju kvaliteta rada ustanova. Praktičari u vrtićima (medicinske sestre-vaspitači, vaspitači, stručni saradnici) su ključni akteri predškolskog vaspitanja i obrazovanja i potencijalni nosioci promene. Iako druge socijalne i materijalne okolnosti mogu da stvore teškoće i prepreke u razvoju kvaliteta predškolskog vaspitanja i obrazovanja, ipak će aktivnosti praktičara u velikoj meri odrediti šta će biti praksa predškolskog vaspitanja i obrazovanja i da li će se ta praksa menjati i razvijati. Samovrednovanje je proces koji može da pomogne praktičarima da, polazeći od razumevanja aktuelne prakse, donose odluke kojima će menjati okolnosti i razvijati praksu predškolskog vaspitanja i obrazovanja. Samovrednovanje uključuje i zahteva kritički pristup prema praksi i otvorenost za preispitivanje i promenu.To je ono što je zajedničko svakom značajnom samovrednovanju. Dakle, vodič za samovrednovanje ne može da sadrži listu recepata koji odgovaraju svemu i svima na isti način. Umesto toga, nadamo se da će ovaj vodič: • pomoći vaspitačima, stručnim saradnicima i rukovodiocima da razumeju suštinu samovrednovanja i njegove uloge u razvoju prakse • ponuditi neke procedure, procese i resurse koji mogu da im pomognu u procesu samovrednovanja, ali i da ih podstaknu da dalje razvijaju svoju praksu. • podstaći ih da preispituju uobičajene načine rada i rutine, način na koji razumeju decu i njihove potrebe, kontekst u kome deluju, svoju ulogu u vrtiću..., ali i svoju rešenost da samoevaluiraju i menjaju praksu • pomoći zaposlenima da prihvate samovrednovanje i da kroz njega sagledaju, razumeju i razvijaju praksu. U ovom smislu, samovrednovanje nije procena toga da li je rad vaspitača (ili stručnog saradnika, ili direktora) dobar ili loš ocenjivanjem kako njegov rad korespondira nekim kriterijumima vrednovanja koji su prethodno defnisani bez obzira na kontekst. Kriterijum procene pre bi mogao da bude koliko praktičar istražuje, sve bolje razume, razvija svoje delovanje u kontekstu i doprinosi promeni vrtića. Slično, značajna odlika dobrog vrtića je da u njemu postoji spremnost da se razvija/menja kroz proces samoevaluacije i samovrednovanja i da se angažuje na obezbeđivanju okolnosti za samoevaluaciju i razvoj.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherMinistarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbijesr
dc.relationIMPRES – Unapređivanje predškolskog vaspitanja i obrazovanja u Srbiji, projekat fnansira EUsr
dc.rightsclosedAccesssr
dc.titleVodič za samovrednovanje u predškolskim ustanovamasr
dc.typeothersr
dc.rights.licenseARRsr
dc.description.otherVodičsr
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3740
dc.type.versionpublishedVersionsr


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу