Arhitekt Ivan Zdravković: naučna i stručna delatnost u periodu između dva svetska rata
Architect Ivan Zdravković: Scientific and Professional Activity in the Period between the Two World Wars
Book part (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Arhitekt Ivan M. Zdravković (1903–1991) bio je jedan od najznačajnijih arhitekata-konzervatora u Jugoslaviji nakon Drugog svetskog rata i utemeljivač savremene službe zaštite spomenika kulture. Pored neposredne zaštite graditeljskog nasleđa, tokom bogatog naučnoistraživačkog rada proučavao je zanemarene teme nacionalne istorije arhitekture, poput srednjovekovnih gradova i vernakularne arhitekture. Međutim, Zdravkovićevi doprinosi brojnim vidovima arhitektonskog stvaralaštva nisu kritički valorizovani u savremenoj arhitektonskoj istoriografiji. Naročito je izvan glavnih istoriografskih tokova ostala njegova naučna i stručna delatnost u periodu između dva svetska rata.
Ivan Zdravković je diplomirao na Arhitektonskom odseku Tehničkog fakulteta u Beogradu u februaru 1928. godine. Izlagao je na godišnjoj Izložbi Kluba studenata arhitekture, i dobio pozitivne ocene kritičara za diplomski rad Ratni muzej. Krajem iste godine je otišao na dvogodišnje studije u Francusku. Dva semestra je sluša...o predavanja profesora Gabrijela Mijea (Gabriel Millet, 1867–1953) na Praktičnoj školi visokih studija (École Pratique des Hautes Études) u Parizu, i već tada se opredelio za izučavanje srednjovekovne baštine. Kod znamenitog vizantologa je takođe pripremao doktorsku tezu o Manastiru Gradac, koju nije dovršio.
Nakon povratka u zemlju, Zdravković je bio profesor u Državnoj srednjoj tehničkoj školi u Beogradu, prosvetnoj instituciji za školovanje arhitektonskog kadra srednjeg obrazovanja. U novoosnovanom Muzeju kneza Pavla u Beogradu se zaposlio u zvanju pomoćnika konzervatora, i bio zadužen za zbirku modernih slika i skulptura, i zbirku crteža i gravira. Značajnu delatnost je ostvario kao sekretar redakcije i saradnik časopisa Umetnički pregled, koji je Muzej kneza Pavla izdavao od 1937. do 1941. godine.
U periodu između dva svetska rata Ivan Zdravković je projektovao više privatnih stambenih objekata u Beogradu, Dubrovniku i drugim mestima. Profesionalnu afirmaciju je stekao kao član uprave Kluba arhitekata Udruženja jugoslovenskih inženjera i arhitekata – Sekcija Beograd. Zdravković, pripadnik mlađe generacije u Klubu arhitekata, bio je izuzetno aktivan na polju javnog propagiranja postulata savremene arhitekture i zaštite arhitektonske profesije u Kraljevini Jugoslaviji. Učestvovao je u brojnim stručnim raspravama, javnim diskusijama i držao predavanja o aktuelnim problemima iz oblasti arhitekture i urbanizma.
Kao pobornik modernizma, Zdravković se istakao kao jedan od vodećih moderno orijentisanih arhitektonskih kritičara i hroničara u Kraljevini Jugoslaviji. Objavljivao je studije i članke u brojnim časopisima i listovima, uključujući Građevinski vjesnik, Umetnički pregled, dnevne novine Politika, Pravda i Vreme. Značajno polje njegovog delovanja bili su socijalni aspekti savremene arhitekture i urbanizma. Arhitekt Ivan Zdravković je kritičko-teorijske stavove sumirao 1940. godine u delu Moderna arhitektura i njen socijalni značaj, zaboravljenom u savremenoj istoriografiji. Knjiga je bila pionirski poduhvat, a danas predstavlja važan izvor za istoriografsko sagledavanje arhitektonskih tokova moderne arhitekture.
Aleksandra Ilijevski reveals the significance of architect Ivan M. Zdravković in her essay ‘Architect Ivan Zdravković: Scientific and Professional Activity in the Period between the Two World Wars’. Zdravković graduated from the Architectural Department of the Technical Faculty in Belgrade in 1928, and continued studies at the École Pratique des Hautes Études in Paris with professor Gabriel Millet. At the Prince Paul Museum in Belgrade he was an assistant conservator, also the secretary of the editorial board of the Umetnički pregled (the Artistic Review, 1937–1941). He designed several private residential buildings, and gained professional affirmation as a board member of the Architects Club of the Association of Yugoslav Engineers and Architects – Section Belgrade. He distinguished himself as one of the leading modernist-oriented architectural critics in the Kingdom of Yugoslavia, focusing on social aspects of contemporary architecture and urbanism. Zdravković summarized his critical... and theoretical views in a book Moderna arhitektura i njen socijalni značaj (Modern Architecture and its Social Significance, 1940). (Aleksandra Ilijevski, Architecture and Visual Arts in the Yugoslav Context: 1918-1941. Summary, p. 369)
Keywords:
Zdravković, Ivan / biografija / arhitekti / srpski arhitekti / srpska arhitektura / moderna arhitektura / arhitektonska kritika / arhitektonski časopisi / umetnički časopisi / izložbe / Tehnički fakultet / Klub studenata arhitekture / Muzej kneza Pavla / Umetnički pregled / Udruženje jugoslovenskih inženjera i arhitekata / UJIA / Klub arhitekata / Moderna arhitektura i njen socijalni značaj / međuratni period / 1918-1941 / Kraljevina Jugoslavija / Jugoslavija / Srbija / biography / architects / Serbian architects / Serbian architecture / modern architecture / architectural criticism / architectural journals / art journals / exhibitions / Technical Faculty / Architecture Students Club / Prince Paul Museum / Artistic Review / Association of Yugoslav Engineers and Architects / Architects Club / Modern Architecture and its Social Significance / interwar period / Kingdom of Yugoslavia / Yugoslavia / SerbiaSource:
Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918–1941., 2021, 115-124Publisher:
- Beograd : Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet, Institut za istoriju umetnosti
Institution/Community
Istorija umetnosti / History of ArtTY - CHAP AU - Ilijevski, Aleksandra PY - 2021 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3791 AB - Arhitekt Ivan M. Zdravković (1903–1991) bio je jedan od najznačajnijih arhitekata-konzervatora u Jugoslaviji nakon Drugog svetskog rata i utemeljivač savremene službe zaštite spomenika kulture. Pored neposredne zaštite graditeljskog nasleđa, tokom bogatog naučnoistraživačkog rada proučavao je zanemarene teme nacionalne istorije arhitekture, poput srednjovekovnih gradova i vernakularne arhitekture. Međutim, Zdravkovićevi doprinosi brojnim vidovima arhitektonskog stvaralaštva nisu kritički valorizovani u savremenoj arhitektonskoj istoriografiji. Naročito je izvan glavnih istoriografskih tokova ostala njegova naučna i stručna delatnost u periodu između dva svetska rata. Ivan Zdravković je diplomirao na Arhitektonskom odseku Tehničkog fakulteta u Beogradu u februaru 1928. godine. Izlagao je na godišnjoj Izložbi Kluba studenata arhitekture, i dobio pozitivne ocene kritičara za diplomski rad Ratni muzej. Krajem iste godine je otišao na dvogodišnje studije u Francusku. Dva semestra je slušao predavanja profesora Gabrijela Mijea (Gabriel Millet, 1867–1953) na Praktičnoj školi visokih studija (École Pratique des Hautes Études) u Parizu, i već tada se opredelio za izučavanje srednjovekovne baštine. Kod znamenitog vizantologa je takođe pripremao doktorsku tezu o Manastiru Gradac, koju nije dovršio. Nakon povratka u zemlju, Zdravković je bio profesor u Državnoj srednjoj tehničkoj školi u Beogradu, prosvetnoj instituciji za školovanje arhitektonskog kadra srednjeg obrazovanja. U novoosnovanom Muzeju kneza Pavla u Beogradu se zaposlio u zvanju pomoćnika konzervatora, i bio zadužen za zbirku modernih slika i skulptura, i zbirku crteža i gravira. Značajnu delatnost je ostvario kao sekretar redakcije i saradnik časopisa Umetnički pregled, koji je Muzej kneza Pavla izdavao od 1937. do 1941. godine. U periodu između dva svetska rata Ivan Zdravković je projektovao više privatnih stambenih objekata u Beogradu, Dubrovniku i drugim mestima. Profesionalnu afirmaciju je stekao kao član uprave Kluba arhitekata Udruženja jugoslovenskih inženjera i arhitekata – Sekcija Beograd. Zdravković, pripadnik mlađe generacije u Klubu arhitekata, bio je izuzetno aktivan na polju javnog propagiranja postulata savremene arhitekture i zaštite arhitektonske profesije u Kraljevini Jugoslaviji. Učestvovao je u brojnim stručnim raspravama, javnim diskusijama i držao predavanja o aktuelnim problemima iz oblasti arhitekture i urbanizma. Kao pobornik modernizma, Zdravković se istakao kao jedan od vodećih moderno orijentisanih arhitektonskih kritičara i hroničara u Kraljevini Jugoslaviji. Objavljivao je studije i članke u brojnim časopisima i listovima, uključujući Građevinski vjesnik, Umetnički pregled, dnevne novine Politika, Pravda i Vreme. Značajno polje njegovog delovanja bili su socijalni aspekti savremene arhitekture i urbanizma. Arhitekt Ivan Zdravković je kritičko-teorijske stavove sumirao 1940. godine u delu Moderna arhitektura i njen socijalni značaj, zaboravljenom u savremenoj istoriografiji. Knjiga je bila pionirski poduhvat, a danas predstavlja važan izvor za istoriografsko sagledavanje arhitektonskih tokova moderne arhitekture. AB - Aleksandra Ilijevski reveals the significance of architect Ivan M. Zdravković in her essay ‘Architect Ivan Zdravković: Scientific and Professional Activity in the Period between the Two World Wars’. Zdravković graduated from the Architectural Department of the Technical Faculty in Belgrade in 1928, and continued studies at the École Pratique des Hautes Études in Paris with professor Gabriel Millet. At the Prince Paul Museum in Belgrade he was an assistant conservator, also the secretary of the editorial board of the Umetnički pregled (the Artistic Review, 1937–1941). He designed several private residential buildings, and gained professional affirmation as a board member of the Architects Club of the Association of Yugoslav Engineers and Architects – Section Belgrade. He distinguished himself as one of the leading modernist-oriented architectural critics in the Kingdom of Yugoslavia, focusing on social aspects of contemporary architecture and urbanism. Zdravković summarized his critical and theoretical views in a book Moderna arhitektura i njen socijalni značaj (Modern Architecture and its Social Significance, 1940). (Aleksandra Ilijevski, Architecture and Visual Arts in the Yugoslav Context: 1918-1941. Summary, p. 369) PB - Beograd : Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet, Institut za istoriju umetnosti T2 - Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918–1941. T1 - Arhitekt Ivan Zdravković: naučna i stručna delatnost u periodu između dva svetska rata T1 - Architect Ivan Zdravković: Scientific and Professional Activity in the Period between the Two World Wars EP - 124 SP - 115 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3791 ER -
@inbook{ author = "Ilijevski, Aleksandra", year = "2021", abstract = "Arhitekt Ivan M. Zdravković (1903–1991) bio je jedan od najznačajnijih arhitekata-konzervatora u Jugoslaviji nakon Drugog svetskog rata i utemeljivač savremene službe zaštite spomenika kulture. Pored neposredne zaštite graditeljskog nasleđa, tokom bogatog naučnoistraživačkog rada proučavao je zanemarene teme nacionalne istorije arhitekture, poput srednjovekovnih gradova i vernakularne arhitekture. Međutim, Zdravkovićevi doprinosi brojnim vidovima arhitektonskog stvaralaštva nisu kritički valorizovani u savremenoj arhitektonskoj istoriografiji. Naročito je izvan glavnih istoriografskih tokova ostala njegova naučna i stručna delatnost u periodu između dva svetska rata. Ivan Zdravković je diplomirao na Arhitektonskom odseku Tehničkog fakulteta u Beogradu u februaru 1928. godine. Izlagao je na godišnjoj Izložbi Kluba studenata arhitekture, i dobio pozitivne ocene kritičara za diplomski rad Ratni muzej. Krajem iste godine je otišao na dvogodišnje studije u Francusku. Dva semestra je slušao predavanja profesora Gabrijela Mijea (Gabriel Millet, 1867–1953) na Praktičnoj školi visokih studija (École Pratique des Hautes Études) u Parizu, i već tada se opredelio za izučavanje srednjovekovne baštine. Kod znamenitog vizantologa je takođe pripremao doktorsku tezu o Manastiru Gradac, koju nije dovršio. Nakon povratka u zemlju, Zdravković je bio profesor u Državnoj srednjoj tehničkoj školi u Beogradu, prosvetnoj instituciji za školovanje arhitektonskog kadra srednjeg obrazovanja. U novoosnovanom Muzeju kneza Pavla u Beogradu se zaposlio u zvanju pomoćnika konzervatora, i bio zadužen za zbirku modernih slika i skulptura, i zbirku crteža i gravira. Značajnu delatnost je ostvario kao sekretar redakcije i saradnik časopisa Umetnički pregled, koji je Muzej kneza Pavla izdavao od 1937. do 1941. godine. U periodu između dva svetska rata Ivan Zdravković je projektovao više privatnih stambenih objekata u Beogradu, Dubrovniku i drugim mestima. Profesionalnu afirmaciju je stekao kao član uprave Kluba arhitekata Udruženja jugoslovenskih inženjera i arhitekata – Sekcija Beograd. Zdravković, pripadnik mlađe generacije u Klubu arhitekata, bio je izuzetno aktivan na polju javnog propagiranja postulata savremene arhitekture i zaštite arhitektonske profesije u Kraljevini Jugoslaviji. Učestvovao je u brojnim stručnim raspravama, javnim diskusijama i držao predavanja o aktuelnim problemima iz oblasti arhitekture i urbanizma. Kao pobornik modernizma, Zdravković se istakao kao jedan od vodećih moderno orijentisanih arhitektonskih kritičara i hroničara u Kraljevini Jugoslaviji. Objavljivao je studije i članke u brojnim časopisima i listovima, uključujući Građevinski vjesnik, Umetnički pregled, dnevne novine Politika, Pravda i Vreme. Značajno polje njegovog delovanja bili su socijalni aspekti savremene arhitekture i urbanizma. Arhitekt Ivan Zdravković je kritičko-teorijske stavove sumirao 1940. godine u delu Moderna arhitektura i njen socijalni značaj, zaboravljenom u savremenoj istoriografiji. Knjiga je bila pionirski poduhvat, a danas predstavlja važan izvor za istoriografsko sagledavanje arhitektonskih tokova moderne arhitekture., Aleksandra Ilijevski reveals the significance of architect Ivan M. Zdravković in her essay ‘Architect Ivan Zdravković: Scientific and Professional Activity in the Period between the Two World Wars’. Zdravković graduated from the Architectural Department of the Technical Faculty in Belgrade in 1928, and continued studies at the École Pratique des Hautes Études in Paris with professor Gabriel Millet. At the Prince Paul Museum in Belgrade he was an assistant conservator, also the secretary of the editorial board of the Umetnički pregled (the Artistic Review, 1937–1941). He designed several private residential buildings, and gained professional affirmation as a board member of the Architects Club of the Association of Yugoslav Engineers and Architects – Section Belgrade. He distinguished himself as one of the leading modernist-oriented architectural critics in the Kingdom of Yugoslavia, focusing on social aspects of contemporary architecture and urbanism. Zdravković summarized his critical and theoretical views in a book Moderna arhitektura i njen socijalni značaj (Modern Architecture and its Social Significance, 1940). (Aleksandra Ilijevski, Architecture and Visual Arts in the Yugoslav Context: 1918-1941. Summary, p. 369)", publisher = "Beograd : Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet, Institut za istoriju umetnosti", journal = "Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918–1941.", booktitle = "Arhitekt Ivan Zdravković: naučna i stručna delatnost u periodu između dva svetska rata, Architect Ivan Zdravković: Scientific and Professional Activity in the Period between the Two World Wars", pages = "124-115", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3791" }
Ilijevski, A.. (2021). Arhitekt Ivan Zdravković: naučna i stručna delatnost u periodu između dva svetska rata. in Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918–1941. Beograd : Univerzitet u Beogradu – Filozofski fakultet, Institut za istoriju umetnosti., 115-124. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3791
Ilijevski A. Arhitekt Ivan Zdravković: naučna i stručna delatnost u periodu između dva svetska rata. in Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918–1941.. 2021;:115-124. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3791 .
Ilijevski, Aleksandra, "Arhitekt Ivan Zdravković: naučna i stručna delatnost u periodu između dva svetska rata" in Arhitektura i vizuelne umetnosti u jugoslovenskom kontekstu: 1918–1941. (2021):115-124, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_3791 .
Related items
Showing items related by title, author, creator and subject.
-
Srpski arhitekti na studijama kod Gabrijela Mijea i njihov doprinos profesorovim publikacijama / Les architectes serbes à l'école de Gabriel Millet et leur contribution à ses publications
Ilijevski, Aleksandra (Beograd : Srpska akademija nauka i umetnosti - Odeljenje istorijskih nauka, Belgrade : Académie serbe des sciences et des arts - Classe des sciences historiques, 2021) -
Kuća Marka Stojanovića (1885) - prvo samostalno ostvarenje arhitekte Konstantina Jovanovića u Beogradu / The house of Marko Stojanović (1885): The first independent work of architect Konstantin Jovanović in Belgrade
Kadijević, Aleksandar (Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, Beograd, 2020) -
The Church of Hagia Sophia in Constantinople as a model for Serbian architects in recent times
Kadijević, Aleksandar (Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za istoriju umetnosti, Beograd, 2019)