Reaching Omiknowledge in the Digital Space
Postoji li mogućnost dostizanja (sve) znanja u digitalnom prostoru ?
Book part (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Težnja ljudi za nagomilavanjem najrazličitijih predmeta na jedno mesto, kolekcioniranjem čovekovih umotvorina ali i predstavnika svih biljnih i životinjskih vrsta, stara je verovatno koliko i sam čovek. Antičcki Museion, Aleksandrijska biblioteka, Nojeva barka, teatri memorije, kabineti čcudesa, enciklopedije, te brojni savremeni naučni i umetnički projekti – primeri su viševekovnih pokušaja čoveka da okupi sve vrste, sazna i razume Svet i konačno postane njegov suveren. Svaki od ovih pokušaja do sada se pokazao kao neuspešan, koliko god da su zbirke bile brojne i spiskovi beskrajni, uvek bi ostali nedovršeni, nepotpuni, a nepregledni. Ipak, savremeno doba i stalni razvoj informacionih sistema i digitalne humanistike nude potpuno nove načine pohranji-vanja i klasifikacije podataka, te nove uvide kako iste upotrebljavati i kombinovati. Digitalne baze podataka koje se danas razvijaju baštine nesamerljive količine predmeta, odnosno informacija, dok veštačcka inteligencija uspeva da kreira ...i one elemente koji su vremenom izgubljeni, te nedostaju. Pratecći odnos čoveka prema znanju kroz vreme, a oslanjajucći se na epistemološke zaokrete koje sugeriše Mišel Fuko, te istražujući potencijale koje danas nude digitalni prostor i savremena tehnologija, u ovom radu istraživaćemo da li je do nedavno utopijska ideja sakupljanja sveg znanja sveta na jedno mesto danas ipak mogucća, kao i da li je odnos prema znanju potpuno promenjen i šta isti predstavlja u „post-vremenu“.
The idea of gathering the whole knowledge of the world in one
place is probably as old as humankind. The embodiment of it could
still be found in a variety of collections: different literary concepts,
museum collections, artworks, encyclopedias as well as many virtual creations. However, the concept of knowing everything and
having at least one representative of each world’s coating on the
same spot has always been a utopian dream, an endless process in
which there is at least some part of the puzzle lacking. Even though
the human mind is still chasing this dream, it definitely seems less
impossible in today’s technologized world.
Keywords:
znanje / kolekcioniranje / episteme / digitalni prostor / veštacčka inteligencijaSource:
Digitalni horizonti kulture, umetnosti i medija, 2021, 323-345Publisher:
- Institut za pozorište, film, radio i televiziju
- Fakultet dramskih umetnosti, Beograd
Institution/Community
Istorija umetnosti / History of ArtTY - CHAP AU - Jokanović, Milena B. PY - 2021 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/3962 AB - Težnja ljudi za nagomilavanjem najrazličitijih predmeta na jedno mesto, kolekcioniranjem čovekovih umotvorina ali i predstavnika svih biljnih i životinjskih vrsta, stara je verovatno koliko i sam čovek. Antičcki Museion, Aleksandrijska biblioteka, Nojeva barka, teatri memorije, kabineti čcudesa, enciklopedije, te brojni savremeni naučni i umetnički projekti – primeri su viševekovnih pokušaja čoveka da okupi sve vrste, sazna i razume Svet i konačno postane njegov suveren. Svaki od ovih pokušaja do sada se pokazao kao neuspešan, koliko god da su zbirke bile brojne i spiskovi beskrajni, uvek bi ostali nedovršeni, nepotpuni, a nepregledni. Ipak, savremeno doba i stalni razvoj informacionih sistema i digitalne humanistike nude potpuno nove načine pohranji-vanja i klasifikacije podataka, te nove uvide kako iste upotrebljavati i kombinovati. Digitalne baze podataka koje se danas razvijaju baštine nesamerljive količine predmeta, odnosno informacija, dok veštačcka inteligencija uspeva da kreira i one elemente koji su vremenom izgubljeni, te nedostaju. Pratecći odnos čoveka prema znanju kroz vreme, a oslanjajucći se na epistemološke zaokrete koje sugeriše Mišel Fuko, te istražujući potencijale koje danas nude digitalni prostor i savremena tehnologija, u ovom radu istraživaćemo da li je do nedavno utopijska ideja sakupljanja sveg znanja sveta na jedno mesto danas ipak mogucća, kao i da li je odnos prema znanju potpuno promenjen i šta isti predstavlja u „post-vremenu“. AB - The idea of gathering the whole knowledge of the world in one place is probably as old as humankind. The embodiment of it could still be found in a variety of collections: different literary concepts, museum collections, artworks, encyclopedias as well as many virtual creations. However, the concept of knowing everything and having at least one representative of each world’s coating on the same spot has always been a utopian dream, an endless process in which there is at least some part of the puzzle lacking. Even though the human mind is still chasing this dream, it definitely seems less impossible in today’s technologized world. PB - Institut za pozorište, film, radio i televiziju PB - Fakultet dramskih umetnosti, Beograd T2 - Digitalni horizonti kulture, umetnosti i medija T1 - Reaching Omiknowledge in the Digital Space T1 - Postoji li mogućnost dostizanja (sve) znanja u digitalnom prostoru ? EP - 345 SP - 323 DO - 10.18485/fdu_dhkum.2021.ch16 ER -
@inbook{ author = "Jokanović, Milena B.", year = "2021", abstract = "Težnja ljudi za nagomilavanjem najrazličitijih predmeta na jedno mesto, kolekcioniranjem čovekovih umotvorina ali i predstavnika svih biljnih i životinjskih vrsta, stara je verovatno koliko i sam čovek. Antičcki Museion, Aleksandrijska biblioteka, Nojeva barka, teatri memorije, kabineti čcudesa, enciklopedije, te brojni savremeni naučni i umetnički projekti – primeri su viševekovnih pokušaja čoveka da okupi sve vrste, sazna i razume Svet i konačno postane njegov suveren. Svaki od ovih pokušaja do sada se pokazao kao neuspešan, koliko god da su zbirke bile brojne i spiskovi beskrajni, uvek bi ostali nedovršeni, nepotpuni, a nepregledni. Ipak, savremeno doba i stalni razvoj informacionih sistema i digitalne humanistike nude potpuno nove načine pohranji-vanja i klasifikacije podataka, te nove uvide kako iste upotrebljavati i kombinovati. Digitalne baze podataka koje se danas razvijaju baštine nesamerljive količine predmeta, odnosno informacija, dok veštačcka inteligencija uspeva da kreira i one elemente koji su vremenom izgubljeni, te nedostaju. Pratecći odnos čoveka prema znanju kroz vreme, a oslanjajucći se na epistemološke zaokrete koje sugeriše Mišel Fuko, te istražujući potencijale koje danas nude digitalni prostor i savremena tehnologija, u ovom radu istraživaćemo da li je do nedavno utopijska ideja sakupljanja sveg znanja sveta na jedno mesto danas ipak mogucća, kao i da li je odnos prema znanju potpuno promenjen i šta isti predstavlja u „post-vremenu“., The idea of gathering the whole knowledge of the world in one place is probably as old as humankind. The embodiment of it could still be found in a variety of collections: different literary concepts, museum collections, artworks, encyclopedias as well as many virtual creations. However, the concept of knowing everything and having at least one representative of each world’s coating on the same spot has always been a utopian dream, an endless process in which there is at least some part of the puzzle lacking. Even though the human mind is still chasing this dream, it definitely seems less impossible in today’s technologized world.", publisher = "Institut za pozorište, film, radio i televiziju, Fakultet dramskih umetnosti, Beograd", journal = "Digitalni horizonti kulture, umetnosti i medija", booktitle = "Reaching Omiknowledge in the Digital Space, Postoji li mogućnost dostizanja (sve) znanja u digitalnom prostoru ?", pages = "345-323", doi = "10.18485/fdu_dhkum.2021.ch16" }
Jokanović, M. B.. (2021). Reaching Omiknowledge in the Digital Space. in Digitalni horizonti kulture, umetnosti i medija Institut za pozorište, film, radio i televiziju., 323-345. https://doi.org/10.18485/fdu_dhkum.2021.ch16
Jokanović MB. Reaching Omiknowledge in the Digital Space. in Digitalni horizonti kulture, umetnosti i medija. 2021;:323-345. doi:10.18485/fdu_dhkum.2021.ch16 .
Jokanović, Milena B., "Reaching Omiknowledge in the Digital Space" in Digitalni horizonti kulture, umetnosti i medija (2021):323-345, https://doi.org/10.18485/fdu_dhkum.2021.ch16 . .