Prosvećenost u Kantovoj misli - metodološke pretpostavke i aktuelnost u savremenoj filozofiji
Enlightenment in Kant’s thought - methodological assumptions and topicality in contemporary philosophy

2020
Authors
Smajević Roljić, Milica
Contributors
Šarac Stamenković, JasminaSkrobić, Ljiljana
Ilić, Mirjana
Kaličanin, Milena
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
U ovom radu ispituje se Kantovo određenje prosvećenosti, kao i njegova
aktuelnost u savremenoj filozofiji. Polazeći od Kantove čuvene definicije, prema kojoj
samo onaj pojedinac koji se usudi da odbaci svoju nezrelost i poslušnost autoritetima može pretendovati da postane prosvećen, pokušaćemo da utvrdimo ko je glavni
krivac za nedostatak prosvećenosti u modernim društvima. Iako svaki čovek snosi
odgovornost za sopstvenu lenjost i nekorišćenje vlastitog uma, Kant naglašava veliku
ulogu društvenog konteksta i državnog uređenja u kome pojedinac živi. Naime, svaka
individua treba da bude autonomna prilikom mišljenja i donošenja odluka, ali lična
autonomija može se ostvariti jedino u državi koja poštuje slobodu i jednakost svih svojih građana. Kant je verovao da samo republikansko državno uređenje ispunjava ove
uslove i da se u njemu može garantovati slobodna javna upotreba uma svakom čoveku.
Da bi se ostvarilo republikansko uređenje, potrebno je da se pređe iz prirodnog ...stanja u
društveno stanje u kome je vlast podeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Kant je
smatrao da on ne živi u prosvećeno doba, nego u doba prosvećivanja, a opravdanje za
ovu svoju tvrdnju nalazi u činjenici da Fridrih Drugi nije svojim podanicima nametao
stavove vezane za pitanja religije, već im je dozvolio da se služe sopstvenim umom.
Kantova definicija prosvećenosti aktuelna je i danas, jer zahtevi koje ona postavlja
pred pojedinca i društvo i dalje predstavljaju ideale kojima težimo.
This paper examines Kant’s definition of enlightenment as well as its actuality in contemporary philosophy. Starting from Kant’s famous definition, according
to which only the individual who dares to reject his immaturity and obedience to authority can claim to become enlightened, we will try to determine who is the main
culprit for the lack of enlightenment in modern society. Although each man bears the
responsibility for his own laziness and not using his own reason, Kant emphasizes the
role of the social context and state system in which the individual lives. Namely, every
individual should be autonomous in thinking and making decisions, but this personal
autonomy can only be achieved in a state that respects the freedom and equality of all
its citizens. Kant believed that only a republican state system meets these requirements
and that it can guarantee free public use of reason to every man. In order to achieve a
republican order, it is necessary to move from a natural sta...te to a social state in which
power is divided into legislative, executive and judicial. Kant believed that he does not
live in an enlightened age, but in an age of enlightenment, and the justification for this
claim lies in the fact that Friedrich II did not impose attitudes on matters of religion to
his citizens, but allowed them to use their own reason. Kant’s definition of enlightenment is still relevant today, because the demands it places on individuals and society
continue to be the ideals we strive for
Keywords:
reforma / javna upotreba uma / prosvećivanje / republikansko uređenje / ozakonjena sloboda / prevazilaženje nezrelosti / kosmopolitizam / reform / public use of reason / enlightenment / republican order / legal freedom / overcoming immaturity / cosmopolitanismSource:
Nauka i savremeni Univerzitet 9, 2020, 205-215Publisher:
- Univerzitet u Nišu Filozofski fakultet
Funding / projects:
Institution/Community
Filozofija / PhilosophyTY - CONF AU - Smajević Roljić, Milica PY - 2020 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4283 AB - U ovom radu ispituje se Kantovo određenje prosvećenosti, kao i njegova aktuelnost u savremenoj filozofiji. Polazeći od Kantove čuvene definicije, prema kojoj samo onaj pojedinac koji se usudi da odbaci svoju nezrelost i poslušnost autoritetima može pretendovati da postane prosvećen, pokušaćemo da utvrdimo ko je glavni krivac za nedostatak prosvećenosti u modernim društvima. Iako svaki čovek snosi odgovornost za sopstvenu lenjost i nekorišćenje vlastitog uma, Kant naglašava veliku ulogu društvenog konteksta i državnog uređenja u kome pojedinac živi. Naime, svaka individua treba da bude autonomna prilikom mišljenja i donošenja odluka, ali lična autonomija može se ostvariti jedino u državi koja poštuje slobodu i jednakost svih svojih građana. Kant je verovao da samo republikansko državno uređenje ispunjava ove uslove i da se u njemu može garantovati slobodna javna upotreba uma svakom čoveku. Da bi se ostvarilo republikansko uređenje, potrebno je da se pređe iz prirodnog stanja u društveno stanje u kome je vlast podeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Kant je smatrao da on ne živi u prosvećeno doba, nego u doba prosvećivanja, a opravdanje za ovu svoju tvrdnju nalazi u činjenici da Fridrih Drugi nije svojim podanicima nametao stavove vezane za pitanja religije, već im je dozvolio da se služe sopstvenim umom. Kantova definicija prosvećenosti aktuelna je i danas, jer zahtevi koje ona postavlja pred pojedinca i društvo i dalje predstavljaju ideale kojima težimo. AB - This paper examines Kant’s definition of enlightenment as well as its actuality in contemporary philosophy. Starting from Kant’s famous definition, according to which only the individual who dares to reject his immaturity and obedience to authority can claim to become enlightened, we will try to determine who is the main culprit for the lack of enlightenment in modern society. Although each man bears the responsibility for his own laziness and not using his own reason, Kant emphasizes the role of the social context and state system in which the individual lives. Namely, every individual should be autonomous in thinking and making decisions, but this personal autonomy can only be achieved in a state that respects the freedom and equality of all its citizens. Kant believed that only a republican state system meets these requirements and that it can guarantee free public use of reason to every man. In order to achieve a republican order, it is necessary to move from a natural state to a social state in which power is divided into legislative, executive and judicial. Kant believed that he does not live in an enlightened age, but in an age of enlightenment, and the justification for this claim lies in the fact that Friedrich II did not impose attitudes on matters of religion to his citizens, but allowed them to use their own reason. Kant’s definition of enlightenment is still relevant today, because the demands it places on individuals and society continue to be the ideals we strive for PB - Univerzitet u Nišu Filozofski fakultet C3 - Nauka i savremeni Univerzitet 9 T1 - Prosvećenost u Kantovoj misli - metodološke pretpostavke i aktuelnost u savremenoj filozofiji T1 - Enlightenment in Kant’s thought - methodological assumptions and topicality in contemporary philosophy EP - 215 SP - 205 DO - 10.46630/nisun.9.2020 ER -
@conference{ author = "Smajević Roljić, Milica", year = "2020", abstract = "U ovom radu ispituje se Kantovo određenje prosvećenosti, kao i njegova aktuelnost u savremenoj filozofiji. Polazeći od Kantove čuvene definicije, prema kojoj samo onaj pojedinac koji se usudi da odbaci svoju nezrelost i poslušnost autoritetima može pretendovati da postane prosvećen, pokušaćemo da utvrdimo ko je glavni krivac za nedostatak prosvećenosti u modernim društvima. Iako svaki čovek snosi odgovornost za sopstvenu lenjost i nekorišćenje vlastitog uma, Kant naglašava veliku ulogu društvenog konteksta i državnog uređenja u kome pojedinac živi. Naime, svaka individua treba da bude autonomna prilikom mišljenja i donošenja odluka, ali lična autonomija može se ostvariti jedino u državi koja poštuje slobodu i jednakost svih svojih građana. Kant je verovao da samo republikansko državno uređenje ispunjava ove uslove i da se u njemu može garantovati slobodna javna upotreba uma svakom čoveku. Da bi se ostvarilo republikansko uređenje, potrebno je da se pređe iz prirodnog stanja u društveno stanje u kome je vlast podeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Kant je smatrao da on ne živi u prosvećeno doba, nego u doba prosvećivanja, a opravdanje za ovu svoju tvrdnju nalazi u činjenici da Fridrih Drugi nije svojim podanicima nametao stavove vezane za pitanja religije, već im je dozvolio da se služe sopstvenim umom. Kantova definicija prosvećenosti aktuelna je i danas, jer zahtevi koje ona postavlja pred pojedinca i društvo i dalje predstavljaju ideale kojima težimo., This paper examines Kant’s definition of enlightenment as well as its actuality in contemporary philosophy. Starting from Kant’s famous definition, according to which only the individual who dares to reject his immaturity and obedience to authority can claim to become enlightened, we will try to determine who is the main culprit for the lack of enlightenment in modern society. Although each man bears the responsibility for his own laziness and not using his own reason, Kant emphasizes the role of the social context and state system in which the individual lives. Namely, every individual should be autonomous in thinking and making decisions, but this personal autonomy can only be achieved in a state that respects the freedom and equality of all its citizens. Kant believed that only a republican state system meets these requirements and that it can guarantee free public use of reason to every man. In order to achieve a republican order, it is necessary to move from a natural state to a social state in which power is divided into legislative, executive and judicial. Kant believed that he does not live in an enlightened age, but in an age of enlightenment, and the justification for this claim lies in the fact that Friedrich II did not impose attitudes on matters of religion to his citizens, but allowed them to use their own reason. Kant’s definition of enlightenment is still relevant today, because the demands it places on individuals and society continue to be the ideals we strive for", publisher = "Univerzitet u Nišu Filozofski fakultet", journal = "Nauka i savremeni Univerzitet 9", title = "Prosvećenost u Kantovoj misli - metodološke pretpostavke i aktuelnost u savremenoj filozofiji, Enlightenment in Kant’s thought - methodological assumptions and topicality in contemporary philosophy", pages = "215-205", doi = "10.46630/nisun.9.2020" }
Smajević Roljić, M.. (2020). Prosvećenost u Kantovoj misli - metodološke pretpostavke i aktuelnost u savremenoj filozofiji. in Nauka i savremeni Univerzitet 9 Univerzitet u Nišu Filozofski fakultet., 205-215. https://doi.org/10.46630/nisun.9.2020
Smajević Roljić M. Prosvećenost u Kantovoj misli - metodološke pretpostavke i aktuelnost u savremenoj filozofiji. in Nauka i savremeni Univerzitet 9. 2020;:205-215. doi:10.46630/nisun.9.2020 .
Smajević Roljić, Milica, "Prosvećenost u Kantovoj misli - metodološke pretpostavke i aktuelnost u savremenoj filozofiji" in Nauka i savremeni Univerzitet 9 (2020):205-215, https://doi.org/10.46630/nisun.9.2020 . .