Приказ основних података о документу
Prosvećenost u Kantovoj misli - metodološke pretpostavke i aktuelnost u savremenoj filozofiji
Enlightenment in Kant’s thought - methodological assumptions and topicality in contemporary philosophy
dc.contributor | Šarac Stamenković, Jasmina | |
dc.contributor | Skrobić, Ljiljana | |
dc.contributor | Ilić, Mirjana | |
dc.contributor | Kaličanin, Milena | |
dc.creator | Smajević Roljić, Milica | |
dc.date.accessioned | 2023-03-10T13:45:36Z | |
dc.date.available | 2023-03-10T13:45:36Z | |
dc.date.issued | 2020 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-7379-553-9 | |
dc.identifier.uri | http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4283 | |
dc.description.abstract | U ovom radu ispituje se Kantovo određenje prosvećenosti, kao i njegova aktuelnost u savremenoj filozofiji. Polazeći od Kantove čuvene definicije, prema kojoj samo onaj pojedinac koji se usudi da odbaci svoju nezrelost i poslušnost autoritetima može pretendovati da postane prosvećen, pokušaćemo da utvrdimo ko je glavni krivac za nedostatak prosvećenosti u modernim društvima. Iako svaki čovek snosi odgovornost za sopstvenu lenjost i nekorišćenje vlastitog uma, Kant naglašava veliku ulogu društvenog konteksta i državnog uređenja u kome pojedinac živi. Naime, svaka individua treba da bude autonomna prilikom mišljenja i donošenja odluka, ali lična autonomija može se ostvariti jedino u državi koja poštuje slobodu i jednakost svih svojih građana. Kant je verovao da samo republikansko državno uređenje ispunjava ove uslove i da se u njemu može garantovati slobodna javna upotreba uma svakom čoveku. Da bi se ostvarilo republikansko uređenje, potrebno je da se pređe iz prirodnog stanja u društveno stanje u kome je vlast podeljena na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Kant je smatrao da on ne živi u prosvećeno doba, nego u doba prosvećivanja, a opravdanje za ovu svoju tvrdnju nalazi u činjenici da Fridrih Drugi nije svojim podanicima nametao stavove vezane za pitanja religije, već im je dozvolio da se služe sopstvenim umom. Kantova definicija prosvećenosti aktuelna je i danas, jer zahtevi koje ona postavlja pred pojedinca i društvo i dalje predstavljaju ideale kojima težimo. | sr |
dc.description.abstract | This paper examines Kant’s definition of enlightenment as well as its actuality in contemporary philosophy. Starting from Kant’s famous definition, according to which only the individual who dares to reject his immaturity and obedience to authority can claim to become enlightened, we will try to determine who is the main culprit for the lack of enlightenment in modern society. Although each man bears the responsibility for his own laziness and not using his own reason, Kant emphasizes the role of the social context and state system in which the individual lives. Namely, every individual should be autonomous in thinking and making decisions, but this personal autonomy can only be achieved in a state that respects the freedom and equality of all its citizens. Kant believed that only a republican state system meets these requirements and that it can guarantee free public use of reason to every man. In order to achieve a republican order, it is necessary to move from a natural state to a social state in which power is divided into legislative, executive and judicial. Kant believed that he does not live in an enlightened age, but in an age of enlightenment, and the justification for this claim lies in the fact that Friedrich II did not impose attitudes on matters of religion to his citizens, but allowed them to use their own reason. Kant’s definition of enlightenment is still relevant today, because the demands it places on individuals and society continue to be the ideals we strive for | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Univerzitet u Nišu Filozofski fakultet | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/179041/RS// | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ | |
dc.source | Nauka i savremeni Univerzitet 9 | sr |
dc.subject | reforma | sr |
dc.subject | javna upotreba uma | sr |
dc.subject | prosvećivanje | sr |
dc.subject | republikansko uređenje | sr |
dc.subject | ozakonjena sloboda | sr |
dc.subject | prevazilaženje nezrelosti | sr |
dc.subject | kosmopolitizam | sr |
dc.subject | reform | sr |
dc.subject | public use of reason | sr |
dc.subject | enlightenment | sr |
dc.subject | republican order | sr |
dc.subject | legal freedom | sr |
dc.subject | overcoming immaturity | sr |
dc.subject | cosmopolitanism | sr |
dc.title | Prosvećenost u Kantovoj misli - metodološke pretpostavke i aktuelnost u savremenoj filozofiji | sr |
dc.title | Enlightenment in Kant’s thought - methodological assumptions and topicality in contemporary philosophy | sr |
dc.type | conferenceObject | sr |
dc.rights.license | BY | sr |
dc.citation.epage | 215 | |
dc.citation.rank | M63 | |
dc.citation.spage | 205 | |
dc.identifier.doi | 10.46630/nisun.9.2020 | |
dc.identifier.fulltext | http://reff.f.bg.ac.rs/bitstream/id/10428/bitstream_10428.pdf | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |
dc.identifier.cobiss | 29198601 |