Prikaz osnovnih podataka o dokumentu
Ka jednoj Vigotskijanskoj teoriji udžbenika
Toward a Vygotskian theory of textbook
dc.creator | Plut, Dijana | |
dc.creator | Pešić, Jelena | |
dc.date.accessioned | 2021-10-12T10:29:25Z | |
dc.date.available | 2021-10-12T10:29:25Z | |
dc.date.issued | 2003 | |
dc.identifier.issn | 0048-5705 | |
dc.identifier.uri | http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/429 | |
dc.description.abstract | U ovom radu razmatramo elemente i procedure za zasnivanje jedne moguće teorije udžbenika. Osnovne postavke teorije Vigotskog vidimo kao temelje teorije udžbenika. Razmatramo heurističku moć teorijskih ideja Vigotskog kao i moguće pravce elaboracije i operacionalizacije njenih osnovnih postavki. U radovima Vigotskog razvijena je osnovna sociokonstruktivistička ideja, ali on nije stigao da razvije tu ideju do nivoa koji bi bio dovoljno operativan za razne upotrebe. To tretiramo kao izazov. Ovaj rad je pokušaj da se skiciraju mogući pravci operacionalizacije osnovnih postavki Vigotskog. Početna postavka Vigotskog je shvatanje razvoja kao procesa posredovanog kulturom. Više psihičke funkcije su konstrukcija koja se odvija prvo na interpsihičkom planu, u susretu deteta i kulture (najčešće odrasli pripadnici kulture posreduju u tom susretu). Kultura pruža oslonce i osnovnu simboličku građu za konstrukciju na interpsihičkom planu. Ove oslonce Vigotski naziva kulturno-potpornim sredstvima (KPS). Koncept KPS u radu pokušavamo da operacionalizujemo određujući mu tri distinktivne karakteristike: 1. oni su kulturno prepoznatljivi, 2. imaju simboličku prirodu što im omogućuje da budu internalizovani i 3. imaju specifičnu razvojnu misiju koja ih određuje. Primere KPS možemo naći svuda u kulturnom okruženju. Udžbenici su kao žanr određeni da budu nosioci kulturno-potpornih sredstava. Kako je moguće sačiniti iscrpnu listu mogućih KPSova u udžbenicima? Induktivni put je samo jedna mogućnost. Druga mogućnost je deduktivni put, odnosno izvođenje KPSova iz fundamentalnih teorijskih istraživanja relevantnih za udžbenike. Relevantnim disciplinama smatramo razvojnu psihologiju, kognitivnu psihologiju, pedagošku psihologiju i savremene analize diskursa. U radu kratko specifikujemo po čemu su te discipline relevantne za moguću teoriju udžbenika. Iz svih tih bazičnih disciplina moguće je izvesti implikacije za konstrukciju udžbenika i strukturne elemente koji čine dobro oblikovan udžbenik. Strukturne elemente je moguće po formi koju imaju razvrstati u 9 kategorija (u radu navodimo koje su to kategorije). Kakva je, dalje, veza između strukturnih elemenata udžbenika i kulturno-potpornih sredstava? Strukturni elementi udžbenika su, u stvari, KPSovi ugrađeni u udžbenike. Kako to možemo znati? Po njihovoj osnovnoj funkciji! U radu definišemo te osnovne funkcije i strukturnih elemenata udžbenika i KPSova uopšte. Kroz razmatranje tih funkcija vraćamo se i osnovnim individualno psihološkim i kulturnim funkcijama udžbenika. Na kraju razmatramo kritički potencijal koncepta KPS. Ovaj koncept iz svog marksističkog porekla vuče ideju o pozitivnom uticaju sredine na razvoj. Da li je moguće držeći se koncepta KPS razlikovati dobar od lošeg udžbenika. U radu navodimo nekoliko ideja kako je to moguće učiniti. | sr |
dc.description.abstract | This is an attempt to place the problem of textbook theory into a new frame of reference provided by cultural-historical theory of development, using the idea about cultural-historical mediation of individual development and concept of CST as a basic analytical concepts. The new frame of reference introduces a new language on textbooks, opening a range of new research problems, while dealing with the old ones in a new and more complex way. Textbook is shifted from the usual pedagogic-didactic setting and placed in a more basic and cultural context. The paper is an attempt to bring the concept of cultural tools to a completely operational level, as well as to test the actual power of that concept by identifying CST in textbooks. Furthermore, this paper is an attempt elaborate the forms of social assistance that constitute the zone of proximal development, seen as the characteristics of joint activities of the child and a more competent participant (which is "hidden”, i.e., indirectly present, in this case). Vygotsky never specified the forms of social assistance, but rather gave general prescriptions (Moll, 1990), thus presenting one of the central theoretical and practical tasks for the followers of his ideas. | en |
dc.publisher | Društvo psihologa Srbije, Beograd | |
dc.rights | openAccess | |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ | |
dc.source | Psihologija | |
dc.subject | textbook | en |
dc.subject | textbook functions | en |
dc.subject | cultural-supportive tools (CST) | en |
dc.subject | cultural-historical theory of Vygotsky | en |
dc.subject | cultural mediation of development | en |
dc.title | Ka jednoj Vigotskijanskoj teoriji udžbenika | sr |
dc.title | Toward a Vygotskian theory of textbook | en |
dc.type | article | |
dc.rights.license | BY-SA | |
dc.citation.epage | 515 | |
dc.citation.issue | 4 | |
dc.citation.other | 36(4): 501-515 | |
dc.citation.spage | 501 | |
dc.citation.volume | 36 | |
dc.identifier.doi | 10.2298/PSI0304501P | |
dc.identifier.fulltext | http://reff.f.bg.ac.rs/bitstream/id/1987/426.pdf | |
dc.type.version | publishedVersion |