Multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkana
Multiperspectivity of the teaching of ancient history of the Balkans
Апстракт
Na početku ovog teksta valja istaći da je multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkanskog poluostrva veoma teško ostvarljiva. Osnovni razlog leži u oskudnosti izvora. Istoričarima antike na raspolaganju stoji znatno manje izvora nego istoričarima drugih epoha, a naročito savremenog doba. U nekim slučajevima o jednom događaju ili pojavi antičke istorije govori samo jedan izvor. Dobar primer za to je Jonski ustanak. Sve što znamo o ovom pokušaju maloazijskih Grka da se oslobode persijske vlasti počiva na Herodotovom izlaganju. Gotovo je sigurno da su o Jonskom ustanku pisali i drugi helenski istoričari (npr. Efor), ali njihova dela, nažalost, nisu sačuvana. Dalje ukoliko je sačuvano više izvora koji govore o istom događaju, obično su to izvori iste provenijencije. Podatke o grčko-persijskim ratovima donosi nekoliko pisaca među kojima su najznačajniji: Herodot, Diodor i Plutarh. U pitanju su helenski izvori, koji o Darijevom i Kserksovom pohodu govore sa helenske tačke gledišta. S...vaki istoričar antike bi stavio ruku u vatru da ima i neki persijski izvor koji govori, na primer, o Maratonskoj bici, o Termopilima ili boju kod Plateje. Takav izvor bi nam omogućio da sukob sa grčkim svetom sagledamo i sa persijske tačke gledišta i shvatimo na koji su način na njega gledali Persijanci. Primera ima još mnogo. Slična situacija je i sa Peloponeskim ratom, koji je prikazan iz pera Atinjanina Tukidida. Kakva bi bila naša znanja o ovom sukobu da su sačuvani i neki spartanski izvori?.
Извор:
Nastava i istorija, 2004, 2, 2, 71-74Издавач:
- Platoneum, Novi Sad
Институција/група
Istorija / HistoryTY - JOUR AU - Ferjančić, Snežana PY - 2004 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/436 AB - Na početku ovog teksta valja istaći da je multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkanskog poluostrva veoma teško ostvarljiva. Osnovni razlog leži u oskudnosti izvora. Istoričarima antike na raspolaganju stoji znatno manje izvora nego istoričarima drugih epoha, a naročito savremenog doba. U nekim slučajevima o jednom događaju ili pojavi antičke istorije govori samo jedan izvor. Dobar primer za to je Jonski ustanak. Sve što znamo o ovom pokušaju maloazijskih Grka da se oslobode persijske vlasti počiva na Herodotovom izlaganju. Gotovo je sigurno da su o Jonskom ustanku pisali i drugi helenski istoričari (npr. Efor), ali njihova dela, nažalost, nisu sačuvana. Dalje ukoliko je sačuvano više izvora koji govore o istom događaju, obično su to izvori iste provenijencije. Podatke o grčko-persijskim ratovima donosi nekoliko pisaca među kojima su najznačajniji: Herodot, Diodor i Plutarh. U pitanju su helenski izvori, koji o Darijevom i Kserksovom pohodu govore sa helenske tačke gledišta. Svaki istoričar antike bi stavio ruku u vatru da ima i neki persijski izvor koji govori, na primer, o Maratonskoj bici, o Termopilima ili boju kod Plateje. Takav izvor bi nam omogućio da sukob sa grčkim svetom sagledamo i sa persijske tačke gledišta i shvatimo na koji su način na njega gledali Persijanci. Primera ima još mnogo. Slična situacija je i sa Peloponeskim ratom, koji je prikazan iz pera Atinjanina Tukidida. Kakva bi bila naša znanja o ovom sukobu da su sačuvani i neki spartanski izvori?. PB - Platoneum, Novi Sad T2 - Nastava i istorija T1 - Multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkana T1 - Multiperspectivity of the teaching of ancient history of the Balkans EP - 74 IS - 2 SP - 71 VL - 2 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_436 ER -
@article{ author = "Ferjančić, Snežana", year = "2004", abstract = "Na početku ovog teksta valja istaći da je multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkanskog poluostrva veoma teško ostvarljiva. Osnovni razlog leži u oskudnosti izvora. Istoričarima antike na raspolaganju stoji znatno manje izvora nego istoričarima drugih epoha, a naročito savremenog doba. U nekim slučajevima o jednom događaju ili pojavi antičke istorije govori samo jedan izvor. Dobar primer za to je Jonski ustanak. Sve što znamo o ovom pokušaju maloazijskih Grka da se oslobode persijske vlasti počiva na Herodotovom izlaganju. Gotovo je sigurno da su o Jonskom ustanku pisali i drugi helenski istoričari (npr. Efor), ali njihova dela, nažalost, nisu sačuvana. Dalje ukoliko je sačuvano više izvora koji govore o istom događaju, obično su to izvori iste provenijencije. Podatke o grčko-persijskim ratovima donosi nekoliko pisaca među kojima su najznačajniji: Herodot, Diodor i Plutarh. U pitanju su helenski izvori, koji o Darijevom i Kserksovom pohodu govore sa helenske tačke gledišta. Svaki istoričar antike bi stavio ruku u vatru da ima i neki persijski izvor koji govori, na primer, o Maratonskoj bici, o Termopilima ili boju kod Plateje. Takav izvor bi nam omogućio da sukob sa grčkim svetom sagledamo i sa persijske tačke gledišta i shvatimo na koji su način na njega gledali Persijanci. Primera ima još mnogo. Slična situacija je i sa Peloponeskim ratom, koji je prikazan iz pera Atinjanina Tukidida. Kakva bi bila naša znanja o ovom sukobu da su sačuvani i neki spartanski izvori?.", publisher = "Platoneum, Novi Sad", journal = "Nastava i istorija", title = "Multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkana, Multiperspectivity of the teaching of ancient history of the Balkans", pages = "74-71", number = "2", volume = "2", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_436" }
Ferjančić, S.. (2004). Multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkana. in Nastava i istorija Platoneum, Novi Sad., 2(2), 71-74. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_436
Ferjančić S. Multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkana. in Nastava i istorija. 2004;2(2):71-74. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_436 .
Ferjančić, Snežana, "Multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkana" in Nastava i istorija, 2, no. 2 (2004):71-74, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_436 .