REFF - Faculty of Philosophy Repository
University of Belgrade - Faculty of Philosophy
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   REFF
  • Istorija / History
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za istoriju
  • View Item
  •   REFF
  • Istorija / History
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za istoriju
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkana

Multiperspectivity of the teaching of ancient history of the Balkans

No Thumbnail
Authors
Ferjančić, Snežana
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Na početku ovog teksta valja istaći da je multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkanskog poluostrva veoma teško ostvarljiva. Osnovni razlog leži u oskudnosti izvora. Istoričarima antike na raspolaganju stoji znatno manje izvora nego istoričarima drugih epoha, a naročito savremenog doba. U nekim slučajevima o jednom događaju ili pojavi antičke istorije govori samo jedan izvor. Dobar primer za to je Jonski ustanak. Sve što znamo o ovom pokušaju maloazijskih Grka da se oslobode persijske vlasti počiva na Herodotovom izlaganju. Gotovo je sigurno da su o Jonskom ustanku pisali i drugi helenski istoričari (npr. Efor), ali njihova dela, nažalost, nisu sačuvana. Dalje ukoliko je sačuvano više izvora koji govore o istom događaju, obično su to izvori iste provenijencije. Podatke o grčko-persijskim ratovima donosi nekoliko pisaca među kojima su najznačajniji: Herodot, Diodor i Plutarh. U pitanju su helenski izvori, koji o Darijevom i Kserksovom pohodu govore sa helenske tačke gledišta. S...vaki istoričar antike bi stavio ruku u vatru da ima i neki persijski izvor koji govori, na primer, o Maratonskoj bici, o Termopilima ili boju kod Plateje. Takav izvor bi nam omogućio da sukob sa grčkim svetom sagledamo i sa persijske tačke gledišta i shvatimo na koji su način na njega gledali Persijanci. Primera ima još mnogo. Slična situacija je i sa Peloponeskim ratom, koji je prikazan iz pera Atinjanina Tukidida. Kakva bi bila naša znanja o ovom sukobu da su sačuvani i neki spartanski izvori?.

Source:
Nastava i istorija, 2004, 2, 2, 71-74
Publisher:
  • Platoneum, Novi Sad

ISSN: 1451-642X

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_436
URI
http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/436
Collections
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za istoriju
Institution/Community
Istorija / History
TY  - JOUR
AU  - Ferjančić, Snežana
PY  - 2004
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/436
AB  - Na početku ovog teksta valja istaći da je multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkanskog poluostrva veoma teško ostvarljiva. Osnovni razlog leži u oskudnosti izvora. Istoričarima antike na raspolaganju stoji znatno manje izvora nego istoričarima drugih epoha, a naročito savremenog doba. U nekim slučajevima o jednom događaju ili pojavi antičke istorije govori samo jedan izvor. Dobar primer za to je Jonski ustanak. Sve što znamo o ovom pokušaju maloazijskih Grka da se oslobode persijske vlasti počiva na Herodotovom izlaganju. Gotovo je sigurno da su o Jonskom ustanku pisali i drugi helenski istoričari (npr. Efor), ali njihova dela, nažalost, nisu sačuvana. Dalje ukoliko je sačuvano više izvora koji govore o istom događaju, obično su to izvori iste provenijencije. Podatke o grčko-persijskim ratovima donosi nekoliko pisaca među kojima su najznačajniji: Herodot, Diodor i Plutarh. U pitanju su helenski izvori, koji o Darijevom i Kserksovom pohodu govore sa helenske tačke gledišta. Svaki istoričar antike bi stavio ruku u vatru da ima i neki persijski izvor koji govori, na primer, o Maratonskoj bici, o Termopilima ili boju kod Plateje. Takav izvor bi nam omogućio da sukob sa grčkim svetom sagledamo i sa persijske tačke gledišta i shvatimo na koji su način na njega gledali Persijanci. Primera ima još mnogo. Slična situacija je i sa Peloponeskim ratom, koji je prikazan iz pera Atinjanina Tukidida. Kakva bi bila naša znanja o ovom sukobu da su sačuvani i neki spartanski izvori?.
PB  - Platoneum, Novi Sad
T2  - Nastava i istorija
T1  - Multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkana
T1  - Multiperspectivity of the teaching of ancient history of the Balkans
EP  - 74
IS  - 2
SP  - 71
VL  - 2
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_436
ER  - 
@article{
author = "Ferjančić, Snežana",
year = "2004",
abstract = "Na početku ovog teksta valja istaći da je multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkanskog poluostrva veoma teško ostvarljiva. Osnovni razlog leži u oskudnosti izvora. Istoričarima antike na raspolaganju stoji znatno manje izvora nego istoričarima drugih epoha, a naročito savremenog doba. U nekim slučajevima o jednom događaju ili pojavi antičke istorije govori samo jedan izvor. Dobar primer za to je Jonski ustanak. Sve što znamo o ovom pokušaju maloazijskih Grka da se oslobode persijske vlasti počiva na Herodotovom izlaganju. Gotovo je sigurno da su o Jonskom ustanku pisali i drugi helenski istoričari (npr. Efor), ali njihova dela, nažalost, nisu sačuvana. Dalje ukoliko je sačuvano više izvora koji govore o istom događaju, obično su to izvori iste provenijencije. Podatke o grčko-persijskim ratovima donosi nekoliko pisaca među kojima su najznačajniji: Herodot, Diodor i Plutarh. U pitanju su helenski izvori, koji o Darijevom i Kserksovom pohodu govore sa helenske tačke gledišta. Svaki istoričar antike bi stavio ruku u vatru da ima i neki persijski izvor koji govori, na primer, o Maratonskoj bici, o Termopilima ili boju kod Plateje. Takav izvor bi nam omogućio da sukob sa grčkim svetom sagledamo i sa persijske tačke gledišta i shvatimo na koji su način na njega gledali Persijanci. Primera ima još mnogo. Slična situacija je i sa Peloponeskim ratom, koji je prikazan iz pera Atinjanina Tukidida. Kakva bi bila naša znanja o ovom sukobu da su sačuvani i neki spartanski izvori?.",
publisher = "Platoneum, Novi Sad",
journal = "Nastava i istorija",
title = "Multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkana, Multiperspectivity of the teaching of ancient history of the Balkans",
pages = "74-71",
number = "2",
volume = "2",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_436"
}
Ferjančić, S.. (2004). Multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkana. in Nastava i istorija
Platoneum, Novi Sad., 2(2), 71-74.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_436
Ferjančić S. Multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkana. in Nastava i istorija. 2004;2(2):71-74.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_436 .
Ferjančić, Snežana, "Multiperspektivnost nastave antičke istorije Balkana" in Nastava i istorija, 2, no. 2 (2004):71-74,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_436 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About REFF | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceInstitutions/communitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About REFF | Send Feedback

OpenAIRERCUB