REFF - Репозиторијум Филозофског факултета
Универзитет у Београду - Филозофски факултет
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • Српски (ћирилица) 
    • Енглески
    • Српски (ћирилица)
    • Српски (латиница)
  • Пријава
Преглед записа 
  •   REFF
  • Istorija umetnosti / History of Art
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za istoriju umetnosti
  • Преглед записа
  •   REFF
  • Istorija umetnosti / History of Art
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za istoriju umetnosti
  • Преглед записа
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Njegoševo veliko putovanje: meditacije o vizuelnoj kulturi Italije

Само за регистроване кориснике
2017
Аутори
Brajović, Saša
Књига (Објављена верзија)
,
Mediterran publishing
Метаподаци
Приказ свих података о документу
Апстракт
Knjiga Njegoševo veliko putovanje. Meditacije o vizuelnoj kulturi Italije rezultat je proučavanja Njegoševe komunikacije sa mnogim segmentima italijanske kulture i težnje da se odrede njene koordinate. Njegoševo putovanje u Italiju 1850-1851. predstavljeno je kao sekularno hodočašće po „zemlji klasičeskoj“. Njegoš ga je preduzeo, između ostalog, da bi upotpunio svoje obrazovanje i svest o uporištima evropske kulture. Njegove meditacije o kulturi i vizuelnoj kulturi Italije odredili su prosvetiteljska načela obrazovanja, klasicistička čežnja za antikom i romantičarska vizija ovog prostora. „Klasična“ Italija bila je za Njegoša, kao i druge evropske intelektualce u prvoj polovini 19. veka, mesto kontinuiranog trajanja antike, koja se poimala kao oličenje zlatnog doba čovečanstva i kulturnog kanona čije se renesanse uvek sanjaju, a samo povremeno i događaju. „Zemlja klasičeska“ bila je za Njegoša model kulturnog pamćenja čovečanstva i uporište literarne tradicije na kojoj je formiran. ...U Njegoševom vremenu Italija je bila normativna vrednost s kojom se sve drugo poredilo. Kao mera ravnoteže prirodnog i umetničkog, bila je simbol kontrasta sa novim društvenim formama, suprotnost materijalističkoj kulturi Zapada. Po tome je bila različita i od tegobe Crne Gore i Balkana, odsečenih od svog prirodnog i jednorodnog mediteranskog korena. Zato su pesnici romantizma putovanje u Italiju doživljavali kao pohođenje zajedničke domovine kulture, književnosti i umetnosti. Veliko putovanje za Njegoša je bilo nadahnuće, emocionalni doživljaj, ogledanje vlastite biograije u univerzalnoj istoriji čovečanstva.

Кључне речи:
Petar II Petrović Njegoš / crnogorski Vladika / 1813 - 1854 / putovanja / Italija
Извор:
2017
Издавач:
  • Mediterran publishing

Cobiss ID: 315339271

ISBN: 978-86-6391-073-7

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4441
URI
http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4441
Колекције
  • Radovi istraživača / Researcher's publications - Odeljenje za istoriju umetnosti
Институција/група
Istorija umetnosti / History of Art
TY  - BOOK
AU  - Brajović, Saša
PY  - 2017
UR  - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4441
AB  - Knjiga Njegoševo veliko putovanje. Meditacije o vizuelnoj kulturi Italije rezultat je proučavanja Njegoševe komunikacije sa mnogim segmentima italijanske kulture i težnje da se odrede njene koordinate. Njegoševo putovanje u Italiju 1850-1851. predstavljeno je kao
sekularno hodočašće po „zemlji klasičeskoj“. Njegoš ga je preduzeo, između ostalog, da bi upotpunio svoje obrazovanje i svest o uporištima evropske kulture. Njegove meditacije o kulturi i vizuelnoj kulturi
Italije odredili su prosvetiteljska načela obrazovanja, klasicistička čežnja za antikom i romantičarska vizija ovog prostora. „Klasična“ Italija bila je za Njegoša, kao i druge evropske intelektualce u prvoj polovini 19. veka, mesto kontinuiranog trajanja antike, koja se poimala
kao oličenje zlatnog doba čovečanstva i kulturnog kanona čije se renesanse uvek sanjaju, a samo povremeno i događaju. „Zemlja klasičeska“ bila je za Njegoša model kulturnog pamćenja čovečanstva i uporište literarne tradicije na kojoj je formiran. U Njegoševom vremenu
Italija je bila normativna vrednost s kojom se sve drugo poredilo. Kao mera ravnoteže prirodnog i umetničkog, bila je simbol kontrasta sa
novim društvenim formama, suprotnost materijalističkoj kulturi Zapada. Po tome je bila različita i od tegobe Crne Gore i Balkana, odsečenih od svog prirodnog i jednorodnog mediteranskog korena. Zato
su pesnici romantizma putovanje u Italiju doživljavali kao pohođenje
zajedničke domovine kulture, književnosti i umetnosti. Veliko putovanje za Njegoša je bilo nadahnuće, emocionalni doživljaj, ogledanje
vlastite biograije u univerzalnoj istoriji čovečanstva.
PB  - Mediterran publishing
T1  - Njegoševo veliko putovanje: meditacije o vizuelnoj kulturi Italije
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4441
ER  - 
@book{
author = "Brajović, Saša",
year = "2017",
abstract = "Knjiga Njegoševo veliko putovanje. Meditacije o vizuelnoj kulturi Italije rezultat je proučavanja Njegoševe komunikacije sa mnogim segmentima italijanske kulture i težnje da se odrede njene koordinate. Njegoševo putovanje u Italiju 1850-1851. predstavljeno je kao
sekularno hodočašće po „zemlji klasičeskoj“. Njegoš ga je preduzeo, između ostalog, da bi upotpunio svoje obrazovanje i svest o uporištima evropske kulture. Njegove meditacije o kulturi i vizuelnoj kulturi
Italije odredili su prosvetiteljska načela obrazovanja, klasicistička čežnja za antikom i romantičarska vizija ovog prostora. „Klasična“ Italija bila je za Njegoša, kao i druge evropske intelektualce u prvoj polovini 19. veka, mesto kontinuiranog trajanja antike, koja se poimala
kao oličenje zlatnog doba čovečanstva i kulturnog kanona čije se renesanse uvek sanjaju, a samo povremeno i događaju. „Zemlja klasičeska“ bila je za Njegoša model kulturnog pamćenja čovečanstva i uporište literarne tradicije na kojoj je formiran. U Njegoševom vremenu
Italija je bila normativna vrednost s kojom se sve drugo poredilo. Kao mera ravnoteže prirodnog i umetničkog, bila je simbol kontrasta sa
novim društvenim formama, suprotnost materijalističkoj kulturi Zapada. Po tome je bila različita i od tegobe Crne Gore i Balkana, odsečenih od svog prirodnog i jednorodnog mediteranskog korena. Zato
su pesnici romantizma putovanje u Italiju doživljavali kao pohođenje
zajedničke domovine kulture, književnosti i umetnosti. Veliko putovanje za Njegoša je bilo nadahnuće, emocionalni doživljaj, ogledanje
vlastite biograije u univerzalnoj istoriji čovečanstva.",
publisher = "Mediterran publishing",
title = "Njegoševo veliko putovanje: meditacije o vizuelnoj kulturi Italije",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4441"
}
Brajović, S.. (2017). Njegoševo veliko putovanje: meditacije o vizuelnoj kulturi Italije. 
Mediterran publishing..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4441
Brajović S. Njegoševo veliko putovanje: meditacije o vizuelnoj kulturi Italije. 2017;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4441 .
Brajović, Saša, "Njegoševo veliko putovanje: meditacije o vizuelnoj kulturi Italije" (2017),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4441 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму REFF | Пошаљите запажања

OpenAIRERCUB
 

 

Комплетан репозиторијумИнституције/групеАуториНасловиТемеОва институцијаАуториНасловиТеме

Статистика

Преглед статистика

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
О репозиторијуму REFF | Пошаљите запажања

OpenAIRERCUB