Basic psychological needs and academic and performance outcomes at the higher music education
Osnovne psihološke potrebe i akademski i izvođački ishodi u visokome glazbenom obrazovanju
Само за регистроване кориснике
2023
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Having in mind that „humans are continually motivated to pursue activities that satisfy basic human needs” (Evans et al., 2012, 4), it is justifiable to ask whether higher music education helps young musicians to satisfy their Basic Psychological Needs (BPNs) for Autonomy, Relatedness and Competence (Deci & Ryan, 2000). This study aimed to investigate the relationship between BPNs and academic and performance outcomes at the higher music education, to determine whether BPNs fulfilment can be predicted by performance experience in different musical settings (solo, chamber, orchestra), as well as possible differences between performing and theoretical modules students. The findings show that psychological needs for Competence satisfaction and Autonomy are the main carriers of young musicians’ well−being when performance matters, especially solo.
Imajući u vidu da su „ljudi kontinuirano motivirani za bavljenje aktivnostima koje
zadovoljavaju osnovne ljudske potrebe” (Evans i sur., 2012, str. 4), opravdano je
postaviti pitanje pomaže li visoko glazbeno obrazovanje mladim glazbenicima u
zadovoljavanju osnovnih psiholoških potreba (engl. Basic Psychological Needs; BPN)
za autonomijom, povezanošću i kompetencijom (Deci i Ryan, 2000). Cilj je ovoga
istraživanja bio istražiti povezanost između BPN−a i akademskih ishoda te utvrditi
je li iskustvo izvedbe u različitim glazbenim okruženjima (solističko, komorno,
orkestar) prediktor zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba, kao i koje su moguće
razlike između skupina studenata upisanih u izvedbene i teorijske module. Skala
zadovoljenja i frustracije osnovnih psiholoških potreba (engl. The Basic psychological
need satisfaction and frustration scale, BPNSF Scale; Chen i sur., 2015) primijenjena
je na prigodnome uzorku od 375 studenata preddiplomskih i poslijediplomskih
studija... glazbe na fakultetima u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Visoki rezultati na
supskalama zadovoljstva skale BPNSF i relativno niski rezultati na supskalama
frustracije impliciraju da su osnovne psihološke potrebe studenata visokoga
glazbenog obrazovanja ispunjene, što bi moglo ukazivati na općenito visoku razinu
dobrobiti koju ti student ostvaruju. Kad je riječ o ishodima obrazovnoga procesa,
naši rezultati pokazuju da potreba za kompetencijom pozitivno predviđa uspjeh u
glavnome glazbenom predmetu, dok frustracija kompetencije negativno predviđa
uspjeh. Osjećaji kompetentnosti i autonomije predviđaju samoprocijenjeni uspjeh u
glazbi, što je vrijedan rezultat jer ukazuje na to da zadovoljenje nečijih psiholoških
potreba dovodi do većega samopoštovanja, što pak vodi do daljnjega ulaganja u
ispunjavanje ciljeva povezanih s glazbom. Naši podaci pokazuju da više javnih nastupa
(osobito solističkih te s orkestrom) pridonosi većemu osjećaju samoaktualizacije,
ekspertnosti i ovladanosti kompetencijama te većemu doživljavanju sebe voljnom,
kongruentnijom i integriranijom osobom (Ryan i Deci, 2017, 11). Rezultati naglašavaju
ulogu obrazovnoga sustava u podržavanju razvoja glazbenih vještina i znanja
studenata. Zanimljivo je da su rezultati pokazali da je potreba za autonomijom u većoj
mjeri zadovoljena kod studenata koji su uključeni u izvedbeni modul. To bi moglo
značiti da su studenti koji odaberu karijeru bez izvedbe manje zadovoljni prilikama
koje imaju u visokome glazbenom obrazovanju za „doživljavanje svojega ponašanja
kao samoodređenoga” (Ryan i Deci, 2000, str. 70), što nas tjera na propitivanje njihova
osjećaja dobrobiti tijekom studiranja i profesionalnoga bavljenja glazbom. Zaključno, rezultati pokazuju da su psihološka potreba za autonomijom i zadovoljenje potrebe za
kompetencijom primarni nositelji dobrobiti mladih glazbenika kada je riječ o izvedbi,
osobito onoj solističkoj. S druge strane, zbog utvrđene samodovoljnosti glazbenika
(Kemp, 1996), čini se da oni ne moraju osjećati pripadnost i povezanost s društvenim
glazbenim poljem i sa svojom neposrednom okolinom da bi se percipirali uspješnima
u glazbi.
Кључне речи:
academic outcomes / basic psychological needs / higher music education / music performance experience / self-determination theory / akademski ishodi / iskustvo glazbene izvedbe / osnovne psihološke potrebe / teorija samoodređenja / visoko glazbeno obrazovanjeИзвор:
2023, 8, 391-411Издавач:
- Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Muzička akademija u Puli
Институција/група
Psihologija / PsychologyTY - CONF AU - Stekić, Katarina AU - Bogunović, Blanka AU - Dejana, Mutavdžin PY - 2023 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4444 AB - Having in mind that „humans are continually motivated to pursue activities that satisfy basic human needs” (Evans et al., 2012, 4), it is justifiable to ask whether higher music education helps young musicians to satisfy their Basic Psychological Needs (BPNs) for Autonomy, Relatedness and Competence (Deci & Ryan, 2000). This study aimed to investigate the relationship between BPNs and academic and performance outcomes at the higher music education, to determine whether BPNs fulfilment can be predicted by performance experience in different musical settings (solo, chamber, orchestra), as well as possible differences between performing and theoretical modules students. The findings show that psychological needs for Competence satisfaction and Autonomy are the main carriers of young musicians’ well−being when performance matters, especially solo. AB - Imajući u vidu da su „ljudi kontinuirano motivirani za bavljenje aktivnostima koje zadovoljavaju osnovne ljudske potrebe” (Evans i sur., 2012, str. 4), opravdano je postaviti pitanje pomaže li visoko glazbeno obrazovanje mladim glazbenicima u zadovoljavanju osnovnih psiholoških potreba (engl. Basic Psychological Needs; BPN) za autonomijom, povezanošću i kompetencijom (Deci i Ryan, 2000). Cilj je ovoga istraživanja bio istražiti povezanost između BPN−a i akademskih ishoda te utvrditi je li iskustvo izvedbe u različitim glazbenim okruženjima (solističko, komorno, orkestar) prediktor zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba, kao i koje su moguće razlike između skupina studenata upisanih u izvedbene i teorijske module. Skala zadovoljenja i frustracije osnovnih psiholoških potreba (engl. The Basic psychological need satisfaction and frustration scale, BPNSF Scale; Chen i sur., 2015) primijenjena je na prigodnome uzorku od 375 studenata preddiplomskih i poslijediplomskih studija glazbe na fakultetima u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Visoki rezultati na supskalama zadovoljstva skale BPNSF i relativno niski rezultati na supskalama frustracije impliciraju da su osnovne psihološke potrebe studenata visokoga glazbenog obrazovanja ispunjene, što bi moglo ukazivati na općenito visoku razinu dobrobiti koju ti student ostvaruju. Kad je riječ o ishodima obrazovnoga procesa, naši rezultati pokazuju da potreba za kompetencijom pozitivno predviđa uspjeh u glavnome glazbenom predmetu, dok frustracija kompetencije negativno predviđa uspjeh. Osjećaji kompetentnosti i autonomije predviđaju samoprocijenjeni uspjeh u glazbi, što je vrijedan rezultat jer ukazuje na to da zadovoljenje nečijih psiholoških potreba dovodi do većega samopoštovanja, što pak vodi do daljnjega ulaganja u ispunjavanje ciljeva povezanih s glazbom. Naši podaci pokazuju da više javnih nastupa (osobito solističkih te s orkestrom) pridonosi većemu osjećaju samoaktualizacije, ekspertnosti i ovladanosti kompetencijama te većemu doživljavanju sebe voljnom, kongruentnijom i integriranijom osobom (Ryan i Deci, 2017, 11). Rezultati naglašavaju ulogu obrazovnoga sustava u podržavanju razvoja glazbenih vještina i znanja studenata. Zanimljivo je da su rezultati pokazali da je potreba za autonomijom u većoj mjeri zadovoljena kod studenata koji su uključeni u izvedbeni modul. To bi moglo značiti da su studenti koji odaberu karijeru bez izvedbe manje zadovoljni prilikama koje imaju u visokome glazbenom obrazovanju za „doživljavanje svojega ponašanja kao samoodređenoga” (Ryan i Deci, 2000, str. 70), što nas tjera na propitivanje njihova osjećaja dobrobiti tijekom studiranja i profesionalnoga bavljenja glazbom. Zaključno, rezultati pokazuju da su psihološka potreba za autonomijom i zadovoljenje potrebe za kompetencijom primarni nositelji dobrobiti mladih glazbenika kada je riječ o izvedbi, osobito onoj solističkoj. S druge strane, zbog utvrđene samodovoljnosti glazbenika (Kemp, 1996), čini se da oni ne moraju osjećati pripadnost i povezanost s društvenim glazbenim poljem i sa svojom neposrednom okolinom da bi se percipirali uspješnima u glazbi. PB - Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Muzička akademija u Puli T1 - Basic psychological needs and academic and performance outcomes at the higher music education T1 - Osnovne psihološke potrebe i akademski i izvođački ishodi u visokome glazbenom obrazovanju EP - 411 IS - 8 SP - 391 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4444 ER -
@conference{ editor = "Vidulin, Sabina", author = "Stekić, Katarina and Bogunović, Blanka and Dejana, Mutavdžin", year = "2023", abstract = "Having in mind that „humans are continually motivated to pursue activities that satisfy basic human needs” (Evans et al., 2012, 4), it is justifiable to ask whether higher music education helps young musicians to satisfy their Basic Psychological Needs (BPNs) for Autonomy, Relatedness and Competence (Deci & Ryan, 2000). This study aimed to investigate the relationship between BPNs and academic and performance outcomes at the higher music education, to determine whether BPNs fulfilment can be predicted by performance experience in different musical settings (solo, chamber, orchestra), as well as possible differences between performing and theoretical modules students. The findings show that psychological needs for Competence satisfaction and Autonomy are the main carriers of young musicians’ well−being when performance matters, especially solo., Imajući u vidu da su „ljudi kontinuirano motivirani za bavljenje aktivnostima koje zadovoljavaju osnovne ljudske potrebe” (Evans i sur., 2012, str. 4), opravdano je postaviti pitanje pomaže li visoko glazbeno obrazovanje mladim glazbenicima u zadovoljavanju osnovnih psiholoških potreba (engl. Basic Psychological Needs; BPN) za autonomijom, povezanošću i kompetencijom (Deci i Ryan, 2000). Cilj je ovoga istraživanja bio istražiti povezanost između BPN−a i akademskih ishoda te utvrditi je li iskustvo izvedbe u različitim glazbenim okruženjima (solističko, komorno, orkestar) prediktor zadovoljenja osnovnih psiholoških potreba, kao i koje su moguće razlike između skupina studenata upisanih u izvedbene i teorijske module. Skala zadovoljenja i frustracije osnovnih psiholoških potreba (engl. The Basic psychological need satisfaction and frustration scale, BPNSF Scale; Chen i sur., 2015) primijenjena je na prigodnome uzorku od 375 studenata preddiplomskih i poslijediplomskih studija glazbe na fakultetima u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Visoki rezultati na supskalama zadovoljstva skale BPNSF i relativno niski rezultati na supskalama frustracije impliciraju da su osnovne psihološke potrebe studenata visokoga glazbenog obrazovanja ispunjene, što bi moglo ukazivati na općenito visoku razinu dobrobiti koju ti student ostvaruju. Kad je riječ o ishodima obrazovnoga procesa, naši rezultati pokazuju da potreba za kompetencijom pozitivno predviđa uspjeh u glavnome glazbenom predmetu, dok frustracija kompetencije negativno predviđa uspjeh. Osjećaji kompetentnosti i autonomije predviđaju samoprocijenjeni uspjeh u glazbi, što je vrijedan rezultat jer ukazuje na to da zadovoljenje nečijih psiholoških potreba dovodi do većega samopoštovanja, što pak vodi do daljnjega ulaganja u ispunjavanje ciljeva povezanih s glazbom. Naši podaci pokazuju da više javnih nastupa (osobito solističkih te s orkestrom) pridonosi većemu osjećaju samoaktualizacije, ekspertnosti i ovladanosti kompetencijama te većemu doživljavanju sebe voljnom, kongruentnijom i integriranijom osobom (Ryan i Deci, 2017, 11). Rezultati naglašavaju ulogu obrazovnoga sustava u podržavanju razvoja glazbenih vještina i znanja studenata. Zanimljivo je da su rezultati pokazali da je potreba za autonomijom u većoj mjeri zadovoljena kod studenata koji su uključeni u izvedbeni modul. To bi moglo značiti da su studenti koji odaberu karijeru bez izvedbe manje zadovoljni prilikama koje imaju u visokome glazbenom obrazovanju za „doživljavanje svojega ponašanja kao samoodređenoga” (Ryan i Deci, 2000, str. 70), što nas tjera na propitivanje njihova osjećaja dobrobiti tijekom studiranja i profesionalnoga bavljenja glazbom. Zaključno, rezultati pokazuju da su psihološka potreba za autonomijom i zadovoljenje potrebe za kompetencijom primarni nositelji dobrobiti mladih glazbenika kada je riječ o izvedbi, osobito onoj solističkoj. S druge strane, zbog utvrđene samodovoljnosti glazbenika (Kemp, 1996), čini se da oni ne moraju osjećati pripadnost i povezanost s društvenim glazbenim poljem i sa svojom neposrednom okolinom da bi se percipirali uspješnima u glazbi.", publisher = "Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Muzička akademija u Puli", title = "Basic psychological needs and academic and performance outcomes at the higher music education, Osnovne psihološke potrebe i akademski i izvođački ishodi u visokome glazbenom obrazovanju", pages = "411-391", number = "8", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4444" }
Vidulin, S., Stekić, K., Bogunović, B.,& Dejana, M.. (2023). Basic psychological needs and academic and performance outcomes at the higher music education. Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Muzička akademija u Puli.(8), 391-411. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4444
Vidulin S, Stekić K, Bogunović B, Dejana M. Basic psychological needs and academic and performance outcomes at the higher music education. 2023;(8):391-411. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4444 .
Vidulin, Sabina, Stekić, Katarina, Bogunović, Blanka, Dejana, Mutavdžin, "Basic psychological needs and academic and performance outcomes at the higher music education", no. 8 (2023):391-411, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4444 .