Galib Šljivo: Izlaz Bosne I Hercegovine na Jadran. Kriza osmanskog poretka I osnove austrijskog uticaja
Abstract
Prof. Šljivo je već u svojoj studiji Klek i Sutorina u međunarodnim odnosima 1699-1878. svoju istoriju smestio u početke vremena koje je definisalo posebnost Bosne i Hercegovine. Nove granice ustanovljene 1699. godine odgovarale su potrebama Dubrovačke republike kako bi se zaštitila od neposrednog kopnenog susedstva Mletačke republike. Austrija je preuzimala balkansku trgovinu iz koje su se, zbog dekadencije Osmanskog carstva, i sopstvene, povlačile Mletačka i Dubrovačka republika. Austrijski uticaj ustanovile su pobede u ratovima 1683-1718. Povremena nedovoljna motivisanost Austrije bila je pre svega uslovljena okretanjem njene spoljne politike prema Italiji, gde je videla više ekonomske i političke dobiti. Balkan je ostao na evropskoj periferiji i posredno se uključivao u srednjeevropsku orbitu, kojoj je, naročito u krajevima prema Austriji i jadranskom primorju, pripala i Bosna i Hercegovina. Tako je, pre svega zahvaljujući austrijskoj građi, prof. Šljivo do najtananijih pojedinosti... rekonstruisao početke njene moderne istorije, njen 19. vek, 1788-1878.
Keywords:
Klek / Sutorina / enklave / Austrija / Osmansko carstvoSource:
Saznanja: časopis za historiju, 2022, 20, 79-90Publisher:
- Udruženje građana "Društvo historičara" Tuzle
Institution/Community
Istorija / HistoryTY - JOUR AU - Samardžić, Nikola PY - 2022 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4491 AB - Prof. Šljivo je već u svojoj studiji Klek i Sutorina u međunarodnim odnosima 1699-1878. svoju istoriju smestio u početke vremena koje je definisalo posebnost Bosne i Hercegovine. Nove granice ustanovljene 1699. godine odgovarale su potrebama Dubrovačke republike kako bi se zaštitila od neposrednog kopnenog susedstva Mletačke republike. Austrija je preuzimala balkansku trgovinu iz koje su se, zbog dekadencije Osmanskog carstva, i sopstvene, povlačile Mletačka i Dubrovačka republika. Austrijski uticaj ustanovile su pobede u ratovima 1683-1718. Povremena nedovoljna motivisanost Austrije bila je pre svega uslovljena okretanjem njene spoljne politike prema Italiji, gde je videla više ekonomske i političke dobiti. Balkan je ostao na evropskoj periferiji i posredno se uključivao u srednjeevropsku orbitu, kojoj je, naročito u krajevima prema Austriji i jadranskom primorju, pripala i Bosna i Hercegovina. Tako je, pre svega zahvaljujući austrijskoj građi, prof. Šljivo do najtananijih pojedinosti rekonstruisao početke njene moderne istorije, njen 19. vek, 1788-1878. PB - Udruženje građana "Društvo historičara" Tuzle T2 - Saznanja: časopis za historiju T1 - Galib Šljivo: Izlaz Bosne I Hercegovine na Jadran. Kriza osmanskog poretka I osnove austrijskog uticaja EP - 90 SP - 79 VL - 20 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4491 ER -
@article{ author = "Samardžić, Nikola", year = "2022", abstract = "Prof. Šljivo je već u svojoj studiji Klek i Sutorina u međunarodnim odnosima 1699-1878. svoju istoriju smestio u početke vremena koje je definisalo posebnost Bosne i Hercegovine. Nove granice ustanovljene 1699. godine odgovarale su potrebama Dubrovačke republike kako bi se zaštitila od neposrednog kopnenog susedstva Mletačke republike. Austrija je preuzimala balkansku trgovinu iz koje su se, zbog dekadencije Osmanskog carstva, i sopstvene, povlačile Mletačka i Dubrovačka republika. Austrijski uticaj ustanovile su pobede u ratovima 1683-1718. Povremena nedovoljna motivisanost Austrije bila je pre svega uslovljena okretanjem njene spoljne politike prema Italiji, gde je videla više ekonomske i političke dobiti. Balkan je ostao na evropskoj periferiji i posredno se uključivao u srednjeevropsku orbitu, kojoj je, naročito u krajevima prema Austriji i jadranskom primorju, pripala i Bosna i Hercegovina. Tako je, pre svega zahvaljujući austrijskoj građi, prof. Šljivo do najtananijih pojedinosti rekonstruisao početke njene moderne istorije, njen 19. vek, 1788-1878.", publisher = "Udruženje građana "Društvo historičara" Tuzle", journal = "Saznanja: časopis za historiju", title = "Galib Šljivo: Izlaz Bosne I Hercegovine na Jadran. Kriza osmanskog poretka I osnove austrijskog uticaja", pages = "90-79", volume = "20", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4491" }
Samardžić, N.. (2022). Galib Šljivo: Izlaz Bosne I Hercegovine na Jadran. Kriza osmanskog poretka I osnove austrijskog uticaja. in Saznanja: časopis za historiju Udruženje građana "Društvo historičara" Tuzle., 20, 79-90. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4491
Samardžić N. Galib Šljivo: Izlaz Bosne I Hercegovine na Jadran. Kriza osmanskog poretka I osnove austrijskog uticaja. in Saznanja: časopis za historiju. 2022;20:79-90. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4491 .
Samardžić, Nikola, "Galib Šljivo: Izlaz Bosne I Hercegovine na Jadran. Kriza osmanskog poretka I osnove austrijskog uticaja" in Saznanja: časopis za historiju, 20 (2022):79-90, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4491 .