Uverenja zasnovana na istorijskim argumentima, koja su u funkciji odbrane statusa sopstvene grupe u međugrupnim odnosima, posebno su istraživački interesantna u kontekstu konflikata između grupa. Jedno od ovakvih uverenja, posebno prisutno na našim prostorima, jeste delegitimizacija etničkog identiteta – uverenje da neke etničke grupe zaslužuju status naroda u većoj meri od drugih, samo zbog toga što postoje duže. Prva istraživanja delegitimizacije etničkog identiteta ukazala su na njenu povezanost sa konzervativnim političkim stavovima, kao i na njen potencijal da predvidi stepen negativnosti stava prema drugim etničkim grupama. Međutim, do sada nije ispitano koje bazične psihološke osobine čine ljude podložnijim za zagovaranje ovakvog uverenja. U ovoj studiji ispitali smo u kojoj meri ideološka uverenja (orijentacija ka socijalnoj dominaciji i desničarska autoritarnost) i metaidentitetska uverenja (esencijalizam i kompleksnost etničkog identiteta) mogu objasniti individualne razlike ...u delegitimizaciji etničkog identiteta. Rezultati pokazuju da kako ideološka, tako i metaidentitetska uverenja, delimično stoje u osnovi delegitimizacije. Nalazi su pozicionirani u kontekstu postojećih istraživanja psiholoških konstrukata zasnovanih na istorijskim argumentima, diskutovana je njihova moguća zloupotreba u dnevno-političke svrhe, date su preporuke za buduća istraživanja o prirodi ovog konstrukta.
TY - CHAP
AU - Ninković, Milica
AU - Žeželj, Iris
PY - 2023-02-09
UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4627
AB - Uverenja zasnovana na istorijskim argumentima, koja su u funkciji odbrane statusa sopstvene grupe u međugrupnim odnosima, posebno su istraživački interesantna u kontekstu konflikata između grupa. Jedno od ovakvih uverenja, posebno prisutno na našim prostorima, jeste delegitimizacija etničkog identiteta – uverenje da neke etničke grupe zaslužuju status naroda u većoj meri od drugih, samo zbog toga što postoje duže. Prva istraživanja delegitimizacije etničkog identiteta ukazala su na njenu povezanost sa konzervativnim političkim stavovima, kao i na njen potencijal da predvidi stepen negativnosti stava prema drugim etničkim grupama. Međutim, do sada nije ispitano koje bazične psihološke osobine čine ljude podložnijim za zagovaranje ovakvog uverenja. U ovoj studiji ispitali smo u kojoj meri ideološka uverenja (orijentacija ka socijalnoj dominaciji i desničarska autoritarnost) i metaidentitetska uverenja (esencijalizam i kompleksnost etničkog identiteta) mogu objasniti individualne razlike u delegitimizaciji etničkog identiteta. Rezultati pokazuju da kako ideološka, tako i metaidentitetska uverenja, delimično stoje u osnovi delegitimizacije. Nalazi su pozicionirani u kontekstu postojećih istraživanja psiholoških konstrukata zasnovanih na istorijskim argumentima, diskutovana je njihova moguća zloupotreba u dnevno-političke svrhe, date su preporuke za buduća istraživanja o prirodi ovog konstrukta.
PB - Primaprom, Banjaluka
T2 - Društvene identifikacije i međugrupne pristrasnosti mladih
T1 - Delegitimizacija etničkog identiteta: ideološki i metaidentitietski prediktori
EP - 79
SP - 68
UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4627
ER -
@inbook{
author = "Ninković, Milica and Žeželj, Iris",
year = "2023-02-09",
abstract = "Uverenja zasnovana na istorijskim argumentima, koja su u funkciji odbrane statusa sopstvene grupe u međugrupnim odnosima, posebno su istraživački interesantna u kontekstu konflikata između grupa. Jedno od ovakvih uverenja, posebno prisutno na našim prostorima, jeste delegitimizacija etničkog identiteta – uverenje da neke etničke grupe zaslužuju status naroda u većoj meri od drugih, samo zbog toga što postoje duže. Prva istraživanja delegitimizacije etničkog identiteta ukazala su na njenu povezanost sa konzervativnim političkim stavovima, kao i na njen potencijal da predvidi stepen negativnosti stava prema drugim etničkim grupama. Međutim, do sada nije ispitano koje bazične psihološke osobine čine ljude podložnijim za zagovaranje ovakvog uverenja. U ovoj studiji ispitali smo u kojoj meri ideološka uverenja (orijentacija ka socijalnoj dominaciji i desničarska autoritarnost) i metaidentitetska uverenja (esencijalizam i kompleksnost etničkog identiteta) mogu objasniti individualne razlike u delegitimizaciji etničkog identiteta. Rezultati pokazuju da kako ideološka, tako i metaidentitetska uverenja, delimično stoje u osnovi delegitimizacije. Nalazi su pozicionirani u kontekstu postojećih istraživanja psiholoških konstrukata zasnovanih na istorijskim argumentima, diskutovana je njihova moguća zloupotreba u dnevno-političke svrhe, date su preporuke za buduća istraživanja o prirodi ovog konstrukta.",
publisher = "Primaprom, Banjaluka",
journal = "Društvene identifikacije i međugrupne pristrasnosti mladih",
booktitle = "Delegitimizacija etničkog identiteta: ideološki i metaidentitietski prediktori",
pages = "79-68",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4627"
}
Ninković, M.,& Žeželj, I.. (2023-02-09). Delegitimizacija etničkog identiteta: ideološki i metaidentitietski prediktori. in Društvene identifikacije i međugrupne pristrasnosti mladih
Primaprom, Banjaluka., 68-79.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4627
Ninković M, Žeželj I. Delegitimizacija etničkog identiteta: ideološki i metaidentitietski prediktori. in Društvene identifikacije i međugrupne pristrasnosti mladih. 2023;:68-79.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4627 .
Ninković, Milica, Žeželj, Iris, "Delegitimizacija etničkog identiteta: ideološki i metaidentitietski prediktori" in Društvene identifikacije i međugrupne pristrasnosti mladih (2023-02-09):68-79,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4627 .
