Zadatak reprodukcije pseudoreči kao mera fonoloških sposobnosti dece
Апстракт
Sposobnost ponavljanja pseudoreči stoji u osnovi usvajanja novih reči
i razvoja celokupnog jezičkog sistema. Nalazi dobijeni na različitim
jezicima pokazuju da su teškoće u ponavljanju pseudoreči značajan
pokazatelj mogućeg deficita fonološke memorije i specifičnog jezičkog
poremećaja kod dece (Specific Language Impairement, SLI). Istraživanje
koje izlažemo je deo postupaka za konstrukciju testa fonološkog razvoja
predškolske dece. Upoređivana je tačnost reprodukcije pseudoreči kod
dece (3, 4, 5, i 6 g) u tri različite situacije varirane po dimenziji jezičke
univerzalnosti/specifičnosti. U prvoj su izlagane pseudoreči konstruisane
od niza besmislenih slogova strukture CV (konsonant-vokal), i izgovarane
su sa ujednačenim naglašavanjem slogova (tzv. kvazi-univerzalne
pseudoreči bez prozodije). U drugoj su te iste pseudoreči izgovarane sa
prozodijom tipičnom za srpski jezik (kvazi-univerzalne pseudoreči sa
prozodijom). U trećoj situaciji pseudoreči su sadržale i slogove sa
k...onsonantskim klasterom na početku sloga i/ili konsonantom na kraju
sloga (CCV, CVC, CCVC) (jezički specifične pseudoreči). Zadatak deteta je bio da reprodukuje zadatu pseudoreč, a reprodukcija je zvučno snimana.
To je omogućilo kasniju transkripciju i kodiranje tačnosti prema različitim
tipovima grešaka : promena prozodije, izostavljanje sloga, dodavanje
sloga, supstitucija glasova, i permutacija glasova ili slogova.
Multivarijantna analiza varijanse je pokazala da postoje značajni osnovni
efekti uzrasta i jezičke specifičnosti (uzrast : F/15,381/=2.785; p<0.01;
jezička specifičnost: F/10,252/=8.689; p<0,01), ali da njihova interakcija
nije statistički značajna. Sa uzrastom se značajno smanjivala proporcija
izostavljenih slogova (F/3/=7.511 p<0.01), porporcija dodatih slogova
(F/3/=3.092 p<0.05), i supstitucija glasova (F/3/=7.759 p<0.01), dok se
učestanost grešaka prozodije i permutacije nije menjala. Učestanost
grešaka je upoređivana i po novoima jezičke specifičnosti. Pokazalo se da
su greške supstitucije i permutacije češće kod jezički specifičnih
pseudoreči (supstitucija F/2/=10.739 p<0.01; permutaciju F/2/=7.858
p<0.01). Kod ovih reči je češća i promena prozodije (F/2/=24.385 p<0.01),
jer su ispitanici kvazi-univerzalne pseudoreči bez prozodije reprodukovala
sa jezički specifičnom prozodijom. Rezultati su pokazali da strukturalna i
prozodijska svojstva pseudoreči utiču na tačnost reprodukcije, i da deca
pokazuju sklonost da kvazi-univerzalnim pseudorečima pripišu jezički
specifična prozodijska svojstva.
Кључне речи:
test fonološkog razvoja / reprodukcija pseudoreči / glas / slog / prozodijaИзвор:
Rezimei XiX naučnog skupa Empirijska istraživanja u psihologiji, Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Srbija, 22-24. mart, 2013, 49 - 50., 2013, 19, 49-50Издавач:
- Insitut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu
Финансирање / пројекти:
- Фундаментални когнитивни процеси и функције (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-179033)
Институција/група
Psihologija / PsychologyTY - CONF AU - Savić, Maja AU - Anđelković, Darinka AU - Popović, Maša AU - Batas, Ana PY - 2013 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4711 AB - Sposobnost ponavljanja pseudoreči stoji u osnovi usvajanja novih reči i razvoja celokupnog jezičkog sistema. Nalazi dobijeni na različitim jezicima pokazuju da su teškoće u ponavljanju pseudoreči značajan pokazatelj mogućeg deficita fonološke memorije i specifičnog jezičkog poremećaja kod dece (Specific Language Impairement, SLI). Istraživanje koje izlažemo je deo postupaka za konstrukciju testa fonološkog razvoja predškolske dece. Upoređivana je tačnost reprodukcije pseudoreči kod dece (3, 4, 5, i 6 g) u tri različite situacije varirane po dimenziji jezičke univerzalnosti/specifičnosti. U prvoj su izlagane pseudoreči konstruisane od niza besmislenih slogova strukture CV (konsonant-vokal), i izgovarane su sa ujednačenim naglašavanjem slogova (tzv. kvazi-univerzalne pseudoreči bez prozodije). U drugoj su te iste pseudoreči izgovarane sa prozodijom tipičnom za srpski jezik (kvazi-univerzalne pseudoreči sa prozodijom). U trećoj situaciji pseudoreči su sadržale i slogove sa konsonantskim klasterom na početku sloga i/ili konsonantom na kraju sloga (CCV, CVC, CCVC) (jezički specifične pseudoreči). Zadatak deteta je bio da reprodukuje zadatu pseudoreč, a reprodukcija je zvučno snimana. To je omogućilo kasniju transkripciju i kodiranje tačnosti prema različitim tipovima grešaka : promena prozodije, izostavljanje sloga, dodavanje sloga, supstitucija glasova, i permutacija glasova ili slogova. Multivarijantna analiza varijanse je pokazala da postoje značajni osnovni efekti uzrasta i jezičke specifičnosti (uzrast : F/15,381/=2.785; p<0.01; jezička specifičnost: F/10,252/=8.689; p<0,01), ali da njihova interakcija nije statistički značajna. Sa uzrastom se značajno smanjivala proporcija izostavljenih slogova (F/3/=7.511 p<0.01), porporcija dodatih slogova (F/3/=3.092 p<0.05), i supstitucija glasova (F/3/=7.759 p<0.01), dok se učestanost grešaka prozodije i permutacije nije menjala. Učestanost grešaka je upoređivana i po novoima jezičke specifičnosti. Pokazalo se da su greške supstitucije i permutacije češće kod jezički specifičnih pseudoreči (supstitucija F/2/=10.739 p<0.01; permutaciju F/2/=7.858 p<0.01). Kod ovih reči je češća i promena prozodije (F/2/=24.385 p<0.01), jer su ispitanici kvazi-univerzalne pseudoreči bez prozodije reprodukovala sa jezički specifičnom prozodijom. Rezultati su pokazali da strukturalna i prozodijska svojstva pseudoreči utiču na tačnost reprodukcije, i da deca pokazuju sklonost da kvazi-univerzalnim pseudorečima pripišu jezički specifična prozodijska svojstva. PB - Insitut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu C3 - Rezimei XiX naučnog skupa Empirijska istraživanja u psihologiji, Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Srbija, 22-24. mart, 2013, 49 - 50. T1 - Zadatak reprodukcije pseudoreči kao mera fonoloških sposobnosti dece EP - 50 SP - 49 VL - 19 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4711 ER -
@conference{ author = "Savić, Maja and Anđelković, Darinka and Popović, Maša and Batas, Ana", year = "2013", abstract = "Sposobnost ponavljanja pseudoreči stoji u osnovi usvajanja novih reči i razvoja celokupnog jezičkog sistema. Nalazi dobijeni na različitim jezicima pokazuju da su teškoće u ponavljanju pseudoreči značajan pokazatelj mogućeg deficita fonološke memorije i specifičnog jezičkog poremećaja kod dece (Specific Language Impairement, SLI). Istraživanje koje izlažemo je deo postupaka za konstrukciju testa fonološkog razvoja predškolske dece. Upoređivana je tačnost reprodukcije pseudoreči kod dece (3, 4, 5, i 6 g) u tri različite situacije varirane po dimenziji jezičke univerzalnosti/specifičnosti. U prvoj su izlagane pseudoreči konstruisane od niza besmislenih slogova strukture CV (konsonant-vokal), i izgovarane su sa ujednačenim naglašavanjem slogova (tzv. kvazi-univerzalne pseudoreči bez prozodije). U drugoj su te iste pseudoreči izgovarane sa prozodijom tipičnom za srpski jezik (kvazi-univerzalne pseudoreči sa prozodijom). U trećoj situaciji pseudoreči su sadržale i slogove sa konsonantskim klasterom na početku sloga i/ili konsonantom na kraju sloga (CCV, CVC, CCVC) (jezički specifične pseudoreči). Zadatak deteta je bio da reprodukuje zadatu pseudoreč, a reprodukcija je zvučno snimana. To je omogućilo kasniju transkripciju i kodiranje tačnosti prema različitim tipovima grešaka : promena prozodije, izostavljanje sloga, dodavanje sloga, supstitucija glasova, i permutacija glasova ili slogova. Multivarijantna analiza varijanse je pokazala da postoje značajni osnovni efekti uzrasta i jezičke specifičnosti (uzrast : F/15,381/=2.785; p<0.01; jezička specifičnost: F/10,252/=8.689; p<0,01), ali da njihova interakcija nije statistički značajna. Sa uzrastom se značajno smanjivala proporcija izostavljenih slogova (F/3/=7.511 p<0.01), porporcija dodatih slogova (F/3/=3.092 p<0.05), i supstitucija glasova (F/3/=7.759 p<0.01), dok se učestanost grešaka prozodije i permutacije nije menjala. Učestanost grešaka je upoređivana i po novoima jezičke specifičnosti. Pokazalo se da su greške supstitucije i permutacije češće kod jezički specifičnih pseudoreči (supstitucija F/2/=10.739 p<0.01; permutaciju F/2/=7.858 p<0.01). Kod ovih reči je češća i promena prozodije (F/2/=24.385 p<0.01), jer su ispitanici kvazi-univerzalne pseudoreči bez prozodije reprodukovala sa jezički specifičnom prozodijom. Rezultati su pokazali da strukturalna i prozodijska svojstva pseudoreči utiču na tačnost reprodukcije, i da deca pokazuju sklonost da kvazi-univerzalnim pseudorečima pripišu jezički specifična prozodijska svojstva.", publisher = "Insitut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu", journal = "Rezimei XiX naučnog skupa Empirijska istraživanja u psihologiji, Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Srbija, 22-24. mart, 2013, 49 - 50.", title = "Zadatak reprodukcije pseudoreči kao mera fonoloških sposobnosti dece", pages = "50-49", volume = "19", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4711" }
Savić, M., Anđelković, D., Popović, M.,& Batas, A.. (2013). Zadatak reprodukcije pseudoreči kao mera fonoloških sposobnosti dece. in Rezimei XiX naučnog skupa Empirijska istraživanja u psihologiji, Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Srbija, 22-24. mart, 2013, 49 - 50. Insitut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu., 19, 49-50. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4711
Savić M, Anđelković D, Popović M, Batas A. Zadatak reprodukcije pseudoreči kao mera fonoloških sposobnosti dece. in Rezimei XiX naučnog skupa Empirijska istraživanja u psihologiji, Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Srbija, 22-24. mart, 2013, 49 - 50.. 2013;19:49-50. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4711 .
Savić, Maja, Anđelković, Darinka, Popović, Maša, Batas, Ana, "Zadatak reprodukcije pseudoreči kao mera fonoloških sposobnosti dece" in Rezimei XiX naučnog skupa Empirijska istraživanja u psihologiji, Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Srbija, 22-24. mart, 2013, 49 - 50., 19 (2013):49-50, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4711 .