Psihološka dobrobit i psihofizičko zdravlje zaposlenih u situaciji izloženosti profesionalnom stresu
Апстракт
Stres na radu danas se najčešće razmatra u okviru interakcionističkog pristupa, koji
podrazumeva i praćenje njegovih efekata na psihofizičko zdravlje pojedinca. Polazeći od
tih pretpostavki, cilj ovog istraživanja bio je da se utvrde individualne razlike u adaptaciji
zaposlenih u situaciji izloženosti profesionalom stresu i efekat tih faktora na psihofizičko
zdravlje. U okviru problema istraživanja formulisana su sledeća pitanja: da li postoji
povezanost između odabranih indikatora psihološke dobrobiti, profesionalnog stresa i
fizičkog zdravlja, i da li se mogu identifikovati latentne psihološke konfiguracije koje
određuju nivo adaptacije zaposlenih u situaciji izloženosti profesionalnom stresu?
Istraživanje je dizajnirano kao korelaciona studija, izvedena na prigodnom uzorku od 150
ispitanika, koji su bili pripadnici profesionalne vojske Srbije. Za ispitivanje indikatora
psihološke dobrobiti korišćena je Bojanovićeva Skala psihofizičke dobrobiti (BSPD),
koja se sastoji od 1...1 subskala: Autopercepcija, Etički deficit, Depresija, Narcizam,
Dezintegracija, Destruktivnost, Negativna percepcija sveta i procena Fizičkog zdravlja
koja obuhvata 4 aspekta: Umor, Kondicija, Bolest i Subjektivna procena zdravlja.
Pouzdanost ovih subskala merena Cronbach's Alphom kreće se u rasponu od 0.70 do
0.88. Za ispitivanje profesionalnog stresa na radu korišćen je Karasekov upitnik stresa
(Job Content Questionnaire).
Rezultati istraživanja pokazuju da su putem faktorske analize izdvojena 3 opšta faktora
psihološke dobrobiti: 1. Generalno nezadovoljstvo sobom i ljudima, 2. Destruktivna
orijentacija, 3. Samopromocija. Faktori Destruktivna orijentacija i Samopromocija nisu
dali značajnu povezanost sa indikatorima fizičkog zdravlja, što znači da određen stepen
agresivnosti i težnja ka samopromociji ne utiču značajno na fizičko zdravlje. Međutim,
faktor Generalno nezadovoljstvo sobom i ljudima pokazao je statistički značajnu
negativnu povezanost sa fizičkim zdravljem (r = -.389; p<.01). Na osnovu toga moglo bi
da se pretpostavi da veće nezadovoljstvo sobom i ljudima doprinosi smanjenju doživljaja
psihofizičkog zdravlja. Takođe, Destruktivna orijentacija i Generalno nezadovoljstvo
sobom i ljudima su negativno povezani sa doživljajem profesionalnog stresa (r = -.260;
p<.01, r = -.252 p<.01), dok nije bilo povezanosti između faktora Samopromocije i
profesionalnog stresa. Ovi nalazi mogu da imaju svoje individualne, psihosocijalne i
organizacione implikacije.
Кључне речи:
psihološka dobrobit / psihofizičko zdravlje / profesionalni stresИзвор:
Kongres psihologa Srbije Futurizam u psihologiji - psihologija u zoni budućeg razvoja Knjiga rezimea, 2018, 66, 113-114Издавач:
- Društvo psihologa Srbije
- Centar za primenjenu psihologiju
Институција/група
Psihologija / PsychologyTY - CONF AU - Miladinović, Ines AU - Čabarkapa, Milanko AU - Bojanović, Mirosava Đ. PY - 2018 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/4900 AB - Stres na radu danas se najčešće razmatra u okviru interakcionističkog pristupa, koji podrazumeva i praćenje njegovih efekata na psihofizičko zdravlje pojedinca. Polazeći od tih pretpostavki, cilj ovog istraživanja bio je da se utvrde individualne razlike u adaptaciji zaposlenih u situaciji izloženosti profesionalom stresu i efekat tih faktora na psihofizičko zdravlje. U okviru problema istraživanja formulisana su sledeća pitanja: da li postoji povezanost između odabranih indikatora psihološke dobrobiti, profesionalnog stresa i fizičkog zdravlja, i da li se mogu identifikovati latentne psihološke konfiguracije koje određuju nivo adaptacije zaposlenih u situaciji izloženosti profesionalnom stresu? Istraživanje je dizajnirano kao korelaciona studija, izvedena na prigodnom uzorku od 150 ispitanika, koji su bili pripadnici profesionalne vojske Srbije. Za ispitivanje indikatora psihološke dobrobiti korišćena je Bojanovićeva Skala psihofizičke dobrobiti (BSPD), koja se sastoji od 11 subskala: Autopercepcija, Etički deficit, Depresija, Narcizam, Dezintegracija, Destruktivnost, Negativna percepcija sveta i procena Fizičkog zdravlja koja obuhvata 4 aspekta: Umor, Kondicija, Bolest i Subjektivna procena zdravlja. Pouzdanost ovih subskala merena Cronbach's Alphom kreće se u rasponu od 0.70 do 0.88. Za ispitivanje profesionalnog stresa na radu korišćen je Karasekov upitnik stresa (Job Content Questionnaire). Rezultati istraživanja pokazuju da su putem faktorske analize izdvojena 3 opšta faktora psihološke dobrobiti: 1. Generalno nezadovoljstvo sobom i ljudima, 2. Destruktivna orijentacija, 3. Samopromocija. Faktori Destruktivna orijentacija i Samopromocija nisu dali značajnu povezanost sa indikatorima fizičkog zdravlja, što znači da određen stepen agresivnosti i težnja ka samopromociji ne utiču značajno na fizičko zdravlje. Međutim, faktor Generalno nezadovoljstvo sobom i ljudima pokazao je statistički značajnu negativnu povezanost sa fizičkim zdravljem (r = -.389; p<.01). Na osnovu toga moglo bi da se pretpostavi da veće nezadovoljstvo sobom i ljudima doprinosi smanjenju doživljaja psihofizičkog zdravlja. Takođe, Destruktivna orijentacija i Generalno nezadovoljstvo sobom i ljudima su negativno povezani sa doživljajem profesionalnog stresa (r = -.260; p<.01, r = -.252 p<.01), dok nije bilo povezanosti između faktora Samopromocije i profesionalnog stresa. Ovi nalazi mogu da imaju svoje individualne, psihosocijalne i organizacione implikacije. PB - Društvo psihologa Srbije PB - Centar za primenjenu psihologiju C3 - Kongres psihologa Srbije Futurizam u psihologiji - psihologija u zoni budućeg razvoja Knjiga rezimea T1 - Psihološka dobrobit i psihofizičko zdravlje zaposlenih u situaciji izloženosti profesionalnom stresu EP - 114 SP - 113 VL - 66 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4900 ER -
@conference{ author = "Miladinović, Ines and Čabarkapa, Milanko and Bojanović, Mirosava Đ.", year = "2018", abstract = "Stres na radu danas se najčešće razmatra u okviru interakcionističkog pristupa, koji podrazumeva i praćenje njegovih efekata na psihofizičko zdravlje pojedinca. Polazeći od tih pretpostavki, cilj ovog istraživanja bio je da se utvrde individualne razlike u adaptaciji zaposlenih u situaciji izloženosti profesionalom stresu i efekat tih faktora na psihofizičko zdravlje. U okviru problema istraživanja formulisana su sledeća pitanja: da li postoji povezanost između odabranih indikatora psihološke dobrobiti, profesionalnog stresa i fizičkog zdravlja, i da li se mogu identifikovati latentne psihološke konfiguracije koje određuju nivo adaptacije zaposlenih u situaciji izloženosti profesionalnom stresu? Istraživanje je dizajnirano kao korelaciona studija, izvedena na prigodnom uzorku od 150 ispitanika, koji su bili pripadnici profesionalne vojske Srbije. Za ispitivanje indikatora psihološke dobrobiti korišćena je Bojanovićeva Skala psihofizičke dobrobiti (BSPD), koja se sastoji od 11 subskala: Autopercepcija, Etički deficit, Depresija, Narcizam, Dezintegracija, Destruktivnost, Negativna percepcija sveta i procena Fizičkog zdravlja koja obuhvata 4 aspekta: Umor, Kondicija, Bolest i Subjektivna procena zdravlja. Pouzdanost ovih subskala merena Cronbach's Alphom kreće se u rasponu od 0.70 do 0.88. Za ispitivanje profesionalnog stresa na radu korišćen je Karasekov upitnik stresa (Job Content Questionnaire). Rezultati istraživanja pokazuju da su putem faktorske analize izdvojena 3 opšta faktora psihološke dobrobiti: 1. Generalno nezadovoljstvo sobom i ljudima, 2. Destruktivna orijentacija, 3. Samopromocija. Faktori Destruktivna orijentacija i Samopromocija nisu dali značajnu povezanost sa indikatorima fizičkog zdravlja, što znači da određen stepen agresivnosti i težnja ka samopromociji ne utiču značajno na fizičko zdravlje. Međutim, faktor Generalno nezadovoljstvo sobom i ljudima pokazao je statistički značajnu negativnu povezanost sa fizičkim zdravljem (r = -.389; p<.01). Na osnovu toga moglo bi da se pretpostavi da veće nezadovoljstvo sobom i ljudima doprinosi smanjenju doživljaja psihofizičkog zdravlja. Takođe, Destruktivna orijentacija i Generalno nezadovoljstvo sobom i ljudima su negativno povezani sa doživljajem profesionalnog stresa (r = -.260; p<.01, r = -.252 p<.01), dok nije bilo povezanosti između faktora Samopromocije i profesionalnog stresa. Ovi nalazi mogu da imaju svoje individualne, psihosocijalne i organizacione implikacije.", publisher = "Društvo psihologa Srbije, Centar za primenjenu psihologiju", journal = "Kongres psihologa Srbije Futurizam u psihologiji - psihologija u zoni budućeg razvoja Knjiga rezimea", title = "Psihološka dobrobit i psihofizičko zdravlje zaposlenih u situaciji izloženosti profesionalnom stresu", pages = "114-113", volume = "66", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4900" }
Miladinović, I., Čabarkapa, M.,& Bojanović, M. Đ.. (2018). Psihološka dobrobit i psihofizičko zdravlje zaposlenih u situaciji izloženosti profesionalnom stresu. in Kongres psihologa Srbije Futurizam u psihologiji - psihologija u zoni budućeg razvoja Knjiga rezimea Društvo psihologa Srbije., 66, 113-114. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4900
Miladinović I, Čabarkapa M, Bojanović MĐ. Psihološka dobrobit i psihofizičko zdravlje zaposlenih u situaciji izloženosti profesionalnom stresu. in Kongres psihologa Srbije Futurizam u psihologiji - psihologija u zoni budućeg razvoja Knjiga rezimea. 2018;66:113-114. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4900 .
Miladinović, Ines, Čabarkapa, Milanko, Bojanović, Mirosava Đ., "Psihološka dobrobit i psihofizičko zdravlje zaposlenih u situaciji izloženosti profesionalnom stresu" in Kongres psihologa Srbije Futurizam u psihologiji - psihologija u zoni budućeg razvoja Knjiga rezimea, 66 (2018):113-114, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_4900 .