Stvaralačke aktivnosti adolescenata
Апстракт
Predmet istraživanja ovog rada jesu stvaralačke individualne aktivnosti adolescenata koje su operacionalizovane kroz hobije. Cilj istraživanja je da se utvrdi učestalost bavljenja adolescenata određenim hobijima, njena povezanost sa odgovarajućim socio-demografskim varijablama i kulturno-potpornim sredstvima porodice adolescenata. Rad je deo šireg istraživanja koje je izvršeno upitnikom o slobodnom vremenu mladih na uzorku od 1403 adolescenta (419
učenika sedmih razreda osnovne škole, 420 učenika drugog razreda srednjih stručnih škola i 564 učenika drugog razreda gimnazije) u pet gradova Srbije. Rezultati istraživanja potvrđuju dosadašnje nalaze o niskoj zastupljenosti individualnih stvaralačkih aktivnosti kod adolescenata, među kojima su najzastupljenije: crtanje i slikanje (8,7%), bavljenje muzikom, sviranje (6,8%),
bavljenje fotografijom (5,8%) i pisanje bloga (4,8%). Pored njih, u nešto manjoj meri, javljaju se: kolekcionarstvo (4,4%), programiranje i pronalazaštvo (4,3%), grafič...ki dizajn (3,1%), pisanje poezije i proze (2,5%) i pravljenje nakita (1,2%). S obzirom na pol, potvrđene su rodne stereotipije: mladići se češće bave grafičkim dizajnom i programiranjem, a devojke ostalim aktivnostima.
Hobijima se češće bave učenici osnovnih škola, a kada se uzmu u obzir različiti tipovi srednjih škola, gimnazijalci se u većoj meri bave hobijima nego učenici srednjih stručnih škola. Sa intenzivnijim bavljenjem stvaralačkim aktivnostima značajno je povezan viši školski uspeh adolescenata kada je reč o sledećim hobijima: pisanje bloga, crtanje, pravljenje nakita, kolekcionarstva i bavljenja fotografijom. Obrazovanje roditelja nije značajno povezano sa hobijima
adolescenata, osim kod bavljenja fotografijom (χ2 (4) = 11.718, p = 0.020, φc =
0.065). Sa povećanjem obrazovanja majki raste i učestalost ove stvaralačke aktivnosti. Posebno se izdvojila fotografija kao jedini hobi koji ostvaruje značajnu povezanost sa socio-ekonomskim statusom porodice (χ2 (4) = 14.850, p = 0.005, φc = 0.073). Preliminarni rezultati ukazuju da je potrebno produbljenije istraživati pojedine hobije i njihova distinktivna svojstva s obzirom na
popularnost. Pokazalo se da je naročito važno istražiti veze između bavljenja pojedinim hobijima adolescenata i varijablama koje se odnose na porodicu (pre svega kulturno-potporna sredstva porodice adolescenata i odnos roditelja prema hobijima).
Кључне речи:
adolescenti / stvaralačke aktivnosti / hobi / socio-demografske varijableИзвор:
Knjiga rezimea, 22. Empirijska istraživanja u psihologiji, Beograd, 2016, 93-94Издавач:
- Institut za psihologiju, Filozofski fakultet u Beogradu
- Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet u Beogradu
Напомена:
- M64
Институција/група
Psihologija / PsychologyTY - CONF AU - Davidović, Biljana AU - Vuletić, Teodora AU - Krnjaić, Zora PY - 2016 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5177 AB - Predmet istraživanja ovog rada jesu stvaralačke individualne aktivnosti adolescenata koje su operacionalizovane kroz hobije. Cilj istraživanja je da se utvrdi učestalost bavljenja adolescenata određenim hobijima, njena povezanost sa odgovarajućim socio-demografskim varijablama i kulturno-potpornim sredstvima porodice adolescenata. Rad je deo šireg istraživanja koje je izvršeno upitnikom o slobodnom vremenu mladih na uzorku od 1403 adolescenta (419 učenika sedmih razreda osnovne škole, 420 učenika drugog razreda srednjih stručnih škola i 564 učenika drugog razreda gimnazije) u pet gradova Srbije. Rezultati istraživanja potvrđuju dosadašnje nalaze o niskoj zastupljenosti individualnih stvaralačkih aktivnosti kod adolescenata, među kojima su najzastupljenije: crtanje i slikanje (8,7%), bavljenje muzikom, sviranje (6,8%), bavljenje fotografijom (5,8%) i pisanje bloga (4,8%). Pored njih, u nešto manjoj meri, javljaju se: kolekcionarstvo (4,4%), programiranje i pronalazaštvo (4,3%), grafički dizajn (3,1%), pisanje poezije i proze (2,5%) i pravljenje nakita (1,2%). S obzirom na pol, potvrđene su rodne stereotipije: mladići se češće bave grafičkim dizajnom i programiranjem, a devojke ostalim aktivnostima. Hobijima se češće bave učenici osnovnih škola, a kada se uzmu u obzir različiti tipovi srednjih škola, gimnazijalci se u većoj meri bave hobijima nego učenici srednjih stručnih škola. Sa intenzivnijim bavljenjem stvaralačkim aktivnostima značajno je povezan viši školski uspeh adolescenata kada je reč o sledećim hobijima: pisanje bloga, crtanje, pravljenje nakita, kolekcionarstva i bavljenja fotografijom. Obrazovanje roditelja nije značajno povezano sa hobijima adolescenata, osim kod bavljenja fotografijom (χ2 (4) = 11.718, p = 0.020, φc = 0.065). Sa povećanjem obrazovanja majki raste i učestalost ove stvaralačke aktivnosti. Posebno se izdvojila fotografija kao jedini hobi koji ostvaruje značajnu povezanost sa socio-ekonomskim statusom porodice (χ2 (4) = 14.850, p = 0.005, φc = 0.073). Preliminarni rezultati ukazuju da je potrebno produbljenije istraživati pojedine hobije i njihova distinktivna svojstva s obzirom na popularnost. Pokazalo se da je naročito važno istražiti veze između bavljenja pojedinim hobijima adolescenata i varijablama koje se odnose na porodicu (pre svega kulturno-potporna sredstva porodice adolescenata i odnos roditelja prema hobijima). PB - Institut za psihologiju, Filozofski fakultet u Beogradu PB - Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet u Beogradu C3 - Knjiga rezimea, 22. Empirijska istraživanja u psihologiji, Beograd T1 - Stvaralačke aktivnosti adolescenata EP - 94 SP - 93 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5177 ER -
@conference{ author = "Davidović, Biljana and Vuletić, Teodora and Krnjaić, Zora", year = "2016", abstract = "Predmet istraživanja ovog rada jesu stvaralačke individualne aktivnosti adolescenata koje su operacionalizovane kroz hobije. Cilj istraživanja je da se utvrdi učestalost bavljenja adolescenata određenim hobijima, njena povezanost sa odgovarajućim socio-demografskim varijablama i kulturno-potpornim sredstvima porodice adolescenata. Rad je deo šireg istraživanja koje je izvršeno upitnikom o slobodnom vremenu mladih na uzorku od 1403 adolescenta (419 učenika sedmih razreda osnovne škole, 420 učenika drugog razreda srednjih stručnih škola i 564 učenika drugog razreda gimnazije) u pet gradova Srbije. Rezultati istraživanja potvrđuju dosadašnje nalaze o niskoj zastupljenosti individualnih stvaralačkih aktivnosti kod adolescenata, među kojima su najzastupljenije: crtanje i slikanje (8,7%), bavljenje muzikom, sviranje (6,8%), bavljenje fotografijom (5,8%) i pisanje bloga (4,8%). Pored njih, u nešto manjoj meri, javljaju se: kolekcionarstvo (4,4%), programiranje i pronalazaštvo (4,3%), grafički dizajn (3,1%), pisanje poezije i proze (2,5%) i pravljenje nakita (1,2%). S obzirom na pol, potvrđene su rodne stereotipije: mladići se češće bave grafičkim dizajnom i programiranjem, a devojke ostalim aktivnostima. Hobijima se češće bave učenici osnovnih škola, a kada se uzmu u obzir različiti tipovi srednjih škola, gimnazijalci se u većoj meri bave hobijima nego učenici srednjih stručnih škola. Sa intenzivnijim bavljenjem stvaralačkim aktivnostima značajno je povezan viši školski uspeh adolescenata kada je reč o sledećim hobijima: pisanje bloga, crtanje, pravljenje nakita, kolekcionarstva i bavljenja fotografijom. Obrazovanje roditelja nije značajno povezano sa hobijima adolescenata, osim kod bavljenja fotografijom (χ2 (4) = 11.718, p = 0.020, φc = 0.065). Sa povećanjem obrazovanja majki raste i učestalost ove stvaralačke aktivnosti. Posebno se izdvojila fotografija kao jedini hobi koji ostvaruje značajnu povezanost sa socio-ekonomskim statusom porodice (χ2 (4) = 14.850, p = 0.005, φc = 0.073). Preliminarni rezultati ukazuju da je potrebno produbljenije istraživati pojedine hobije i njihova distinktivna svojstva s obzirom na popularnost. Pokazalo se da je naročito važno istražiti veze između bavljenja pojedinim hobijima adolescenata i varijablama koje se odnose na porodicu (pre svega kulturno-potporna sredstva porodice adolescenata i odnos roditelja prema hobijima).", publisher = "Institut za psihologiju, Filozofski fakultet u Beogradu, Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, Filozofski fakultet u Beogradu", journal = "Knjiga rezimea, 22. Empirijska istraživanja u psihologiji, Beograd", title = "Stvaralačke aktivnosti adolescenata", pages = "94-93", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5177" }
Davidović, B., Vuletić, T.,& Krnjaić, Z.. (2016). Stvaralačke aktivnosti adolescenata. in Knjiga rezimea, 22. Empirijska istraživanja u psihologiji, Beograd Institut za psihologiju, Filozofski fakultet u Beogradu., 93-94. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5177
Davidović B, Vuletić T, Krnjaić Z. Stvaralačke aktivnosti adolescenata. in Knjiga rezimea, 22. Empirijska istraživanja u psihologiji, Beograd. 2016;:93-94. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5177 .
Davidović, Biljana, Vuletić, Teodora, Krnjaić, Zora, "Stvaralačke aktivnosti adolescenata" in Knjiga rezimea, 22. Empirijska istraživanja u psihologiji, Beograd (2016):93-94, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5177 .