Filozofija u doba pandemije: jedan primer iz antičke istorije
Philosophy in times of pandemic A case study from antiquity
Poglavlje u monografiji (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Fear of death is one of the fundamental human emotions. Today’s experience with the SARS-CoV-2 virus pandemic is probably the most novel confirmation of this plain and simple truth. Can philosophy be of help in such situations? If it can, in what way? I attempt to answer by providing a historical distance, i.e., analysing the critical situation of 430 BC when the plague struck Athens. I scrutinise the Athenians’ mood and behaviour, as described by Thucydides, in the context of the fear of death, to which I then contrast Socrates’s con- duct at the time. Even in the situation of immediate existential threat from infection and death in war, Socrates did not act any different than he usually did, which – I argue – is to be explained by his belief system concerning death, but more importantly, is mainly due to the role philosophy had in his life.
Strah od smrti jedna je od temeljnih ljudskih emocija, koja posebno dolazi do izražaja u kriznim situacijama kao što su pandemije i ratovi. Iskustvo sa zarazom virusom SARS-CoV-2 to nam je još jednom potvrdilo. Može li filozofija da bude od pomoći? I na koji način? Vraćajući se u antiku, pokušavamo da odgovorimo na to pitanje usredsređujući se na pandemiju kuge, koja je zahvatila Atinu za vreme Pelo- poneskog rata. Posebno izdvajamo Tukididov opis raspoloženja i ponašanja Atinjana u to vreme i nastojimo da ga protumačimo u kontekstu straha od smrti. Istovremeno, tome suprotstavljamo primer Sokratovog ponašanja, koje se ni u situaciji neposredne egistencijalne ugroženosti od zaraze i ratne pogibije – kao ni kasnije, u iščekivanju smrtne kazne – ni po čemu nije razlikovalo od njegovog uobičajenog držanja. Taj fe- nomen objašnjavamo Sokratovim sistemom verovanja u vezi sa smrću, za koji tvrdi- mo da je velikim delom posledica uloge filozofije u njegovom životu.
Ključne reči:
fear of death / pandemic (plague) / Peloponnesian War / Socrates / the rationality of beliefs / philosophy / strah od smrti / pandemija (kuga) / Peloponeski rat / Sokrat / racionalnost verovanjā / filozofijaIzvor:
Virtues and vices – between ethics and epistemology, 2023, 235-244Izdavač:
- Univezitet u Beogradu - Filozofski fakultet
Finansiranje / projekti:
- Пројекат "Човек и друштво у време кризе" финансиран од стране Филозофског факултета Универзитета у Београду
Napomena:
- Međunarodni tematski zbornik. Urednik: Nenad Cekić. Zbornik je nastao u okviru projekta Humans and societies in times of crisis.
Institucija/grupa
Filozofija / PhilosophyTY - CHAP AU - Knežević, Višnja PY - 2023 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5285 AB - Fear of death is one of the fundamental human emotions. Today’s experience with the SARS-CoV-2 virus pandemic is probably the most novel confirmation of this plain and simple truth. Can philosophy be of help in such situations? If it can, in what way? I attempt to answer by providing a historical distance, i.e., analysing the critical situation of 430 BC when the plague struck Athens. I scrutinise the Athenians’ mood and behaviour, as described by Thucydides, in the context of the fear of death, to which I then contrast Socrates’s con- duct at the time. Even in the situation of immediate existential threat from infection and death in war, Socrates did not act any different than he usually did, which – I argue – is to be explained by his belief system concerning death, but more importantly, is mainly due to the role philosophy had in his life. AB - Strah od smrti jedna je od temeljnih ljudskih emocija, koja posebno dolazi do izražaja u kriznim situacijama kao što su pandemije i ratovi. Iskustvo sa zarazom virusom SARS-CoV-2 to nam je još jednom potvrdilo. Može li filozofija da bude od pomoći? I na koji način? Vraćajući se u antiku, pokušavamo da odgovorimo na to pitanje usredsređujući se na pandemiju kuge, koja je zahvatila Atinu za vreme Pelo- poneskog rata. Posebno izdvajamo Tukididov opis raspoloženja i ponašanja Atinjana u to vreme i nastojimo da ga protumačimo u kontekstu straha od smrti. Istovremeno, tome suprotstavljamo primer Sokratovog ponašanja, koje se ni u situaciji neposredne egistencijalne ugroženosti od zaraze i ratne pogibije – kao ni kasnije, u iščekivanju smrtne kazne – ni po čemu nije razlikovalo od njegovog uobičajenog držanja. Taj fe- nomen objašnjavamo Sokratovim sistemom verovanja u vezi sa smrću, za koji tvrdi- mo da je velikim delom posledica uloge filozofije u njegovom životu. PB - Univezitet u Beogradu - Filozofski fakultet T2 - Virtues and vices – between ethics and epistemology T1 - Filozofija u doba pandemije: jedan primer iz antičke istorije T1 - Philosophy in times of pandemic A case study from antiquity EP - 244 SP - 235 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5285 ER -
@inbook{ author = "Knežević, Višnja", year = "2023", abstract = "Fear of death is one of the fundamental human emotions. Today’s experience with the SARS-CoV-2 virus pandemic is probably the most novel confirmation of this plain and simple truth. Can philosophy be of help in such situations? If it can, in what way? I attempt to answer by providing a historical distance, i.e., analysing the critical situation of 430 BC when the plague struck Athens. I scrutinise the Athenians’ mood and behaviour, as described by Thucydides, in the context of the fear of death, to which I then contrast Socrates’s con- duct at the time. Even in the situation of immediate existential threat from infection and death in war, Socrates did not act any different than he usually did, which – I argue – is to be explained by his belief system concerning death, but more importantly, is mainly due to the role philosophy had in his life., Strah od smrti jedna je od temeljnih ljudskih emocija, koja posebno dolazi do izražaja u kriznim situacijama kao što su pandemije i ratovi. Iskustvo sa zarazom virusom SARS-CoV-2 to nam je još jednom potvrdilo. Može li filozofija da bude od pomoći? I na koji način? Vraćajući se u antiku, pokušavamo da odgovorimo na to pitanje usredsređujući se na pandemiju kuge, koja je zahvatila Atinu za vreme Pelo- poneskog rata. Posebno izdvajamo Tukididov opis raspoloženja i ponašanja Atinjana u to vreme i nastojimo da ga protumačimo u kontekstu straha od smrti. Istovremeno, tome suprotstavljamo primer Sokratovog ponašanja, koje se ni u situaciji neposredne egistencijalne ugroženosti od zaraze i ratne pogibije – kao ni kasnije, u iščekivanju smrtne kazne – ni po čemu nije razlikovalo od njegovog uobičajenog držanja. Taj fe- nomen objašnjavamo Sokratovim sistemom verovanja u vezi sa smrću, za koji tvrdi- mo da je velikim delom posledica uloge filozofije u njegovom životu.", publisher = "Univezitet u Beogradu - Filozofski fakultet", journal = "Virtues and vices – between ethics and epistemology", booktitle = "Filozofija u doba pandemije: jedan primer iz antičke istorije, Philosophy in times of pandemic A case study from antiquity", pages = "244-235", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5285" }
Knežević, V.. (2023). Filozofija u doba pandemije: jedan primer iz antičke istorije. in Virtues and vices – between ethics and epistemology Univezitet u Beogradu - Filozofski fakultet., 235-244. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5285
Knežević V. Filozofija u doba pandemije: jedan primer iz antičke istorije. in Virtues and vices – between ethics and epistemology. 2023;:235-244. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5285 .
Knežević, Višnja, "Filozofija u doba pandemije: jedan primer iz antičke istorije" in Virtues and vices – between ethics and epistemology (2023):235-244, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5285 .