Evropska obrazovna politika i upravljanje sistemom obrazovanja odraslih
European education policy and management of adult education system
Abstract
U naukama o vaspitanju, teme istraživanja obrazovne politike, dugo su na srpskoj obrazovnoj sceni zaobilažene, kao oblast koja je pod isključivom nadležnošću jedne partije i jedne ideologije. Sa društvenim pluralizmom, razvija se potreba za promišljanjem alternativnih obrazovnih politika, a u obrazovanju odraslih se javljaju ideje, koncepcije i politike koje u svom dinamičnom dijalektičkom kretanju pokušavaju da daju odgovore na promenljiva društvena, demografska, bezbedonosna, ekonomska pitanja. Sveprisutni pokret globalizacije je postao realnost u privrednom i kulturnom životu nacionalnih država koje u tom procesu sve više gube suverenitet, sa neizvesnom vizijom budućnosti, kao arene u kojoj pobeĎuju i opstaju najjači i najkompetentniji. Paralelno, a često i isprepleteno sa procesom globalizacije, dešava se i proces evropeizacije, kao posledica stvaranja Evropske unije, tvorevine koja je više od meĎunarodne organizacije, a manje od jedinstvene države i koja u istoriji nema adekvatni ...pandan. Ovaj proces je vrlo zanimljiv i za naučnu zajednicu u Srbiji, s obzirom na to da Srbija ima ambiciju da postane trideseta zemlja u ovoj Uniji. Ono što je zanimljivo u odnosu Evropske unije kao supranacionalne zajednice i nacionalnih država koje je sačinjavaju je priroda, oblik i intenzitet uticaja, koji dolaze od strane EU, ali i povratni uticaji koje zemlje ostvaruju na ovu zajednicu. Za razliku od drugih politika kao što su odbrambena i ekonomska, u kojima EU ima zvanično pravo da interveniše i da je kreira, obrazovanje je zvanično „nacionalna stvar“, u okviru koje države imaju apsolutni suverenitet. Ova činjenica se nalazi u osnovi naučnog izazova koji smo postavili sebi, a to je pokušaj da odgovorimo na pitanja vezana za mehanizme, načine i intenzitet uticaja evropske politike obrazovanja odraslih na upravljanje nacionalnim sistemima odrazovanja odraslih. Kako bi pokušali da odgovorimo na ovo pitanje, u teorijskom delu rada smo se bavili fenomenima politike, kao generičkim pojmom iz kojega izvodimo pojam politike obrazovanja odraslih, a posebnu pažnju smo posvetili fenomenu upravljanja sistemom obrazovanja odraslih, kao ishodišta u kojem se operacionalizuje politika obrazovanja odraslih. U metodološkom pogledu, koristili smo istorijsku, deskriptivnu, komparativnu i hermeneutičku motodu, kako bi opisali fenomene koji nas interesuju, predstavili ih u njihovoj razvojnoj dimenziji, uporedili ih i objasnili, odnosno dali njihovo tumačenje. U radu smo koristili analizu dokumentacije kao alat za prikupljanje podataka, ali i različita tumačenja pojava koje su u fokusu našeg istraživanja. Kako bi transcendentirali pojavnoretorički nivo politika obrazovanja odraslih, poslužili smo se tehnikom intervjuisanja, kroz koju smo došli do mišljenja stručnjaka iz oblasti politika obrazovanja odraslih o evropskoj politici obrazovanja odraslih, nacionalnim politikama obrazovanja odraslih zemalja na osnovu kojih smo pokušali da utvrdimo evropski uticaj, kao i mehanizmima pomenutog uticaja. Kako bi realizovali cilj istraživanja, opisali smo nastanak EU i evropskih politika obrazovanja odraslih, koristeći istorijsku perspektivu, ali i aktuelne trendove, ciljeve i mehanizme ovih politika. Dominantna koncepcija je koncepcija celoživotnog učenja, a obrazovni ciljevi EU su u najvećoj meri vezani za ekonomske dimenzije EU, i u manjoj meri za graĎanske dimenzije, a u još manjoj za lični razvoj graĎana. U pokušaju da utvrdimo uticaj evropske politike obrazovanja odraslih na upravljanje nacionalnim sistemima obrazovanja odraslih, analizirali smo sisteme obrazovanja tri evropske zemlje: Kraljevine Danske, Republike Slovenije i Republike Srbije, od kojih su prve dve članovi EU, a treća kandidat za članstvo. U analizi sva tri nacionalna sistema obrazovanja odraslih, utvrdili smo naglašenu konvergenciju evropskih politika obrazovanja odraslih sa nacionalnim politikama obrazovanja odraslih u sve tri analizirane zemlje. Što se tiče mehanizama uticaja putem kojih evropska politika obrazovanja odraslih utiče na upravljanje nacionalnim sistemima obrazovanja odraslih, utvrdili smo više mehanizama uticaja, kojima je uglavnom zajednička finansijska dimenzija, kroz koju se manifestuju i prelamaju uticaji evropskih programa (projekata) i uticaji istraživanja obrazovanja i učenja odraslih. Utvrdili smo da se kao intervenišuće varijable u uticajima evropske politike obrazovanja odraslih na upravljanje nacionalnim sistemima obrazovanja odraslih javljaju dužina članstva zemlje u EU, a naročito nacionalna tradicija obrazovanja odraslih.
Keywords:
upravljanje sistemima obrazovanja odraslih / politika / politika obrazovanja odraslih / policy / management of adult education systems / adult education policySource:
2015Publisher:
- Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet
Funding / projects:
URI
http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=2291http://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/4256
http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=525417367
http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/54
Collections
Institution/Community
Andragogija / AndragogyTY - THES AU - Miljković, Jovan PY - 2015 UR - http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=2291 UR - http://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/4256 UR - http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=525417367 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/54 AB - U naukama o vaspitanju, teme istraživanja obrazovne politike, dugo su na srpskoj obrazovnoj sceni zaobilažene, kao oblast koja je pod isključivom nadležnošću jedne partije i jedne ideologije. Sa društvenim pluralizmom, razvija se potreba za promišljanjem alternativnih obrazovnih politika, a u obrazovanju odraslih se javljaju ideje, koncepcije i politike koje u svom dinamičnom dijalektičkom kretanju pokušavaju da daju odgovore na promenljiva društvena, demografska, bezbedonosna, ekonomska pitanja. Sveprisutni pokret globalizacije je postao realnost u privrednom i kulturnom životu nacionalnih država koje u tom procesu sve više gube suverenitet, sa neizvesnom vizijom budućnosti, kao arene u kojoj pobeĎuju i opstaju najjači i najkompetentniji. Paralelno, a često i isprepleteno sa procesom globalizacije, dešava se i proces evropeizacije, kao posledica stvaranja Evropske unije, tvorevine koja je više od meĎunarodne organizacije, a manje od jedinstvene države i koja u istoriji nema adekvatni pandan. Ovaj proces je vrlo zanimljiv i za naučnu zajednicu u Srbiji, s obzirom na to da Srbija ima ambiciju da postane trideseta zemlja u ovoj Uniji. Ono što je zanimljivo u odnosu Evropske unije kao supranacionalne zajednice i nacionalnih država koje je sačinjavaju je priroda, oblik i intenzitet uticaja, koji dolaze od strane EU, ali i povratni uticaji koje zemlje ostvaruju na ovu zajednicu. Za razliku od drugih politika kao što su odbrambena i ekonomska, u kojima EU ima zvanično pravo da interveniše i da je kreira, obrazovanje je zvanično „nacionalna stvar“, u okviru koje države imaju apsolutni suverenitet. Ova činjenica se nalazi u osnovi naučnog izazova koji smo postavili sebi, a to je pokušaj da odgovorimo na pitanja vezana za mehanizme, načine i intenzitet uticaja evropske politike obrazovanja odraslih na upravljanje nacionalnim sistemima odrazovanja odraslih. Kako bi pokušali da odgovorimo na ovo pitanje, u teorijskom delu rada smo se bavili fenomenima politike, kao generičkim pojmom iz kojega izvodimo pojam politike obrazovanja odraslih, a posebnu pažnju smo posvetili fenomenu upravljanja sistemom obrazovanja odraslih, kao ishodišta u kojem se operacionalizuje politika obrazovanja odraslih. U metodološkom pogledu, koristili smo istorijsku, deskriptivnu, komparativnu i hermeneutičku motodu, kako bi opisali fenomene koji nas interesuju, predstavili ih u njihovoj razvojnoj dimenziji, uporedili ih i objasnili, odnosno dali njihovo tumačenje. U radu smo koristili analizu dokumentacije kao alat za prikupljanje podataka, ali i različita tumačenja pojava koje su u fokusu našeg istraživanja. Kako bi transcendentirali pojavnoretorički nivo politika obrazovanja odraslih, poslužili smo se tehnikom intervjuisanja, kroz koju smo došli do mišljenja stručnjaka iz oblasti politika obrazovanja odraslih o evropskoj politici obrazovanja odraslih, nacionalnim politikama obrazovanja odraslih zemalja na osnovu kojih smo pokušali da utvrdimo evropski uticaj, kao i mehanizmima pomenutog uticaja. Kako bi realizovali cilj istraživanja, opisali smo nastanak EU i evropskih politika obrazovanja odraslih, koristeći istorijsku perspektivu, ali i aktuelne trendove, ciljeve i mehanizme ovih politika. Dominantna koncepcija je koncepcija celoživotnog učenja, a obrazovni ciljevi EU su u najvećoj meri vezani za ekonomske dimenzije EU, i u manjoj meri za graĎanske dimenzije, a u još manjoj za lični razvoj graĎana. U pokušaju da utvrdimo uticaj evropske politike obrazovanja odraslih na upravljanje nacionalnim sistemima obrazovanja odraslih, analizirali smo sisteme obrazovanja tri evropske zemlje: Kraljevine Danske, Republike Slovenije i Republike Srbije, od kojih su prve dve članovi EU, a treća kandidat za članstvo. U analizi sva tri nacionalna sistema obrazovanja odraslih, utvrdili smo naglašenu konvergenciju evropskih politika obrazovanja odraslih sa nacionalnim politikama obrazovanja odraslih u sve tri analizirane zemlje. Što se tiče mehanizama uticaja putem kojih evropska politika obrazovanja odraslih utiče na upravljanje nacionalnim sistemima obrazovanja odraslih, utvrdili smo više mehanizama uticaja, kojima je uglavnom zajednička finansijska dimenzija, kroz koju se manifestuju i prelamaju uticaji evropskih programa (projekata) i uticaji istraživanja obrazovanja i učenja odraslih. Utvrdili smo da se kao intervenišuće varijable u uticajima evropske politike obrazovanja odraslih na upravljanje nacionalnim sistemima obrazovanja odraslih javljaju dužina članstva zemlje u EU, a naročito nacionalna tradicija obrazovanja odraslih. PB - Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet T1 - Evropska obrazovna politika i upravljanje sistemom obrazovanja odraslih T1 - European education policy and management of adult education system UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4256 ER -
@phdthesis{ author = "Miljković, Jovan", year = "2015", abstract = "U naukama o vaspitanju, teme istraživanja obrazovne politike, dugo su na srpskoj obrazovnoj sceni zaobilažene, kao oblast koja je pod isključivom nadležnošću jedne partije i jedne ideologije. Sa društvenim pluralizmom, razvija se potreba za promišljanjem alternativnih obrazovnih politika, a u obrazovanju odraslih se javljaju ideje, koncepcije i politike koje u svom dinamičnom dijalektičkom kretanju pokušavaju da daju odgovore na promenljiva društvena, demografska, bezbedonosna, ekonomska pitanja. Sveprisutni pokret globalizacije je postao realnost u privrednom i kulturnom životu nacionalnih država koje u tom procesu sve više gube suverenitet, sa neizvesnom vizijom budućnosti, kao arene u kojoj pobeĎuju i opstaju najjači i najkompetentniji. Paralelno, a često i isprepleteno sa procesom globalizacije, dešava se i proces evropeizacije, kao posledica stvaranja Evropske unije, tvorevine koja je više od meĎunarodne organizacije, a manje od jedinstvene države i koja u istoriji nema adekvatni pandan. Ovaj proces je vrlo zanimljiv i za naučnu zajednicu u Srbiji, s obzirom na to da Srbija ima ambiciju da postane trideseta zemlja u ovoj Uniji. Ono što je zanimljivo u odnosu Evropske unije kao supranacionalne zajednice i nacionalnih država koje je sačinjavaju je priroda, oblik i intenzitet uticaja, koji dolaze od strane EU, ali i povratni uticaji koje zemlje ostvaruju na ovu zajednicu. Za razliku od drugih politika kao što su odbrambena i ekonomska, u kojima EU ima zvanično pravo da interveniše i da je kreira, obrazovanje je zvanično „nacionalna stvar“, u okviru koje države imaju apsolutni suverenitet. Ova činjenica se nalazi u osnovi naučnog izazova koji smo postavili sebi, a to je pokušaj da odgovorimo na pitanja vezana za mehanizme, načine i intenzitet uticaja evropske politike obrazovanja odraslih na upravljanje nacionalnim sistemima odrazovanja odraslih. Kako bi pokušali da odgovorimo na ovo pitanje, u teorijskom delu rada smo se bavili fenomenima politike, kao generičkim pojmom iz kojega izvodimo pojam politike obrazovanja odraslih, a posebnu pažnju smo posvetili fenomenu upravljanja sistemom obrazovanja odraslih, kao ishodišta u kojem se operacionalizuje politika obrazovanja odraslih. U metodološkom pogledu, koristili smo istorijsku, deskriptivnu, komparativnu i hermeneutičku motodu, kako bi opisali fenomene koji nas interesuju, predstavili ih u njihovoj razvojnoj dimenziji, uporedili ih i objasnili, odnosno dali njihovo tumačenje. U radu smo koristili analizu dokumentacije kao alat za prikupljanje podataka, ali i različita tumačenja pojava koje su u fokusu našeg istraživanja. Kako bi transcendentirali pojavnoretorički nivo politika obrazovanja odraslih, poslužili smo se tehnikom intervjuisanja, kroz koju smo došli do mišljenja stručnjaka iz oblasti politika obrazovanja odraslih o evropskoj politici obrazovanja odraslih, nacionalnim politikama obrazovanja odraslih zemalja na osnovu kojih smo pokušali da utvrdimo evropski uticaj, kao i mehanizmima pomenutog uticaja. Kako bi realizovali cilj istraživanja, opisali smo nastanak EU i evropskih politika obrazovanja odraslih, koristeći istorijsku perspektivu, ali i aktuelne trendove, ciljeve i mehanizme ovih politika. Dominantna koncepcija je koncepcija celoživotnog učenja, a obrazovni ciljevi EU su u najvećoj meri vezani za ekonomske dimenzije EU, i u manjoj meri za graĎanske dimenzije, a u još manjoj za lični razvoj graĎana. U pokušaju da utvrdimo uticaj evropske politike obrazovanja odraslih na upravljanje nacionalnim sistemima obrazovanja odraslih, analizirali smo sisteme obrazovanja tri evropske zemlje: Kraljevine Danske, Republike Slovenije i Republike Srbije, od kojih su prve dve članovi EU, a treća kandidat za članstvo. U analizi sva tri nacionalna sistema obrazovanja odraslih, utvrdili smo naglašenu konvergenciju evropskih politika obrazovanja odraslih sa nacionalnim politikama obrazovanja odraslih u sve tri analizirane zemlje. Što se tiče mehanizama uticaja putem kojih evropska politika obrazovanja odraslih utiče na upravljanje nacionalnim sistemima obrazovanja odraslih, utvrdili smo više mehanizama uticaja, kojima je uglavnom zajednička finansijska dimenzija, kroz koju se manifestuju i prelamaju uticaji evropskih programa (projekata) i uticaji istraživanja obrazovanja i učenja odraslih. Utvrdili smo da se kao intervenišuće varijable u uticajima evropske politike obrazovanja odraslih na upravljanje nacionalnim sistemima obrazovanja odraslih javljaju dužina članstva zemlje u EU, a naročito nacionalna tradicija obrazovanja odraslih.", publisher = "Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet", title = "Evropska obrazovna politika i upravljanje sistemom obrazovanja odraslih, European education policy and management of adult education system", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4256" }
Miljković, J.. (2015). Evropska obrazovna politika i upravljanje sistemom obrazovanja odraslih. Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4256
Miljković J. Evropska obrazovna politika i upravljanje sistemom obrazovanja odraslih. 2015;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4256 .
Miljković, Jovan, "Evropska obrazovna politika i upravljanje sistemom obrazovanja odraslih" (2015), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_4256 .