Seeing, sensing, and de/scribing: narratives on weather and climate in preindustrial Serbia and Bosnia-Herzegovina
Vidjeti, osjetiti i opsovati - narativi o vremenu i klimi u predindustrijskoj Srbiji i Bosni i Hercegovini
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Over the past five decades, there has been a steady increase in paleoclimatic and historical
climatological research in Europe and beyond, emphasizing the need for mathematical calibration
of data, both natural and manmade, in order to produce reliable scales and cycles of climate
change patterns. To a lesser extent, attention has been paid to people as living beings, sensory
creatures, that is, less rational and predictive than climate scientists would like them to be. This
paper is dedicated to the sensual, emotional but also practical and cautious side of human nature,
to the people who gather experience through generations, so as to increase resilience of their
families and communities when faced with short, medium or long-term weather events and climate
change. Data for Serbia and Bosnia-Herzegovina have so far fit the models of ‘typical’ preindustrial societies, in which agriculture and animal husbandry provided the livelihood for the
vast majority of the population. Chr...istian culture shaped the fears expressed in short marginal
notes and Franciscan chronicles, but since the 15th century, urban and rural society included the
Muslim culture and worldview as well. With periods of feudal, civil, and Austro-Ottoman wars,
the spread of epidemics, a climate of violence emerged, producing dire consequences, such as
heightened sensitivity, anxiety, and uncertainty, contributing to existential crises. Beside these
tales of fear, oral testimonies provide a treasure of traditional ecological knowledge (TEK), which
helped people cope with great uncertainty and explain their own social-cultural realities. This
will be re-evaluated through our ethnographic material in various areas of Serbia and BosniaHerzegovina.
S obzirom na to da su dokumentarni izvori za srednjovekovnu Srbiju i Bosnu i Hercegovinu skoro
u potpunosti uništeni tokom njihove burne prošlosti, a podaci osmanskih arhiva su tek delimično objavljeni, naučnici su upućeni na narativne izvore, sa svim njihovim kvalitetima i nedostacima. Žan Delimo
je u svom magnum opusu – Strah na Zapadu, pokazao da svako doba ima svoje strahove i teskobe, koje
oblikuju, formiraju i na koje utiču Društvo i institucije. Stoga smatramo da naučnici treba da budu senzitivniji prema ljudima u prošlim vremenima, što smo pokazali ovde u interpretaciji narativnih izvora,
ali takođe treba da budu svesni zajedničkih osobina kod ljudi u savremenom svetu. Etnografska istraživanja koja su ovde predstavljena potiču iz različitih oblasti savremene Srbije i Bosne-Hercegovine, i
njihovi rezultati potvrđuju najvećim delom postojanje tradicionalnog ekološkog znanja. Ne samo planina
Biokovo, kako je Alberto Fortis zabeležio 1774, već i skoro svaka planina u ovim ist...raživanjima – Velež,
Romanija, Ivan-planina, Žaba i dr., i dalje služe kao ‘ogledala’ u kojima se predviđa vreme, i ljudi budno
posmatraju oblik i boju sunca, meseca, oblaka, pravac vetrova sa njihovim osobinama, boju neba u zoru i
sumrak, kao i ponašanje divljih i pitomih životinja, pritom ‘osećajući vreme’ na koži i u kostima. Glavni
hrišćanski praznici, pravoslavni i katolički – Božić, Đurđevdan, Mitrovdan, Ilindan, i danas se koriste kao oznaka za početak nekih poljoprivrednih radova i za ‘čitanje’ znakova koji upućuju na dobro ili loše
vreme u narednoj godini. Uzimajući u obzir takvu dugovečnost iskustva življenja na zemlji i od plodova
zemlje, savremeni naučnici bi trebalo da ulože više napora u prikupljanju, očuvanju i predstavljanju tradicionalnog ekološkog znanja i zemljoradničkih praksi u celom svetu. Stoga je ovaj rad deo tog većeg
poduhvata, s ciljem da se stimulišu slična istraživanja širom regiona Jugoistočne Evrope.
Кључне речи:
narratives / weather / climate / preindustrial era / traditional ecological knowledge (TEK) / Serbia / Bosnia-Herzegovina / narativi / vrijeme / klima / predindustrijsko doba / tradicionalno ekološko znanje (TEK) / Srbija / Bosna i HercegovinaИзвор:
Ekonomska i ekohistorija = Economic and Ecohistory, 2020, 16, 1, 184-200Издавач:
- Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju (Zagreb)
- Izdavačka kuća “Meridijani” (Samobor)
URI
https://hrcak.srce.hr/254155https://hrcak.srce.hr/file/369374
http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5411
Институција/група
Etnologija i antropologija / Ethnology and AnthropologyTY - JOUR AU - Mrgić, Jelena AU - Dražeta, Bogdan PY - 2020 UR - https://hrcak.srce.hr/254155 UR - https://hrcak.srce.hr/file/369374 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5411 AB - Over the past five decades, there has been a steady increase in paleoclimatic and historical climatological research in Europe and beyond, emphasizing the need for mathematical calibration of data, both natural and manmade, in order to produce reliable scales and cycles of climate change patterns. To a lesser extent, attention has been paid to people as living beings, sensory creatures, that is, less rational and predictive than climate scientists would like them to be. This paper is dedicated to the sensual, emotional but also practical and cautious side of human nature, to the people who gather experience through generations, so as to increase resilience of their families and communities when faced with short, medium or long-term weather events and climate change. Data for Serbia and Bosnia-Herzegovina have so far fit the models of ‘typical’ preindustrial societies, in which agriculture and animal husbandry provided the livelihood for the vast majority of the population. Christian culture shaped the fears expressed in short marginal notes and Franciscan chronicles, but since the 15th century, urban and rural society included the Muslim culture and worldview as well. With periods of feudal, civil, and Austro-Ottoman wars, the spread of epidemics, a climate of violence emerged, producing dire consequences, such as heightened sensitivity, anxiety, and uncertainty, contributing to existential crises. Beside these tales of fear, oral testimonies provide a treasure of traditional ecological knowledge (TEK), which helped people cope with great uncertainty and explain their own social-cultural realities. This will be re-evaluated through our ethnographic material in various areas of Serbia and BosniaHerzegovina. AB - S obzirom na to da su dokumentarni izvori za srednjovekovnu Srbiju i Bosnu i Hercegovinu skoro u potpunosti uništeni tokom njihove burne prošlosti, a podaci osmanskih arhiva su tek delimično objavljeni, naučnici su upućeni na narativne izvore, sa svim njihovim kvalitetima i nedostacima. Žan Delimo je u svom magnum opusu – Strah na Zapadu, pokazao da svako doba ima svoje strahove i teskobe, koje oblikuju, formiraju i na koje utiču Društvo i institucije. Stoga smatramo da naučnici treba da budu senzitivniji prema ljudima u prošlim vremenima, što smo pokazali ovde u interpretaciji narativnih izvora, ali takođe treba da budu svesni zajedničkih osobina kod ljudi u savremenom svetu. Etnografska istraživanja koja su ovde predstavljena potiču iz različitih oblasti savremene Srbije i Bosne-Hercegovine, i njihovi rezultati potvrđuju najvećim delom postojanje tradicionalnog ekološkog znanja. Ne samo planina Biokovo, kako je Alberto Fortis zabeležio 1774, već i skoro svaka planina u ovim istraživanjima – Velež, Romanija, Ivan-planina, Žaba i dr., i dalje služe kao ‘ogledala’ u kojima se predviđa vreme, i ljudi budno posmatraju oblik i boju sunca, meseca, oblaka, pravac vetrova sa njihovim osobinama, boju neba u zoru i sumrak, kao i ponašanje divljih i pitomih životinja, pritom ‘osećajući vreme’ na koži i u kostima. Glavni hrišćanski praznici, pravoslavni i katolički – Božić, Đurđevdan, Mitrovdan, Ilindan, i danas se koriste kao oznaka za početak nekih poljoprivrednih radova i za ‘čitanje’ znakova koji upućuju na dobro ili loše vreme u narednoj godini. Uzimajući u obzir takvu dugovečnost iskustva življenja na zemlji i od plodova zemlje, savremeni naučnici bi trebalo da ulože više napora u prikupljanju, očuvanju i predstavljanju tradicionalnog ekološkog znanja i zemljoradničkih praksi u celom svetu. Stoga je ovaj rad deo tog većeg poduhvata, s ciljem da se stimulišu slična istraživanja širom regiona Jugoistočne Evrope. PB - Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju (Zagreb) PB - Izdavačka kuća “Meridijani” (Samobor) T2 - Ekonomska i ekohistorija = Economic and Ecohistory T1 - Seeing, sensing, and de/scribing: narratives on weather and climate in preindustrial Serbia and Bosnia-Herzegovina T1 - Vidjeti, osjetiti i opsovati - narativi o vremenu i klimi u predindustrijskoj Srbiji i Bosni i Hercegovini EP - 200 IS - 1 SP - 184 VL - 16 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5411 ER -
@article{ author = "Mrgić, Jelena and Dražeta, Bogdan", year = "2020", abstract = "Over the past five decades, there has been a steady increase in paleoclimatic and historical climatological research in Europe and beyond, emphasizing the need for mathematical calibration of data, both natural and manmade, in order to produce reliable scales and cycles of climate change patterns. To a lesser extent, attention has been paid to people as living beings, sensory creatures, that is, less rational and predictive than climate scientists would like them to be. This paper is dedicated to the sensual, emotional but also practical and cautious side of human nature, to the people who gather experience through generations, so as to increase resilience of their families and communities when faced with short, medium or long-term weather events and climate change. Data for Serbia and Bosnia-Herzegovina have so far fit the models of ‘typical’ preindustrial societies, in which agriculture and animal husbandry provided the livelihood for the vast majority of the population. Christian culture shaped the fears expressed in short marginal notes and Franciscan chronicles, but since the 15th century, urban and rural society included the Muslim culture and worldview as well. With periods of feudal, civil, and Austro-Ottoman wars, the spread of epidemics, a climate of violence emerged, producing dire consequences, such as heightened sensitivity, anxiety, and uncertainty, contributing to existential crises. Beside these tales of fear, oral testimonies provide a treasure of traditional ecological knowledge (TEK), which helped people cope with great uncertainty and explain their own social-cultural realities. This will be re-evaluated through our ethnographic material in various areas of Serbia and BosniaHerzegovina., S obzirom na to da su dokumentarni izvori za srednjovekovnu Srbiju i Bosnu i Hercegovinu skoro u potpunosti uništeni tokom njihove burne prošlosti, a podaci osmanskih arhiva su tek delimično objavljeni, naučnici su upućeni na narativne izvore, sa svim njihovim kvalitetima i nedostacima. Žan Delimo je u svom magnum opusu – Strah na Zapadu, pokazao da svako doba ima svoje strahove i teskobe, koje oblikuju, formiraju i na koje utiču Društvo i institucije. Stoga smatramo da naučnici treba da budu senzitivniji prema ljudima u prošlim vremenima, što smo pokazali ovde u interpretaciji narativnih izvora, ali takođe treba da budu svesni zajedničkih osobina kod ljudi u savremenom svetu. Etnografska istraživanja koja su ovde predstavljena potiču iz različitih oblasti savremene Srbije i Bosne-Hercegovine, i njihovi rezultati potvrđuju najvećim delom postojanje tradicionalnog ekološkog znanja. Ne samo planina Biokovo, kako je Alberto Fortis zabeležio 1774, već i skoro svaka planina u ovim istraživanjima – Velež, Romanija, Ivan-planina, Žaba i dr., i dalje služe kao ‘ogledala’ u kojima se predviđa vreme, i ljudi budno posmatraju oblik i boju sunca, meseca, oblaka, pravac vetrova sa njihovim osobinama, boju neba u zoru i sumrak, kao i ponašanje divljih i pitomih životinja, pritom ‘osećajući vreme’ na koži i u kostima. Glavni hrišćanski praznici, pravoslavni i katolički – Božić, Đurđevdan, Mitrovdan, Ilindan, i danas se koriste kao oznaka za početak nekih poljoprivrednih radova i za ‘čitanje’ znakova koji upućuju na dobro ili loše vreme u narednoj godini. Uzimajući u obzir takvu dugovečnost iskustva življenja na zemlji i od plodova zemlje, savremeni naučnici bi trebalo da ulože više napora u prikupljanju, očuvanju i predstavljanju tradicionalnog ekološkog znanja i zemljoradničkih praksi u celom svetu. Stoga je ovaj rad deo tog većeg poduhvata, s ciljem da se stimulišu slična istraživanja širom regiona Jugoistočne Evrope.", publisher = "Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju (Zagreb), Izdavačka kuća “Meridijani” (Samobor)", journal = "Ekonomska i ekohistorija = Economic and Ecohistory", title = "Seeing, sensing, and de/scribing: narratives on weather and climate in preindustrial Serbia and Bosnia-Herzegovina, Vidjeti, osjetiti i opsovati - narativi o vremenu i klimi u predindustrijskoj Srbiji i Bosni i Hercegovini", pages = "200-184", number = "1", volume = "16", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5411" }
Mrgić, J.,& Dražeta, B.. (2020). Seeing, sensing, and de/scribing: narratives on weather and climate in preindustrial Serbia and Bosnia-Herzegovina. in Ekonomska i ekohistorija = Economic and Ecohistory Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju (Zagreb)., 16(1), 184-200. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5411
Mrgić J, Dražeta B. Seeing, sensing, and de/scribing: narratives on weather and climate in preindustrial Serbia and Bosnia-Herzegovina. in Ekonomska i ekohistorija = Economic and Ecohistory. 2020;16(1):184-200. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5411 .
Mrgić, Jelena, Dražeta, Bogdan, "Seeing, sensing, and de/scribing: narratives on weather and climate in preindustrial Serbia and Bosnia-Herzegovina" in Ekonomska i ekohistorija = Economic and Ecohistory, 16, no. 1 (2020):184-200, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5411 .