Mentalno zdravlje u Srbiji: procena potreba, faktora rizika i barijera u dobijanju stručne podrške
Извештај (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U ovom izveštaju predstavljeno je istraživanje o mentalnom zdravlju
stanovništva u Srbiji. Istraživanje je obuhvatilo procenu mentalnog zdravlja,
odnosno procenu simptomatologije sledećih devet mentalnih poremećaja:
depresije, anksioznosti, suicidalnosti, opsesivno-kompulzivne
simptomatologije, somatizacije, poremećaja ishrane, post-traumatskog
stresnog poremećaja (PTSP), simptomatologije iz psihotičnog spektra i
disocijativne simptomatologije. Istraživanje je bilo usmereno i na procenu
širokih grupa faktora rizika za navedenu simptomatologiju. Dodatno,
istraživanje pruža informacije o potrebi za stručnom podrškom zbog
psihičkih tegoba kod stanovništva Srbije, tome u kojoj meri se osobe sa
psihičkim tegobama obraćaju za pomoć, kome, i kakva su im iskustva, kao i
koji su razlozi za to što se neke osobe koje imaju potrebu za podrškom, ipak
ne obraćaju za pomoć. Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom
uzorku od 1000 građana i građanki Srbije. Rezultati su pokazali da s...e oko
trećine stanovništva Srbije može smatrati psihički ugroženim. 15.6%
stanovništva ima prisutne simptome depresije, 7.2% anksioznosti, dok je
1.6% stanovništva u visokom riziku od suicida.
Dodatno, 2.9% građana izveštava da su makar jednom tokom života bili
hospitalizovani zbog psihičkih tegoba, 8.1% građana Srbije izveštava da im je
tokom života postavljena dijagnoza mentalnog poremećaja, dok 11.8%
građana izveštava da su u poslednjih 7 dana koristili lekove usled psihičkih
tegoba. Kao faktori rizika za neke od psihičkih tegoba izdvajaju se ženski
rod, mlađi uzrast, gradska sredina i niži socio-ekonomski status. Dodatno,
veći broj stresnih i traumatskih iskustava, kao i odsustvo socijalne podrške,
predstavljaju faktore rizika za pojedine tegobe. Konačno, izbegavajući stil
prevladavanja stresa, prevladavanje fokusirano na emocije, kao i manjak
psihološke rezilijentnosti takođe predstavljaju faktore rizika za neke od
psihičkih tegoba. Rezultati istraživanja pokazuju i da je najmanje svaka treća
osoba imala blisko iskustvo sa osobom sa psihičkim tegobama, kao i da u
Srbiji postoji izražena stigmatizacija osoba mentalnim poremećajima. Konačno, rezultati pokazuju i da je veliki procenat onih koji se nisu
obratili za pomoć, iako imaju izražene psihičke tegobe. Pokazalo se i da
tome da li će se osoba obratiti za pomoć kada joj je pomoć potrebna
značajno doprinosi nepovoljnija finansijska situacija osobe, kao i
samostigmatizacija, odnosno sklonost osobe da obraćanje za stručnu
pomoć doživi kao lični neuspeh. Na osnovu rezultata istraživanja date su
preporuke za dalje intervencije koje bi vodile do unapređenja mentalnog
zdravlja stanovništva u Srbiji, a koje se pre svega odnose na unapređenje
dostupnosti podrške razvojem besplatnih usluga u zajednici usmerenih
na mentalno zdravlje, kao i programe koji bi bili usmereni na smanjenje
stigmatizacije vezane za psihičke tegobe, jačanje rezilijentnosti i
smanjenje maladaptivnih stilova prevladavanja
Кључне речи:
mentalno zdravlje / srbija / stručna podrška / faktori rizika / potrebe / barijereИзвор:
Mentalno zdravlje u Srbiji: procena potreba, faktora rizika i barijera u dobijanju stručne podrške, 2022Издавач:
- Psychosocial Innovation Network
Институција/група
Psihologija / PsychologyTY - RPRT AU - Živanović, Marko AU - Vukčević Marković, Maša AU - Dimoski, Jana AU - Gvozden, Matija PY - 2022 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5539 AB - U ovom izveštaju predstavljeno je istraživanje o mentalnom zdravlju stanovništva u Srbiji. Istraživanje je obuhvatilo procenu mentalnog zdravlja, odnosno procenu simptomatologije sledećih devet mentalnih poremećaja: depresije, anksioznosti, suicidalnosti, opsesivno-kompulzivne simptomatologije, somatizacije, poremećaja ishrane, post-traumatskog stresnog poremećaja (PTSP), simptomatologije iz psihotičnog spektra i disocijativne simptomatologije. Istraživanje je bilo usmereno i na procenu širokih grupa faktora rizika za navedenu simptomatologiju. Dodatno, istraživanje pruža informacije o potrebi za stručnom podrškom zbog psihičkih tegoba kod stanovništva Srbije, tome u kojoj meri se osobe sa psihičkim tegobama obraćaju za pomoć, kome, i kakva su im iskustva, kao i koji su razlozi za to što se neke osobe koje imaju potrebu za podrškom, ipak ne obraćaju za pomoć. Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1000 građana i građanki Srbije. Rezultati su pokazali da se oko trećine stanovništva Srbije može smatrati psihički ugroženim. 15.6% stanovništva ima prisutne simptome depresije, 7.2% anksioznosti, dok je 1.6% stanovništva u visokom riziku od suicida. Dodatno, 2.9% građana izveštava da su makar jednom tokom života bili hospitalizovani zbog psihičkih tegoba, 8.1% građana Srbije izveštava da im je tokom života postavljena dijagnoza mentalnog poremećaja, dok 11.8% građana izveštava da su u poslednjih 7 dana koristili lekove usled psihičkih tegoba. Kao faktori rizika za neke od psihičkih tegoba izdvajaju se ženski rod, mlađi uzrast, gradska sredina i niži socio-ekonomski status. Dodatno, veći broj stresnih i traumatskih iskustava, kao i odsustvo socijalne podrške, predstavljaju faktore rizika za pojedine tegobe. Konačno, izbegavajući stil prevladavanja stresa, prevladavanje fokusirano na emocije, kao i manjak psihološke rezilijentnosti takođe predstavljaju faktore rizika za neke od psihičkih tegoba. Rezultati istraživanja pokazuju i da je najmanje svaka treća osoba imala blisko iskustvo sa osobom sa psihičkim tegobama, kao i da u Srbiji postoji izražena stigmatizacija osoba mentalnim poremećajima. Konačno, rezultati pokazuju i da je veliki procenat onih koji se nisu obratili za pomoć, iako imaju izražene psihičke tegobe. Pokazalo se i da tome da li će se osoba obratiti za pomoć kada joj je pomoć potrebna značajno doprinosi nepovoljnija finansijska situacija osobe, kao i samostigmatizacija, odnosno sklonost osobe da obraćanje za stručnu pomoć doživi kao lični neuspeh. Na osnovu rezultata istraživanja date su preporuke za dalje intervencije koje bi vodile do unapređenja mentalnog zdravlja stanovništva u Srbiji, a koje se pre svega odnose na unapređenje dostupnosti podrške razvojem besplatnih usluga u zajednici usmerenih na mentalno zdravlje, kao i programe koji bi bili usmereni na smanjenje stigmatizacije vezane za psihičke tegobe, jačanje rezilijentnosti i smanjenje maladaptivnih stilova prevladavanja PB - Psychosocial Innovation Network T2 - Mentalno zdravlje u Srbiji: procena potreba, faktora rizika i barijera u dobijanju stručne podrške T1 - Mentalno zdravlje u Srbiji: procena potreba, faktora rizika i barijera u dobijanju stručne podrške UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5539 ER -
@techreport{ author = "Živanović, Marko and Vukčević Marković, Maša and Dimoski, Jana and Gvozden, Matija", year = "2022", abstract = "U ovom izveštaju predstavljeno je istraživanje o mentalnom zdravlju stanovništva u Srbiji. Istraživanje je obuhvatilo procenu mentalnog zdravlja, odnosno procenu simptomatologije sledećih devet mentalnih poremećaja: depresije, anksioznosti, suicidalnosti, opsesivno-kompulzivne simptomatologije, somatizacije, poremećaja ishrane, post-traumatskog stresnog poremećaja (PTSP), simptomatologije iz psihotičnog spektra i disocijativne simptomatologije. Istraživanje je bilo usmereno i na procenu širokih grupa faktora rizika za navedenu simptomatologiju. Dodatno, istraživanje pruža informacije o potrebi za stručnom podrškom zbog psihičkih tegoba kod stanovništva Srbije, tome u kojoj meri se osobe sa psihičkim tegobama obraćaju za pomoć, kome, i kakva su im iskustva, kao i koji su razlozi za to što se neke osobe koje imaju potrebu za podrškom, ipak ne obraćaju za pomoć. Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1000 građana i građanki Srbije. Rezultati su pokazali da se oko trećine stanovništva Srbije može smatrati psihički ugroženim. 15.6% stanovništva ima prisutne simptome depresije, 7.2% anksioznosti, dok je 1.6% stanovništva u visokom riziku od suicida. Dodatno, 2.9% građana izveštava da su makar jednom tokom života bili hospitalizovani zbog psihičkih tegoba, 8.1% građana Srbije izveštava da im je tokom života postavljena dijagnoza mentalnog poremećaja, dok 11.8% građana izveštava da su u poslednjih 7 dana koristili lekove usled psihičkih tegoba. Kao faktori rizika za neke od psihičkih tegoba izdvajaju se ženski rod, mlađi uzrast, gradska sredina i niži socio-ekonomski status. Dodatno, veći broj stresnih i traumatskih iskustava, kao i odsustvo socijalne podrške, predstavljaju faktore rizika za pojedine tegobe. Konačno, izbegavajući stil prevladavanja stresa, prevladavanje fokusirano na emocije, kao i manjak psihološke rezilijentnosti takođe predstavljaju faktore rizika za neke od psihičkih tegoba. Rezultati istraživanja pokazuju i da je najmanje svaka treća osoba imala blisko iskustvo sa osobom sa psihičkim tegobama, kao i da u Srbiji postoji izražena stigmatizacija osoba mentalnim poremećajima. Konačno, rezultati pokazuju i da je veliki procenat onih koji se nisu obratili za pomoć, iako imaju izražene psihičke tegobe. Pokazalo se i da tome da li će se osoba obratiti za pomoć kada joj je pomoć potrebna značajno doprinosi nepovoljnija finansijska situacija osobe, kao i samostigmatizacija, odnosno sklonost osobe da obraćanje za stručnu pomoć doživi kao lični neuspeh. Na osnovu rezultata istraživanja date su preporuke za dalje intervencije koje bi vodile do unapređenja mentalnog zdravlja stanovništva u Srbiji, a koje se pre svega odnose na unapređenje dostupnosti podrške razvojem besplatnih usluga u zajednici usmerenih na mentalno zdravlje, kao i programe koji bi bili usmereni na smanjenje stigmatizacije vezane za psihičke tegobe, jačanje rezilijentnosti i smanjenje maladaptivnih stilova prevladavanja", publisher = "Psychosocial Innovation Network", journal = "Mentalno zdravlje u Srbiji: procena potreba, faktora rizika i barijera u dobijanju stručne podrške", title = "Mentalno zdravlje u Srbiji: procena potreba, faktora rizika i barijera u dobijanju stručne podrške", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5539" }
Živanović, M., Vukčević Marković, M., Dimoski, J.,& Gvozden, M.. (2022). Mentalno zdravlje u Srbiji: procena potreba, faktora rizika i barijera u dobijanju stručne podrške. in Mentalno zdravlje u Srbiji: procena potreba, faktora rizika i barijera u dobijanju stručne podrške Psychosocial Innovation Network.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5539
Živanović M, Vukčević Marković M, Dimoski J, Gvozden M. Mentalno zdravlje u Srbiji: procena potreba, faktora rizika i barijera u dobijanju stručne podrške. in Mentalno zdravlje u Srbiji: procena potreba, faktora rizika i barijera u dobijanju stručne podrške. 2022;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5539 .
Živanović, Marko, Vukčević Marković, Maša, Dimoski, Jana, Gvozden, Matija, "Mentalno zdravlje u Srbiji: procena potreba, faktora rizika i barijera u dobijanju stručne podrške" in Mentalno zdravlje u Srbiji: procena potreba, faktora rizika i barijera u dobijanju stručne podrške (2022), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5539 .