dc.description.abstract | U ovom izveštaju predstavljeno je istraživanje o mentalnom zdravlju
stanovništva u Srbiji. Istraživanje je obuhvatilo procenu mentalnog zdravlja,
odnosno procenu simptomatologije sledećih devet mentalnih poremećaja:
depresije, anksioznosti, suicidalnosti, opsesivno-kompulzivne
simptomatologije, somatizacije, poremećaja ishrane, post-traumatskog
stresnog poremećaja (PTSP), simptomatologije iz psihotičnog spektra i
disocijativne simptomatologije. Istraživanje je bilo usmereno i na procenu
širokih grupa faktora rizika za navedenu simptomatologiju. Dodatno,
istraživanje pruža informacije o potrebi za stručnom podrškom zbog
psihičkih tegoba kod stanovništva Srbije, tome u kojoj meri se osobe sa
psihičkim tegobama obraćaju za pomoć, kome, i kakva su im iskustva, kao i
koji su razlozi za to što se neke osobe koje imaju potrebu za podrškom, ipak
ne obraćaju za pomoć. Istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom
uzorku od 1000 građana i građanki Srbije. Rezultati su pokazali da se oko
trećine stanovništva Srbije može smatrati psihički ugroženim. 15.6%
stanovništva ima prisutne simptome depresije, 7.2% anksioznosti, dok je
1.6% stanovništva u visokom riziku od suicida.
Dodatno, 2.9% građana izveštava da su makar jednom tokom života bili
hospitalizovani zbog psihičkih tegoba, 8.1% građana Srbije izveštava da im je
tokom života postavljena dijagnoza mentalnog poremećaja, dok 11.8%
građana izveštava da su u poslednjih 7 dana koristili lekove usled psihičkih
tegoba. Kao faktori rizika za neke od psihičkih tegoba izdvajaju se ženski
rod, mlađi uzrast, gradska sredina i niži socio-ekonomski status. Dodatno,
veći broj stresnih i traumatskih iskustava, kao i odsustvo socijalne podrške,
predstavljaju faktore rizika za pojedine tegobe. Konačno, izbegavajući stil
prevladavanja stresa, prevladavanje fokusirano na emocije, kao i manjak
psihološke rezilijentnosti takođe predstavljaju faktore rizika za neke od
psihičkih tegoba. Rezultati istraživanja pokazuju i da je najmanje svaka treća
osoba imala blisko iskustvo sa osobom sa psihičkim tegobama, kao i da u
Srbiji postoji izražena stigmatizacija osoba mentalnim poremećajima. Konačno, rezultati pokazuju i da je veliki procenat onih koji se nisu
obratili za pomoć, iako imaju izražene psihičke tegobe. Pokazalo se i da
tome da li će se osoba obratiti za pomoć kada joj je pomoć potrebna
značajno doprinosi nepovoljnija finansijska situacija osobe, kao i
samostigmatizacija, odnosno sklonost osobe da obraćanje za stručnu
pomoć doživi kao lični neuspeh. Na osnovu rezultata istraživanja date su
preporuke za dalje intervencije koje bi vodile do unapređenja mentalnog
zdravlja stanovništva u Srbiji, a koje se pre svega odnose na unapređenje
dostupnosti podrške razvojem besplatnih usluga u zajednici usmerenih
na mentalno zdravlje, kao i programe koji bi bili usmereni na smanjenje
stigmatizacije vezane za psihičke tegobe, jačanje rezilijentnosti i
smanjenje maladaptivnih stilova prevladavanja | sr |