Српска четничка акција (1897-1908). Оружана дипломатија
Апстракт
Srpska četnička akcija se može smatrati jednim od najvažnijih segmenata života Srba u Osmanskom carstvu krajem XIX i u prvoj deceniji XX veka.
Pre otpočinjanja srpske četničke akcije Bugarska nije priznavala Srbiji pravo na teritorijalne pretenzije u Povardarju, niti je priznavala postojanja Srba južno od Šar planine, smatrajući malobrojni srpski izjašnjeni živalj u tim krajevima srpskim plaćenicima i žrtvama srpske propagande. U skladu s takvim gledištima i činjenicom da je preko Egzarhije i Organizacije do 1904. kontrolisala ogromnu većinu slovenskog življa u Povardarju, Bugarska nije smatrala za potrebno da sa Srbijom pregovara o budućoj podeli turskih poseda u dolini Vardara. Kada se nakon proglašenja Hurijeta pokazalo da se prestankom srpske četničke akcije pod vlast Egzarhije vratio vrlo mali broj sela koje su Srbi do 1908. preoteli i da srpski dobici nisu privremeni, bugarska strana bila je primorana da dojučerašnje neprijatelje ubuduće posmatra kao nužne saveznike. Pregovori k...runisani srpsko-bugarskim sporazumom 1912. imali su dakle svoju predistoriju u pokušajima sporazumevanja Svetislava Simića sa komitskim organizacijama i sukobima srpskih i komitskih četa. Budući da je od početka vođena iz Ministarstva inostranih dela s dugoročnim ciljem da primora Bugarsku na sporazum, srpska četnička akcija s razlogom se može smatrati vidom tajne, oružane diplomatije.
Кључне речи:
Srbija / Četnički pokret / Srpsko pitanje / Makedonija / Spoljna politikaИзвор:
2019Издавач:
- Косовскометохијски одбор, Матица српска
Финансирање / пројекти:
- Министарство културе и информисања Републике Србије и Покрајински секретаријат за културу, јавно информисање и односе са верским заједницама
Институција/група
Istorija / HistoryTY - BOOK AU - Шешум, Урош PY - 2019 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5722 AB - Srpska četnička akcija se može smatrati jednim od najvažnijih segmenata života Srba u Osmanskom carstvu krajem XIX i u prvoj deceniji XX veka. Pre otpočinjanja srpske četničke akcije Bugarska nije priznavala Srbiji pravo na teritorijalne pretenzije u Povardarju, niti je priznavala postojanja Srba južno od Šar planine, smatrajući malobrojni srpski izjašnjeni živalj u tim krajevima srpskim plaćenicima i žrtvama srpske propagande. U skladu s takvim gledištima i činjenicom da je preko Egzarhije i Organizacije do 1904. kontrolisala ogromnu većinu slovenskog življa u Povardarju, Bugarska nije smatrala za potrebno da sa Srbijom pregovara o budućoj podeli turskih poseda u dolini Vardara. Kada se nakon proglašenja Hurijeta pokazalo da se prestankom srpske četničke akcije pod vlast Egzarhije vratio vrlo mali broj sela koje su Srbi do 1908. preoteli i da srpski dobici nisu privremeni, bugarska strana bila je primorana da dojučerašnje neprijatelje ubuduće posmatra kao nužne saveznike. Pregovori krunisani srpsko-bugarskim sporazumom 1912. imali su dakle svoju predistoriju u pokušajima sporazumevanja Svetislava Simića sa komitskim organizacijama i sukobima srpskih i komitskih četa. Budući da je od početka vođena iz Ministarstva inostranih dela s dugoročnim ciljem da primora Bugarsku na sporazum, srpska četnička akcija s razlogom se može smatrati vidom tajne, oružane diplomatije. PB - Косовскометохијски одбор, Матица српска T1 - Српска четничка акција (1897-1908). Оружана дипломатија UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5722 ER -
@book{ author = "Шешум, Урош", year = "2019", abstract = "Srpska četnička akcija se može smatrati jednim od najvažnijih segmenata života Srba u Osmanskom carstvu krajem XIX i u prvoj deceniji XX veka. Pre otpočinjanja srpske četničke akcije Bugarska nije priznavala Srbiji pravo na teritorijalne pretenzije u Povardarju, niti je priznavala postojanja Srba južno od Šar planine, smatrajući malobrojni srpski izjašnjeni živalj u tim krajevima srpskim plaćenicima i žrtvama srpske propagande. U skladu s takvim gledištima i činjenicom da je preko Egzarhije i Organizacije do 1904. kontrolisala ogromnu većinu slovenskog življa u Povardarju, Bugarska nije smatrala za potrebno da sa Srbijom pregovara o budućoj podeli turskih poseda u dolini Vardara. Kada se nakon proglašenja Hurijeta pokazalo da se prestankom srpske četničke akcije pod vlast Egzarhije vratio vrlo mali broj sela koje su Srbi do 1908. preoteli i da srpski dobici nisu privremeni, bugarska strana bila je primorana da dojučerašnje neprijatelje ubuduće posmatra kao nužne saveznike. Pregovori krunisani srpsko-bugarskim sporazumom 1912. imali su dakle svoju predistoriju u pokušajima sporazumevanja Svetislava Simića sa komitskim organizacijama i sukobima srpskih i komitskih četa. Budući da je od početka vođena iz Ministarstva inostranih dela s dugoročnim ciljem da primora Bugarsku na sporazum, srpska četnička akcija s razlogom se može smatrati vidom tajne, oružane diplomatije.", publisher = "Косовскометохијски одбор, Матица српска", title = "Српска четничка акција (1897-1908). Оружана дипломатија", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5722" }
Шешум, У.. (2019). Српска четничка акција (1897-1908). Оружана дипломатија. Косовскометохијски одбор, Матица српска.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5722
Шешум У. Српска четничка акција (1897-1908). Оружана дипломатија. 2019;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5722 .
Шешум, Урош, "Српска четничка акција (1897-1908). Оружана дипломатија" (2019), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5722 .