O težini perja, ili kakve veze ima kultura sa neuspehom da se uspostavi jedna organska linija proizvodnje piletine i ćuretine u savremenoj Srbiji?
On the heaviness of feathers, or what has culture got to do with the failure to establish an organic poultry production business in contemporary Serbia?
Abstract
Ova studija slučaja polazi od pretpostavke da analize životnih i profesionalnih istorija, upotpunjene, pa i ispravljene posmatranjem stvarnog ponašanja, mogu da doprinesu svestranijem sagledavanju načina na koji obuhvatne kategorije kao "socio-ekonomske kulture" zaista delaju u lokalnim i nacionalnim okvirima. Tekst je organizovan u nekoliko celina koje ukrštaju hronološki sa tematskim pristupom: Dobri stari dani, ili o poslovanju tokom početka kraja; Menadžer postaje seljak, ili o posledicama ekonomije destrukcije u Srbiji; Koliko je održiv projekat održive poljoprivredne proizvodnje u reformističkoj Srbiji; Tajne (nekih) tranzicionih preduzetnika ili o organizaciji porodičnog posla; Umesto zaključka, ili mogu li se neki opšti zaključci izvesti iz jednog toliko posebnog slučaja? Rad je zasnovan na dubinskim intervjuima sa nekadašnjim vodećim menadžerom iz agro-veterinarskog sektora jednog od najvećeg srpskog izvozno-uvoznog preduzeća. Osim što razjašnjava razloge zbog kojih je napusti...o posao i rešio da se ogleda kao samostalni poljoprivredni proizvođač, a zatim i da pokuša da uspostavi sopstvenu organsku proizvodnju piletine i ćuretine, informant u intervjuima nudi i lično viđenje političkih, kulturnih i drugih faktora koji su uslovili rastakanje jugo- slovenske i srpske ekonomije, i objašnjava strategije preživljavanja koje je morao da razvije da bi održao svoju porodicu i proizvodnju. U tom smislu, kroz ličnu priču prelamaju se neki od najznačajnijih ekonomskih, političkih i društvenih procesa koji su obeležili osamdesete i devedesete godine 20. veka. Ukrštanje intervjua sa posmatranjem stvarnog funkcionisanja porodične proizvodnje omogućilo je da se uoče i određene diskrepance između vrednosti i stavova iznetih u razgovorima i opisanih i posmatranih oblika ponašanja, posebno kada se radi o uslovima nepotpune ili čak zaustavljene tranzicije u Srbiji, dirigovanog državnog kapitalizma, urušenog pravnog sistema, rastuće korupcije, rata i sankcija. Takve diskrepance otvaraju pitanja utemeljenosti istraživanja socio-ekonomskih kultura zasnovanih isključivo na proučavanju stavova i vrednosti. Ova studija slučaja ukazuje i na konkretne kulturne forme kojima je informant pribegavao u okviru svojih strategija preživljavanja, na prvom mestu višegeneracijsku proširenu porodicu koja istovremeno funkcioniše i kao potrošačka i kao proizvodna jedinica; spremnost članova porodice i srodnika da ulože svoj lični rad bez ikakve nadoknade, karakterističan za nemonetarizovanu ekonomiju i autokonzumnu proizvodnju; instrumentalizaciju susedskih i prijateljskih mreža za ostvarivanje materijalnih interesa spremnost na demonstrativno požrtvovanje majki u pokušaju da pomognu svojoj porodici, a posebno sinovima i slično. Najzad, studija pokazuje da u razmatranju uticaja koji kulture mogu imati u sferi ekonomije treba poći ne samo od pretpostavke o nekoj konkretnoj kulturi kao "programu" koji omogućava da "ljudski kompjuteri" skoro automatski funkcionišu, već je možda treba shvatiti i kao skup vrednosti, normi, ideja i obrazaca ponašanja koji su upotrebljivi u konkretnim društvenim situacijama, dakle kao svesno izabrano sredstvo za nešto, umesto kao mehanički uzrok nečega.
This case study starts from the thesis that the analysis of life histories coupled by observation of actual behavior, can contribute to a more nuanced understanding of the ways in which overarching categories like "socio-economic cultures" actually function in the local and national settings. It is based on in-depth interviews with a former top manager in the agro-veterinary section of a Serbian export-import firm. The informant presents the reasons that have influenced him to leave his job and attempt to establish an organic agro-business, offers a personal view of political and cultural factors that have caused the decline of Yugoslav and Serbian economies, and explains how these factors have influenced his business and family survival strategies, among which exploitation of family work and instrumentalization of kinship and neighborhood networks were most prominent. The case study thus reveals the actual "cultural resources" that the informant was ready to turn to in order to sustai...n his entrepreneurial efforts. Next, the case study suggests that "narrow" professional cultures like managerial or entrepreneurial cultures, can have more impact on individual behavior than "broader" national or regional cultures. In that sense, when the functioning of national "socio-economic culture(s)" is properly contextualized, then it has to be seen as neither the only, nor the principal factor that can explain observable behavior, particularly in rapidly changing political, economic, institutional, and legal settings characterized by lingering state capitalism, conquering predatory capital accumulation, semi-functional legal system, agricultural policy breakdown and rampant corruption.
Keywords:
socio-economic culture / political transition / managerial culture / institutionalism / entrepreneurial culture / culturalismSource:
Etnoantropološki problemi, 2006, 1, 1, 103-124Publisher:
- Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd
Funding / projects:
Collections
Institution/Community
Etnologija i antropologija / Ethnology and AnthropologyTY - JOUR AU - Naumović, Slobodan PY - 2006 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/600 AB - Ova studija slučaja polazi od pretpostavke da analize životnih i profesionalnih istorija, upotpunjene, pa i ispravljene posmatranjem stvarnog ponašanja, mogu da doprinesu svestranijem sagledavanju načina na koji obuhvatne kategorije kao "socio-ekonomske kulture" zaista delaju u lokalnim i nacionalnim okvirima. Tekst je organizovan u nekoliko celina koje ukrštaju hronološki sa tematskim pristupom: Dobri stari dani, ili o poslovanju tokom početka kraja; Menadžer postaje seljak, ili o posledicama ekonomije destrukcije u Srbiji; Koliko je održiv projekat održive poljoprivredne proizvodnje u reformističkoj Srbiji; Tajne (nekih) tranzicionih preduzetnika ili o organizaciji porodičnog posla; Umesto zaključka, ili mogu li se neki opšti zaključci izvesti iz jednog toliko posebnog slučaja? Rad je zasnovan na dubinskim intervjuima sa nekadašnjim vodećim menadžerom iz agro-veterinarskog sektora jednog od najvećeg srpskog izvozno-uvoznog preduzeća. Osim što razjašnjava razloge zbog kojih je napustio posao i rešio da se ogleda kao samostalni poljoprivredni proizvođač, a zatim i da pokuša da uspostavi sopstvenu organsku proizvodnju piletine i ćuretine, informant u intervjuima nudi i lično viđenje političkih, kulturnih i drugih faktora koji su uslovili rastakanje jugo- slovenske i srpske ekonomije, i objašnjava strategije preživljavanja koje je morao da razvije da bi održao svoju porodicu i proizvodnju. U tom smislu, kroz ličnu priču prelamaju se neki od najznačajnijih ekonomskih, političkih i društvenih procesa koji su obeležili osamdesete i devedesete godine 20. veka. Ukrštanje intervjua sa posmatranjem stvarnog funkcionisanja porodične proizvodnje omogućilo je da se uoče i određene diskrepance između vrednosti i stavova iznetih u razgovorima i opisanih i posmatranih oblika ponašanja, posebno kada se radi o uslovima nepotpune ili čak zaustavljene tranzicije u Srbiji, dirigovanog državnog kapitalizma, urušenog pravnog sistema, rastuće korupcije, rata i sankcija. Takve diskrepance otvaraju pitanja utemeljenosti istraživanja socio-ekonomskih kultura zasnovanih isključivo na proučavanju stavova i vrednosti. Ova studija slučaja ukazuje i na konkretne kulturne forme kojima je informant pribegavao u okviru svojih strategija preživljavanja, na prvom mestu višegeneracijsku proširenu porodicu koja istovremeno funkcioniše i kao potrošačka i kao proizvodna jedinica; spremnost članova porodice i srodnika da ulože svoj lični rad bez ikakve nadoknade, karakterističan za nemonetarizovanu ekonomiju i autokonzumnu proizvodnju; instrumentalizaciju susedskih i prijateljskih mreža za ostvarivanje materijalnih interesa spremnost na demonstrativno požrtvovanje majki u pokušaju da pomognu svojoj porodici, a posebno sinovima i slično. Najzad, studija pokazuje da u razmatranju uticaja koji kulture mogu imati u sferi ekonomije treba poći ne samo od pretpostavke o nekoj konkretnoj kulturi kao "programu" koji omogućava da "ljudski kompjuteri" skoro automatski funkcionišu, već je možda treba shvatiti i kao skup vrednosti, normi, ideja i obrazaca ponašanja koji su upotrebljivi u konkretnim društvenim situacijama, dakle kao svesno izabrano sredstvo za nešto, umesto kao mehanički uzrok nečega. AB - This case study starts from the thesis that the analysis of life histories coupled by observation of actual behavior, can contribute to a more nuanced understanding of the ways in which overarching categories like "socio-economic cultures" actually function in the local and national settings. It is based on in-depth interviews with a former top manager in the agro-veterinary section of a Serbian export-import firm. The informant presents the reasons that have influenced him to leave his job and attempt to establish an organic agro-business, offers a personal view of political and cultural factors that have caused the decline of Yugoslav and Serbian economies, and explains how these factors have influenced his business and family survival strategies, among which exploitation of family work and instrumentalization of kinship and neighborhood networks were most prominent. The case study thus reveals the actual "cultural resources" that the informant was ready to turn to in order to sustain his entrepreneurial efforts. Next, the case study suggests that "narrow" professional cultures like managerial or entrepreneurial cultures, can have more impact on individual behavior than "broader" national or regional cultures. In that sense, when the functioning of national "socio-economic culture(s)" is properly contextualized, then it has to be seen as neither the only, nor the principal factor that can explain observable behavior, particularly in rapidly changing political, economic, institutional, and legal settings characterized by lingering state capitalism, conquering predatory capital accumulation, semi-functional legal system, agricultural policy breakdown and rampant corruption. PB - Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd T2 - Etnoantropološki problemi T1 - O težini perja, ili kakve veze ima kultura sa neuspehom da se uspostavi jedna organska linija proizvodnje piletine i ćuretine u savremenoj Srbiji? T1 - On the heaviness of feathers, or what has culture got to do with the failure to establish an organic poultry production business in contemporary Serbia? EP - 124 IS - 1 SP - 103 VL - 1 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_600 ER -
@article{ author = "Naumović, Slobodan", year = "2006", abstract = "Ova studija slučaja polazi od pretpostavke da analize životnih i profesionalnih istorija, upotpunjene, pa i ispravljene posmatranjem stvarnog ponašanja, mogu da doprinesu svestranijem sagledavanju načina na koji obuhvatne kategorije kao "socio-ekonomske kulture" zaista delaju u lokalnim i nacionalnim okvirima. Tekst je organizovan u nekoliko celina koje ukrštaju hronološki sa tematskim pristupom: Dobri stari dani, ili o poslovanju tokom početka kraja; Menadžer postaje seljak, ili o posledicama ekonomije destrukcije u Srbiji; Koliko je održiv projekat održive poljoprivredne proizvodnje u reformističkoj Srbiji; Tajne (nekih) tranzicionih preduzetnika ili o organizaciji porodičnog posla; Umesto zaključka, ili mogu li se neki opšti zaključci izvesti iz jednog toliko posebnog slučaja? Rad je zasnovan na dubinskim intervjuima sa nekadašnjim vodećim menadžerom iz agro-veterinarskog sektora jednog od najvećeg srpskog izvozno-uvoznog preduzeća. Osim što razjašnjava razloge zbog kojih je napustio posao i rešio da se ogleda kao samostalni poljoprivredni proizvođač, a zatim i da pokuša da uspostavi sopstvenu organsku proizvodnju piletine i ćuretine, informant u intervjuima nudi i lično viđenje političkih, kulturnih i drugih faktora koji su uslovili rastakanje jugo- slovenske i srpske ekonomije, i objašnjava strategije preživljavanja koje je morao da razvije da bi održao svoju porodicu i proizvodnju. U tom smislu, kroz ličnu priču prelamaju se neki od najznačajnijih ekonomskih, političkih i društvenih procesa koji su obeležili osamdesete i devedesete godine 20. veka. Ukrštanje intervjua sa posmatranjem stvarnog funkcionisanja porodične proizvodnje omogućilo je da se uoče i određene diskrepance između vrednosti i stavova iznetih u razgovorima i opisanih i posmatranih oblika ponašanja, posebno kada se radi o uslovima nepotpune ili čak zaustavljene tranzicije u Srbiji, dirigovanog državnog kapitalizma, urušenog pravnog sistema, rastuće korupcije, rata i sankcija. Takve diskrepance otvaraju pitanja utemeljenosti istraživanja socio-ekonomskih kultura zasnovanih isključivo na proučavanju stavova i vrednosti. Ova studija slučaja ukazuje i na konkretne kulturne forme kojima je informant pribegavao u okviru svojih strategija preživljavanja, na prvom mestu višegeneracijsku proširenu porodicu koja istovremeno funkcioniše i kao potrošačka i kao proizvodna jedinica; spremnost članova porodice i srodnika da ulože svoj lični rad bez ikakve nadoknade, karakterističan za nemonetarizovanu ekonomiju i autokonzumnu proizvodnju; instrumentalizaciju susedskih i prijateljskih mreža za ostvarivanje materijalnih interesa spremnost na demonstrativno požrtvovanje majki u pokušaju da pomognu svojoj porodici, a posebno sinovima i slično. Najzad, studija pokazuje da u razmatranju uticaja koji kulture mogu imati u sferi ekonomije treba poći ne samo od pretpostavke o nekoj konkretnoj kulturi kao "programu" koji omogućava da "ljudski kompjuteri" skoro automatski funkcionišu, već je možda treba shvatiti i kao skup vrednosti, normi, ideja i obrazaca ponašanja koji su upotrebljivi u konkretnim društvenim situacijama, dakle kao svesno izabrano sredstvo za nešto, umesto kao mehanički uzrok nečega., This case study starts from the thesis that the analysis of life histories coupled by observation of actual behavior, can contribute to a more nuanced understanding of the ways in which overarching categories like "socio-economic cultures" actually function in the local and national settings. It is based on in-depth interviews with a former top manager in the agro-veterinary section of a Serbian export-import firm. The informant presents the reasons that have influenced him to leave his job and attempt to establish an organic agro-business, offers a personal view of political and cultural factors that have caused the decline of Yugoslav and Serbian economies, and explains how these factors have influenced his business and family survival strategies, among which exploitation of family work and instrumentalization of kinship and neighborhood networks were most prominent. The case study thus reveals the actual "cultural resources" that the informant was ready to turn to in order to sustain his entrepreneurial efforts. Next, the case study suggests that "narrow" professional cultures like managerial or entrepreneurial cultures, can have more impact on individual behavior than "broader" national or regional cultures. In that sense, when the functioning of national "socio-economic culture(s)" is properly contextualized, then it has to be seen as neither the only, nor the principal factor that can explain observable behavior, particularly in rapidly changing political, economic, institutional, and legal settings characterized by lingering state capitalism, conquering predatory capital accumulation, semi-functional legal system, agricultural policy breakdown and rampant corruption.", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd", journal = "Etnoantropološki problemi", title = "O težini perja, ili kakve veze ima kultura sa neuspehom da se uspostavi jedna organska linija proizvodnje piletine i ćuretine u savremenoj Srbiji?, On the heaviness of feathers, or what has culture got to do with the failure to establish an organic poultry production business in contemporary Serbia?", pages = "124-103", number = "1", volume = "1", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_600" }
Naumović, S.. (2006). O težini perja, ili kakve veze ima kultura sa neuspehom da se uspostavi jedna organska linija proizvodnje piletine i ćuretine u savremenoj Srbiji?. in Etnoantropološki problemi Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd., 1(1), 103-124. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_600
Naumović S. O težini perja, ili kakve veze ima kultura sa neuspehom da se uspostavi jedna organska linija proizvodnje piletine i ćuretine u savremenoj Srbiji?. in Etnoantropološki problemi. 2006;1(1):103-124. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_600 .
Naumović, Slobodan, "O težini perja, ili kakve veze ima kultura sa neuspehom da se uspostavi jedna organska linija proizvodnje piletine i ćuretine u savremenoj Srbiji?" in Etnoantropološki problemi, 1, no. 1 (2006):103-124, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_600 .
Related items
Showing items related by title, author, creator and subject.
-
Kulturni dodiri u bankarskom sektoru Srbije - primer Rajfajzen banke / Cultural encounters in the banking sector of Serbia: The case of Raiffeisenbank
Pešić, Jelena (Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd, 2011) -
Gerc vs. Levi-Stros: latentme strukturalne pretpostavke u Gercovom kulturalizmu? / Geertz vs. Lévi-Strauss: des hypothèses structurales sous-jacentes dans le curturalisme de Geertz?
Gorunović, Gordana (Српски генеалошки центар, Београд, Одељење за етнологију и антропологију, Филозофског факултета у Београду, 2009) -
Horror and fascination with the eternal body: the mummy in early horror literature
Žikić, Bojan (Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Beograd, 2016)