Tradicionalni pristup naučnoj komunikaciji: kritika ,,modela deficita” i savremene perspektive
Traditional Approach to Scientific Communication: Critique of the “Deficit Model” and Contemporary Perspectives
Апстракт
U ovom tekstu, autorka istražuje istorijat i tokove rasprava o naučnoj
komunikaciji, ističući potrebu za složenijim i suptilnijim modelima komunikacije naučnih saznanja u odnosu na tradicionalno primenjivan teorijski okvir poznat kao
,,model deficita”. Fokus se takođe usmerava na analizu prednosti savremenijeg i razrađenijeg pristupa, poznatog kao ,,model dijaloga”, istražujući istovremeno njegova
potencijalna ograničenja. Tekst iznosi određenu dozu sumnje u pogledu isključivosti
oba ova stanovišta u oslikavanju načina na koji se formiraju poželjni stavovi javnog
mnjenja prema nauci. Kao zaključak, izdvajaju se preporuke za alternativne pristupe
naučnoj komunikaciji koji podvlače važnost aktivnog i promišljenog kombinovanja
različitih aspekata ovih teorijskih okvira
In this paper, the author explores the history and trends of discussions
on scientific communication, emphasizing the need for more complex and nuanced
models of communicating scientific knowledge in contrast to the traditionally applied
theoretical framework known as the “deficit model.” The focus is also directed towards analyzing the advantages of a more elaborate approach, known as the “dialogue
model,” while simultaneously investigating its potential limitations. The text introduces a certain degree of skepticism regarding the exclusivity of both approaches in
portraying how scientific claims are incorporated into public understanding and decision-making, highlighting the equal importance of information and trust in shaping
public attitudes toward science. In conclusion, recommendations for alternative
approaches to scientific communication are outlined, underscoring the significance of
actively and thoughtfully combining different aspects of these theoretical frameworks.
Кључне речи:
mediji / dijalog / dezinformacije / naučna pismenost / poverenje / media / dialogue / disinformation / scientific literacy / trustИзвор:
Theoria, 2023, 66, 4, 33-42Издавач:
- Srpsko filozofsko društvo, Beograd
Институција/група
Filozofija / PhilosophyTY - JOUR AU - Pavličić, Jelena PY - 2023 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/6044 AB - U ovom tekstu, autorka istražuje istorijat i tokove rasprava o naučnoj komunikaciji, ističući potrebu za složenijim i suptilnijim modelima komunikacije naučnih saznanja u odnosu na tradicionalno primenjivan teorijski okvir poznat kao ,,model deficita”. Fokus se takođe usmerava na analizu prednosti savremenijeg i razrađenijeg pristupa, poznatog kao ,,model dijaloga”, istražujući istovremeno njegova potencijalna ograničenja. Tekst iznosi određenu dozu sumnje u pogledu isključivosti oba ova stanovišta u oslikavanju načina na koji se formiraju poželjni stavovi javnog mnjenja prema nauci. Kao zaključak, izdvajaju se preporuke za alternativne pristupe naučnoj komunikaciji koji podvlače važnost aktivnog i promišljenog kombinovanja različitih aspekata ovih teorijskih okvira AB - In this paper, the author explores the history and trends of discussions on scientific communication, emphasizing the need for more complex and nuanced models of communicating scientific knowledge in contrast to the traditionally applied theoretical framework known as the “deficit model.” The focus is also directed towards analyzing the advantages of a more elaborate approach, known as the “dialogue model,” while simultaneously investigating its potential limitations. The text introduces a certain degree of skepticism regarding the exclusivity of both approaches in portraying how scientific claims are incorporated into public understanding and decision-making, highlighting the equal importance of information and trust in shaping public attitudes toward science. In conclusion, recommendations for alternative approaches to scientific communication are outlined, underscoring the significance of actively and thoughtfully combining different aspects of these theoretical frameworks. PB - Srpsko filozofsko društvo, Beograd T2 - Theoria T1 - Tradicionalni pristup naučnoj komunikaciji: kritika ,,modela deficita” i savremene perspektive T1 - Traditional Approach to Scientific Communication: Critique of the “Deficit Model” and Contemporary Perspectives EP - 42 IS - 4 SP - 33 VL - 66 DO - 10.2298/THEO2304033P ER -
@article{ author = "Pavličić, Jelena", year = "2023", abstract = "U ovom tekstu, autorka istražuje istorijat i tokove rasprava o naučnoj komunikaciji, ističući potrebu za složenijim i suptilnijim modelima komunikacije naučnih saznanja u odnosu na tradicionalno primenjivan teorijski okvir poznat kao ,,model deficita”. Fokus se takođe usmerava na analizu prednosti savremenijeg i razrađenijeg pristupa, poznatog kao ,,model dijaloga”, istražujući istovremeno njegova potencijalna ograničenja. Tekst iznosi određenu dozu sumnje u pogledu isključivosti oba ova stanovišta u oslikavanju načina na koji se formiraju poželjni stavovi javnog mnjenja prema nauci. Kao zaključak, izdvajaju se preporuke za alternativne pristupe naučnoj komunikaciji koji podvlače važnost aktivnog i promišljenog kombinovanja različitih aspekata ovih teorijskih okvira, In this paper, the author explores the history and trends of discussions on scientific communication, emphasizing the need for more complex and nuanced models of communicating scientific knowledge in contrast to the traditionally applied theoretical framework known as the “deficit model.” The focus is also directed towards analyzing the advantages of a more elaborate approach, known as the “dialogue model,” while simultaneously investigating its potential limitations. The text introduces a certain degree of skepticism regarding the exclusivity of both approaches in portraying how scientific claims are incorporated into public understanding and decision-making, highlighting the equal importance of information and trust in shaping public attitudes toward science. In conclusion, recommendations for alternative approaches to scientific communication are outlined, underscoring the significance of actively and thoughtfully combining different aspects of these theoretical frameworks.", publisher = "Srpsko filozofsko društvo, Beograd", journal = "Theoria", title = "Tradicionalni pristup naučnoj komunikaciji: kritika ,,modela deficita” i savremene perspektive, Traditional Approach to Scientific Communication: Critique of the “Deficit Model” and Contemporary Perspectives", pages = "42-33", number = "4", volume = "66", doi = "10.2298/THEO2304033P" }
Pavličić, J.. (2023). Tradicionalni pristup naučnoj komunikaciji: kritika ,,modela deficita” i savremene perspektive. in Theoria Srpsko filozofsko društvo, Beograd., 66(4), 33-42. https://doi.org/10.2298/THEO2304033P
Pavličić J. Tradicionalni pristup naučnoj komunikaciji: kritika ,,modela deficita” i savremene perspektive. in Theoria. 2023;66(4):33-42. doi:10.2298/THEO2304033P .
Pavličić, Jelena, "Tradicionalni pristup naučnoj komunikaciji: kritika ,,modela deficita” i savremene perspektive" in Theoria, 66, no. 4 (2023):33-42, https://doi.org/10.2298/THEO2304033P . .