Konstrukcija i ko-konstrukcija u kognitivnom razvoju
Construction and co-construction in cognitive development
Abstract
Osnovni cilj ovog rada je da se ispita u kojoj meri i na koji način deca mogu da formiraju nove kognitivne kompetence pod uticajem interakcije sa kompetentnijim vršnjakom ili odraslom osobom. U istraživanju je primenjen eksperiment sa paralelnim grupama. Na osnovu pre-testa, u kojem je 100 učenika III razreda osnovne škole ispitano Ravenovim progresivnim matricama formirane su tri jednake grupe koje su u eksperimentalnoj fazi rešavali po 5 zadataka iz zone narednog razvoja pod različitim uslovima: zajedničko rešavanje zadataka sa kompetentnijim vršnjakom (N=15), zajedničko rešavanje zadataka sa odraslom osobom (N=15) i samostalno rešavanje (N=15). Nakon dva meseca ispitanici iz ove tri grupe ponovo su testirani. Kvantitativna analiza pokazuje da su ukupno gledano sve tri grupe podjednako napredovale na post-testu, iako je grupa dece koja je imala interakciju sa odraslima bila nešto uspešnija na zadacima iz zone narednog razvoja. Kvalitativna analiza pokazuje različite obrasce zajedničk...og rešavanja zadataka. U okviru vršnjačke interakcije deca pretežno ostvaruju zajedničku i recipročnu akciju uz kritičko razmatranje ponuđene argumentacije, dok je interakcija sa odraslima bila karakteristična po preciznijim i diferenciranijim jezičkim formulacijama kojima su odrasli vodili dete kroz analizu zadatka do tačnog rešenja. Na osnovu dobijenih rezultata zaključeno je da deca formiraju nove kompetence i na osnovu konstrukcije i na osnovu ko-konstrukcije i da se u okviru socijalne interakcije novo razumevanje može konstruisati na različite načine u zavisnosti od partnera i tipa dijaloga koji se formira tokom zajedničkog rešavanja zadataka. .
The main goal of the research was to study how children develop new competencies within social interaction with more competent peers and adults. The pretestposttest experimental design was used. In the pretest phase 100 Grade 3 students were assessed by the Raven progressive matrices, and based on the results three equal groups for treatment phase were formed (15 students each). In the treatment phase students from the three groups solved 5 items from the zone of proximal development (ZPD) under three different conditions: collaboratively with a more competent peer, collaboratively with an adult, and individually. The post test included assessment by the Raven test after two months. The qualitative analysis showed that all three groups progressed equally, although students who collaborated with an adult were somewhat more successful with items from the ZPD. The qualitative analysis suggested that new competences are developed in different ways depending on with whom student collaborate...d. The successful peer interaction was marked by higher degree of symmetrical collaboration including higher level of joint critical thinking, and the successful interaction with an adult was marked by higher level of adult guidance as well as more elaborated task analysis, argumentations, and justifications. Based on the results, it is concluded that: (a) children could develop new competences based on both construction and co-construction mechanisms, and (b) the development of new competences through social interaction depends on the partners and the kind of dialog they build during collaboration. .
Keywords:
zona narednog razvoja / socijalna interakcija / Ravenove matrice / dijalog / zone of proximal development (ZPD) / social interaction / Raven’s matrices / dialogueSource:
Psihologija, 2007, 40, 2, 191-209Publisher:
- Društvo psihologa Srbije, Beograd
Funding / projects:
DOI: 10.2298/PSI0702191J
ISSN: 0048-5705
WoS: 000255049400002
Scopus: 2-s2.0-85015162822
Institution/Community
Psihologija / PsychologyTY - JOUR AU - Jovanović, Vitomir AU - Baucal, Aleksandar PY - 2007 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/710 AB - Osnovni cilj ovog rada je da se ispita u kojoj meri i na koji način deca mogu da formiraju nove kognitivne kompetence pod uticajem interakcije sa kompetentnijim vršnjakom ili odraslom osobom. U istraživanju je primenjen eksperiment sa paralelnim grupama. Na osnovu pre-testa, u kojem je 100 učenika III razreda osnovne škole ispitano Ravenovim progresivnim matricama formirane su tri jednake grupe koje su u eksperimentalnoj fazi rešavali po 5 zadataka iz zone narednog razvoja pod različitim uslovima: zajedničko rešavanje zadataka sa kompetentnijim vršnjakom (N=15), zajedničko rešavanje zadataka sa odraslom osobom (N=15) i samostalno rešavanje (N=15). Nakon dva meseca ispitanici iz ove tri grupe ponovo su testirani. Kvantitativna analiza pokazuje da su ukupno gledano sve tri grupe podjednako napredovale na post-testu, iako je grupa dece koja je imala interakciju sa odraslima bila nešto uspešnija na zadacima iz zone narednog razvoja. Kvalitativna analiza pokazuje različite obrasce zajedničkog rešavanja zadataka. U okviru vršnjačke interakcije deca pretežno ostvaruju zajedničku i recipročnu akciju uz kritičko razmatranje ponuđene argumentacije, dok je interakcija sa odraslima bila karakteristična po preciznijim i diferenciranijim jezičkim formulacijama kojima su odrasli vodili dete kroz analizu zadatka do tačnog rešenja. Na osnovu dobijenih rezultata zaključeno je da deca formiraju nove kompetence i na osnovu konstrukcije i na osnovu ko-konstrukcije i da se u okviru socijalne interakcije novo razumevanje može konstruisati na različite načine u zavisnosti od partnera i tipa dijaloga koji se formira tokom zajedničkog rešavanja zadataka. . AB - The main goal of the research was to study how children develop new competencies within social interaction with more competent peers and adults. The pretestposttest experimental design was used. In the pretest phase 100 Grade 3 students were assessed by the Raven progressive matrices, and based on the results three equal groups for treatment phase were formed (15 students each). In the treatment phase students from the three groups solved 5 items from the zone of proximal development (ZPD) under three different conditions: collaboratively with a more competent peer, collaboratively with an adult, and individually. The post test included assessment by the Raven test after two months. The qualitative analysis showed that all three groups progressed equally, although students who collaborated with an adult were somewhat more successful with items from the ZPD. The qualitative analysis suggested that new competences are developed in different ways depending on with whom student collaborated. The successful peer interaction was marked by higher degree of symmetrical collaboration including higher level of joint critical thinking, and the successful interaction with an adult was marked by higher level of adult guidance as well as more elaborated task analysis, argumentations, and justifications. Based on the results, it is concluded that: (a) children could develop new competences based on both construction and co-construction mechanisms, and (b) the development of new competences through social interaction depends on the partners and the kind of dialog they build during collaboration. . PB - Društvo psihologa Srbije, Beograd T2 - Psihologija T1 - Konstrukcija i ko-konstrukcija u kognitivnom razvoju T1 - Construction and co-construction in cognitive development EP - 209 IS - 2 SP - 191 VL - 40 DO - 10.2298/PSI0702191J ER -
@article{ author = "Jovanović, Vitomir and Baucal, Aleksandar", year = "2007", abstract = "Osnovni cilj ovog rada je da se ispita u kojoj meri i na koji način deca mogu da formiraju nove kognitivne kompetence pod uticajem interakcije sa kompetentnijim vršnjakom ili odraslom osobom. U istraživanju je primenjen eksperiment sa paralelnim grupama. Na osnovu pre-testa, u kojem je 100 učenika III razreda osnovne škole ispitano Ravenovim progresivnim matricama formirane su tri jednake grupe koje su u eksperimentalnoj fazi rešavali po 5 zadataka iz zone narednog razvoja pod različitim uslovima: zajedničko rešavanje zadataka sa kompetentnijim vršnjakom (N=15), zajedničko rešavanje zadataka sa odraslom osobom (N=15) i samostalno rešavanje (N=15). Nakon dva meseca ispitanici iz ove tri grupe ponovo su testirani. Kvantitativna analiza pokazuje da su ukupno gledano sve tri grupe podjednako napredovale na post-testu, iako je grupa dece koja je imala interakciju sa odraslima bila nešto uspešnija na zadacima iz zone narednog razvoja. Kvalitativna analiza pokazuje različite obrasce zajedničkog rešavanja zadataka. U okviru vršnjačke interakcije deca pretežno ostvaruju zajedničku i recipročnu akciju uz kritičko razmatranje ponuđene argumentacije, dok je interakcija sa odraslima bila karakteristična po preciznijim i diferenciranijim jezičkim formulacijama kojima su odrasli vodili dete kroz analizu zadatka do tačnog rešenja. Na osnovu dobijenih rezultata zaključeno je da deca formiraju nove kompetence i na osnovu konstrukcije i na osnovu ko-konstrukcije i da se u okviru socijalne interakcije novo razumevanje može konstruisati na različite načine u zavisnosti od partnera i tipa dijaloga koji se formira tokom zajedničkog rešavanja zadataka. ., The main goal of the research was to study how children develop new competencies within social interaction with more competent peers and adults. The pretestposttest experimental design was used. In the pretest phase 100 Grade 3 students were assessed by the Raven progressive matrices, and based on the results three equal groups for treatment phase were formed (15 students each). In the treatment phase students from the three groups solved 5 items from the zone of proximal development (ZPD) under three different conditions: collaboratively with a more competent peer, collaboratively with an adult, and individually. The post test included assessment by the Raven test after two months. The qualitative analysis showed that all three groups progressed equally, although students who collaborated with an adult were somewhat more successful with items from the ZPD. The qualitative analysis suggested that new competences are developed in different ways depending on with whom student collaborated. The successful peer interaction was marked by higher degree of symmetrical collaboration including higher level of joint critical thinking, and the successful interaction with an adult was marked by higher level of adult guidance as well as more elaborated task analysis, argumentations, and justifications. Based on the results, it is concluded that: (a) children could develop new competences based on both construction and co-construction mechanisms, and (b) the development of new competences through social interaction depends on the partners and the kind of dialog they build during collaboration. .", publisher = "Društvo psihologa Srbije, Beograd", journal = "Psihologija", title = "Konstrukcija i ko-konstrukcija u kognitivnom razvoju, Construction and co-construction in cognitive development", pages = "209-191", number = "2", volume = "40", doi = "10.2298/PSI0702191J" }
Jovanović, V.,& Baucal, A.. (2007). Konstrukcija i ko-konstrukcija u kognitivnom razvoju. in Psihologija Društvo psihologa Srbije, Beograd., 40(2), 191-209. https://doi.org/10.2298/PSI0702191J
Jovanović V, Baucal A. Konstrukcija i ko-konstrukcija u kognitivnom razvoju. in Psihologija. 2007;40(2):191-209. doi:10.2298/PSI0702191J .
Jovanović, Vitomir, Baucal, Aleksandar, "Konstrukcija i ko-konstrukcija u kognitivnom razvoju" in Psihologija, 40, no. 2 (2007):191-209, https://doi.org/10.2298/PSI0702191J . .