Приказ основних података о документу

Researching social aspects of urban neighborhood: Reflections of professionals in New Belgrade

dc.creatorPetrović, Mina
dc.date.accessioned2021-10-12T10:48:10Z
dc.date.available2021-10-12T10:48:10Z
dc.date.issued2008
dc.identifier.issn0038-0318
dc.identifier.urihttp://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/727
dc.description.abstractU prvom delu rada razmatraju se analitički koncepti istraživanja urbanog susedstva: koncept zajednice, socijalne kohezije i socijalnog kapitala, kao i povezanost fizičkog (prostornog) okvira i značenja koje susedstvu pripisuju akteri prostornih praksi. U drugom delu rada, izlažu se rezultati kvalitativnog istraživanja percepcije stručnjaka o postepenoj diferencijaciji značenja susedstva, kvaliteta prostora i razvijenosti socijalnog kapitala u odabranim susedstvima na Novom Beogradu. Istraživanje je zasnovano na polustrukturiranim intervjuima sa 40 stručnjaka (po 20 na dva rezidencijalna područja različitog kvaliteta). Istraživanje je potvrdilo pretpostavku da je ideja susedstva kao zajednice dominantna, ali i da je ideja susedstva kao robe u nastajanju na kvalitetnijem području, a ideja o susedstvu kao negativnom kontekstu, na području nižeg kvaliteta. U skladu s očekivanjem da stručnjaci razvijaju nove kriterijume vrednovanja određenih prostora (čega i koga ima, šta se događa), potvrđeno je da stručnjaci na tim lokacijama češće percipiraju nepoželjne "druge" i manjkavosti prostornih sadržaja i oblikovnih rešenja. Razvijenost reciprocitetne podrške sa susedima značajna je za osećaj pripadanja susedstvu kod svih ispitanika, dok se najveća razlika u percepciji susedstva uočava u domenu bezbednosti prevashodno usled razlika u socijalnom kontekstu susedstva (prisustvo narkomanije, kriminalaca i socijalna filtracija stanovnika na manje kvalitetnom području) ali i nekih karakteristika prostora (bolja opremljenost, osvetljenost i osiguranje objekata na kvalitetnijem području). Socijalni kapital kao potencijalni resurs povezivanja građanskih asocijacija sa institucijama bitnim za kvalitet života u susedstvu veoma je nizak na oba područja. Svi ispitanici pokazuju veću naklonost ka rešavanju problema plaćanjem usluga (čak i za druge susede) nego ka građanskom aktivizmu, što je strategija ograničenog dometa u socijalno heterogenim susedstvima.sr
dc.description.abstractFirstly, the paper aims to present basic analytical concepts in researching social aspects of urban neighborhoods: community, social cohesion, social capital, as well as relationship between physical and social structures within the neighborhood. Secondly, the paper presents empirical research that explores if there is a process of differentiation in the perception of neighborhood among professionals living in the neighborhoods exposed to significant changes in social and urban structures. By employing a qualitative methodology, based on interviews with 40 professionals in two types of neighborhoods (one exposed to social filtration and the other to the process of gentrification), the study reveals that neighborhood as a community prevails in all localities, that the neighborhood as a commodity develops more distinctively in better quality neighborhoods while the perception of neighborhood as a negative context (social and physical) emerges in lower quality neighborhoods. The importance of network support and reciprocity appeared equally developed in both residential areas enhancing the sense of belonging to the neighborhood. The greatest difference was documented in respondents' safety perception primarily due to differences in neighborhoods' social context (crime, drug abuse and people from the margins in the lower quality area). Spatial characteristics influenced the perceived level of safety too (better equipment and security of buildings in the higher quality area). Social capital understood as potential resource that can be mobilized through intermediate institutions is generally low, without differences between the observed areas. It is visible in the tendency among all respondents to employ primarily the private sector in solving neighborhood problems instead of demanding institutional support, as well as in preferring the payment of services to participation in neighborhood activities.en
dc.publisherSociološko udruženje Srbije i Crne Gore, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za sociološka istraživanja, Beograd
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/MPN2006-2010/149005/RS//
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/
dc.sourceSociologija
dc.subjectzajednicasr
dc.subjecturbano susedstvosr
dc.subjectstručnjacisr
dc.subjectsocijalni kapitalsr
dc.subjectNovi Beogradsr
dc.subjectkvalitet mestasr
dc.subjectintervjuisr
dc.subjecturban neighborhooden
dc.subjectsocial capitalen
dc.subjectquality of placeen
dc.subjectprofessionalsen
dc.subjectNew Belgradeen
dc.subjectinterviewsen
dc.subjectcommunityen
dc.titleIstraživanje socijalnih aspekata urbanog susedstva - percepcija stručnjaka na Novom Beogradusr
dc.titleResearching social aspects of urban neighborhood: Reflections of professionals in New Belgradeen
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-NC
dc.citation.epage78
dc.citation.issue1
dc.citation.other50(1): 55-78
dc.citation.spage55
dc.citation.volume50
dc.identifier.doi10.2298/SOC0801055P
dc.identifier.fulltexthttp://reff.f.bg.ac.rs/bitstream/id/2255/724.pdf
dc.identifier.scopus2-s2.0-53849121955
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу