Nerealistični optimizam i donošenje odluka
Unrealistic optimism and decision making
Abstract
Jedna od vodećih deskriptivnih teorija odlučivanja u uslovima rizika, teorija izgleda Tverskog i Kanemana, otkriva neodrživost normativnog objašnjenja donošenja odluke samo na osnovu principa maksimizacije očekivane korisnosti ishoda i ističe uticaj alternativnih faktora na donošenje odluka. Efekat okvira odnosi se na uticaj jezičke formulacije ishoda na opredeljenje između sigurne i rizične mogućnosti, u negativnom okviru ljudi su skloni riziku, dok ga u pozitivnom izbegavaju. Individualne odluke nisu vođene objektivnim verovatnoćama ishoda, već subjektivnim verovatnoćama koje zavise od poželjnosti tih ishoda. Nerealistično pesimistični ispitanici dodeljuju manje verovatnoće (u odnosu na grupni prosek) poželjnim ishodima, dok nerealistično optimistični ispitanici dodeljuju veće verovatnoće (u odnosu na grupni prosek) poželjnim ishodima. Istraživanje je izvedeno sa ciljem da se proveri pretpostavka o povezanosti nerealističnog optimizma i donošenja odluka u uslovima rizika. Očekivali s...mo da će optimisti biti skloniji riziku, a da će pesimisti izbegavati rizik, kao i da će ukoliko se ispolje, ovakve kognitivne tendencije biti otporne na efekat okvira. Primenjena je skala nerealističnog optimizma i upitnik sa zadacima donošenja odluka u uslovima rizika. Rezultati ukupnog uzorka i naknadno izdvojenih grupa pesimista i optimista pokazali su da na svim nivoima obrade dominira sklonost ka riziku koja je otporna na uticaj subjektivnih verovatnoća i okvira u kom je ishod prikazan.
One of the leading descriptive theories of decision-making under risk, Tversky & Kahneman's Prospect theory, reveals that normative explanation of decisionmaking, based only on principle of maximizing outcomes expected utility, is unsustainable. It also underlines the effect of alternative factors on decision-making. Framing effect relates to an influence that verbal formulation of outcomes has on choosing between certain and risky outcomes; in negative frame people tend to be risk seeking, whereas in positive frame people express risk averse tendencies. Individual decisions are not based on objective probabilities of outcomes, but on subjective probabilities that depend on outcome desirability. Unrealistically pessimistic subjects assign lower probabilities (than the group average) to the desired outcomes, while unrealistically optimistic subjects assign higher probabilities (than the group average) to the desired outcomes. Experiment was conducted in order to test the presumption tha...t there's a relation between unrealistic optimism and decision-making under risk. We expected optimists to be risk seeking, and pessimist to be risk averse. We also expected such cognitive tendencies, if they should become manifest, to be framing effect resistant. Unrealistic optimism scale was applied, followed by the questionnaire composed of tasks of decision-making under risk. Results within the whole sample, and results of afterwards extracted groups of pessimists and optimists both revealed dominant risk seeking tendency that is resistant to the influence of subjective probabilities as well as to the influence of frame in which the outcome is presented.
Keywords:
teorija izgleda / subjektivne verovatnoće / sklonost/averzija prema riziku / okvir ishoda / nerealistični optimizam / unrealistic optimism / subjective probabilities / risk seeking/averse behavior / prospect theory / outcome frameSource:
Psihologija, 2009, 42, 4, 567-584Publisher:
- Društvo psihologa Srbije, Beograd
Funding / projects:
- Fundamentalni kognitivni procesi i funkcije (RS-149039)
DOI: 10.2298/PSI0904567B
ISSN: 0048-5705
WoS: 000272232600011
Scopus: 2-s2.0-77950515678
Institution/Community
Psihologija / PsychologyTY - JOUR AU - Božović, Bojana AU - Gvozdenović, Vasilije PY - 2009 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/943 AB - Jedna od vodećih deskriptivnih teorija odlučivanja u uslovima rizika, teorija izgleda Tverskog i Kanemana, otkriva neodrživost normativnog objašnjenja donošenja odluke samo na osnovu principa maksimizacije očekivane korisnosti ishoda i ističe uticaj alternativnih faktora na donošenje odluka. Efekat okvira odnosi se na uticaj jezičke formulacije ishoda na opredeljenje između sigurne i rizične mogućnosti, u negativnom okviru ljudi su skloni riziku, dok ga u pozitivnom izbegavaju. Individualne odluke nisu vođene objektivnim verovatnoćama ishoda, već subjektivnim verovatnoćama koje zavise od poželjnosti tih ishoda. Nerealistično pesimistični ispitanici dodeljuju manje verovatnoće (u odnosu na grupni prosek) poželjnim ishodima, dok nerealistično optimistični ispitanici dodeljuju veće verovatnoće (u odnosu na grupni prosek) poželjnim ishodima. Istraživanje je izvedeno sa ciljem da se proveri pretpostavka o povezanosti nerealističnog optimizma i donošenja odluka u uslovima rizika. Očekivali smo da će optimisti biti skloniji riziku, a da će pesimisti izbegavati rizik, kao i da će ukoliko se ispolje, ovakve kognitivne tendencije biti otporne na efekat okvira. Primenjena je skala nerealističnog optimizma i upitnik sa zadacima donošenja odluka u uslovima rizika. Rezultati ukupnog uzorka i naknadno izdvojenih grupa pesimista i optimista pokazali su da na svim nivoima obrade dominira sklonost ka riziku koja je otporna na uticaj subjektivnih verovatnoća i okvira u kom je ishod prikazan. AB - One of the leading descriptive theories of decision-making under risk, Tversky & Kahneman's Prospect theory, reveals that normative explanation of decisionmaking, based only on principle of maximizing outcomes expected utility, is unsustainable. It also underlines the effect of alternative factors on decision-making. Framing effect relates to an influence that verbal formulation of outcomes has on choosing between certain and risky outcomes; in negative frame people tend to be risk seeking, whereas in positive frame people express risk averse tendencies. Individual decisions are not based on objective probabilities of outcomes, but on subjective probabilities that depend on outcome desirability. Unrealistically pessimistic subjects assign lower probabilities (than the group average) to the desired outcomes, while unrealistically optimistic subjects assign higher probabilities (than the group average) to the desired outcomes. Experiment was conducted in order to test the presumption that there's a relation between unrealistic optimism and decision-making under risk. We expected optimists to be risk seeking, and pessimist to be risk averse. We also expected such cognitive tendencies, if they should become manifest, to be framing effect resistant. Unrealistic optimism scale was applied, followed by the questionnaire composed of tasks of decision-making under risk. Results within the whole sample, and results of afterwards extracted groups of pessimists and optimists both revealed dominant risk seeking tendency that is resistant to the influence of subjective probabilities as well as to the influence of frame in which the outcome is presented. PB - Društvo psihologa Srbije, Beograd T2 - Psihologija T1 - Nerealistični optimizam i donošenje odluka T1 - Unrealistic optimism and decision making EP - 584 IS - 4 SP - 567 VL - 42 DO - 10.2298/PSI0904567B ER -
@article{ author = "Božović, Bojana and Gvozdenović, Vasilije", year = "2009", abstract = "Jedna od vodećih deskriptivnih teorija odlučivanja u uslovima rizika, teorija izgleda Tverskog i Kanemana, otkriva neodrživost normativnog objašnjenja donošenja odluke samo na osnovu principa maksimizacije očekivane korisnosti ishoda i ističe uticaj alternativnih faktora na donošenje odluka. Efekat okvira odnosi se na uticaj jezičke formulacije ishoda na opredeljenje između sigurne i rizične mogućnosti, u negativnom okviru ljudi su skloni riziku, dok ga u pozitivnom izbegavaju. Individualne odluke nisu vođene objektivnim verovatnoćama ishoda, već subjektivnim verovatnoćama koje zavise od poželjnosti tih ishoda. Nerealistično pesimistični ispitanici dodeljuju manje verovatnoće (u odnosu na grupni prosek) poželjnim ishodima, dok nerealistično optimistični ispitanici dodeljuju veće verovatnoće (u odnosu na grupni prosek) poželjnim ishodima. Istraživanje je izvedeno sa ciljem da se proveri pretpostavka o povezanosti nerealističnog optimizma i donošenja odluka u uslovima rizika. Očekivali smo da će optimisti biti skloniji riziku, a da će pesimisti izbegavati rizik, kao i da će ukoliko se ispolje, ovakve kognitivne tendencije biti otporne na efekat okvira. Primenjena je skala nerealističnog optimizma i upitnik sa zadacima donošenja odluka u uslovima rizika. Rezultati ukupnog uzorka i naknadno izdvojenih grupa pesimista i optimista pokazali su da na svim nivoima obrade dominira sklonost ka riziku koja je otporna na uticaj subjektivnih verovatnoća i okvira u kom je ishod prikazan., One of the leading descriptive theories of decision-making under risk, Tversky & Kahneman's Prospect theory, reveals that normative explanation of decisionmaking, based only on principle of maximizing outcomes expected utility, is unsustainable. It also underlines the effect of alternative factors on decision-making. Framing effect relates to an influence that verbal formulation of outcomes has on choosing between certain and risky outcomes; in negative frame people tend to be risk seeking, whereas in positive frame people express risk averse tendencies. Individual decisions are not based on objective probabilities of outcomes, but on subjective probabilities that depend on outcome desirability. Unrealistically pessimistic subjects assign lower probabilities (than the group average) to the desired outcomes, while unrealistically optimistic subjects assign higher probabilities (than the group average) to the desired outcomes. Experiment was conducted in order to test the presumption that there's a relation between unrealistic optimism and decision-making under risk. We expected optimists to be risk seeking, and pessimist to be risk averse. We also expected such cognitive tendencies, if they should become manifest, to be framing effect resistant. Unrealistic optimism scale was applied, followed by the questionnaire composed of tasks of decision-making under risk. Results within the whole sample, and results of afterwards extracted groups of pessimists and optimists both revealed dominant risk seeking tendency that is resistant to the influence of subjective probabilities as well as to the influence of frame in which the outcome is presented.", publisher = "Društvo psihologa Srbije, Beograd", journal = "Psihologija", title = "Nerealistični optimizam i donošenje odluka, Unrealistic optimism and decision making", pages = "584-567", number = "4", volume = "42", doi = "10.2298/PSI0904567B" }
Božović, B.,& Gvozdenović, V.. (2009). Nerealistični optimizam i donošenje odluka. in Psihologija Društvo psihologa Srbije, Beograd., 42(4), 567-584. https://doi.org/10.2298/PSI0904567B
Božović B, Gvozdenović V. Nerealistični optimizam i donošenje odluka. in Psihologija. 2009;42(4):567-584. doi:10.2298/PSI0904567B .
Božović, Bojana, Gvozdenović, Vasilije, "Nerealistični optimizam i donošenje odluka" in Psihologija, 42, no. 4 (2009):567-584, https://doi.org/10.2298/PSI0904567B . .