Приказ основних података о документу

Children do ask, but do not know how to do asking: Epi-pragmatic vs. meta-pragmatic skill

dc.creatorBuđevac, Nevena
dc.creatorAnđelković, Darinka
dc.creatorSavić, Maja
dc.date.accessioned2021-10-12T11:01:51Z
dc.date.available2021-10-12T11:01:51Z
dc.date.issued2009
dc.identifier.issn0048-5705
dc.identifier.urihttp://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/946
dc.description.abstractKlasičan je nalaz (C. Chomsky, 1969) da predškolska deca u engleskom jeziku mešaju značenja glagola ask 'pitati' i tell 'reći', tako što u situaciji Ask Laura what time it is 'Pitaj Lauru koliko ima sati' umesto da postave pitanje drugoj osobi (Lauri), odgovaraju na pitanje koliko ima sati 4 o'clock' 4 sata'. Iako je u navedenoj studiji ovaj nalaz samo usputan, on već decenijama privlači pažnju istraživača koji ga tumače na različite načine. E. Klark je ovaj rezultat pripisivala semantičkom razvoju. Značenje svake reči, prema teoriji semantičkih crta, može se razložiti na kombinaciju jedinica značenja. Razvoj semantičkog znanja sastoji se od dodavanja novih crta značenja, sve dok se kombinacija crta ne podudari sa kombinacijom kod odraslih. Promene nastale u oblasti u tokom poslednjih decenija omogućile su da se nalaz postavi u sasvim drugačiji, pragmatski kontekst. Vorden tvrdi da su 5-godišnjaci veoma osetljivi na pragmatske karakteristike eksperimentalne situacije i da je glavni izvor 'zabune' kod dece interpersonalni kontekst. Da bi odgovorilo adekvatno na zahtev ask 'pitaj nekoga nešto' (odnosno da bi postavio pitanje slušaocu) dete mora imati nameru da sazna ono što interesuje eksperimentatora ili njega samog, ili nameru da proveri da li slušalac ima to znanje. Slično, da bi odgovorio adekvatno na zahtev tell 'reci nekome nešto' ono mora pretpostaviti da slušaocu nedostaje ta informacija, ili pretpostaviti da se od njega očekuje da pokaže svoje znanje. Ovaj rad je imao za cilj da pokaže: a. da se razvoj navedenih komunikacionih sposobnosti u spontanoj interakciji javlja veoma rano; b. da se njihov razvoj iznova odvija na različitim nivoima opšteg razvoja i da rana pojava pragmatskih sposobnosti ne podrazumeva istovremeno i mogućnost njihove voljne kontrole i intencionalnog angažovanja. Istraživanje je bilo usmereno na rasvetljavanje dve udaljene tačke u razvoju: rani epi-pragmatski i kasni refl eksivni meta-pragmatski nivo. U prvom delu istraživanja, zasnovanom na pretraživanju korpusa dečijeg govora tragalo se za najranijim indikacijama pojave ove sposobnosti u spontanoj interakciji, nešto. Urađena je analiza pragmatskih karakteristika ponašanja dece s obzirom na to da li adekvatno ispunjavaju nalog 'pitaj'. Rezultati su pokazali da se u spontanoj interakciji sposobnost adekvatnog ispunjavanja ovog naloga kod sve dece u uzorku javlja znatno ranije nego što je registrovano u prethodnim istraživanjima, već na uzrastima između 22 i 40 meseci. Drugi, eksperimentalni deo istraživanja ispitanika stavlja u situaciju da slušaocu postavi pitanje o nečemu što je prisutno u vizuelnom polju i što svi učesnici u interakciji znaju. Ovo od deteta zahteva viši, meta-pragmatski nivo funkcionisanja komunikacionih sposobnosti jer se od njega očekuje da postavi pitanje o nečemu što je svima poznato, pa i njemu samom, tj. da voljno odustane od jednog od bazičnog principa ljudske komunikacije, Grajsove maksime kvantiteta, koja nalaže da se bude informativan samo onoliko koliko je neophodno u datom kontekstu. Rezultati su pokazali da je među 4- i 5-godišnjacima čest slučaj bio da ponude odgovor, umesto da pitanje upute drugoj osobi, i da se ova voljna, refleksivna, meta-pragmatska sposobnost kod sve dece stabilizuje tek na uzrastu od 6 godina. Rezultati su rasvetlili dve udaljene tačke razvoja jedne iste komunikacione sposobnosti na različitim novima opšteg razvoja. Jedna je veoma rana, epi-pragmatska, neosvešćena sposobnost učešća u komunikaciji (upućivanja pitanja drugoj osobi na nečiji nalog), a druga je zrela, refleksivna meta-pragmatska sposobnost upravljanja i voljnog primenjivanja ili ukidanja pravila komunikacije zavisno od socijalnog konteksta i namera učesnika.sr
dc.description.abstractOld findings on children's comprehension of ask and tell were subject to different interpretations reflecting progress in the field of language acquisition. We want to show that acquiring a particular skill does not necessarily include competence of its intentional control and use. Development of linguistic skills takes place at different levels starting from early spontaneous, implicit abilities to the level of meta-pragmatic reflexive knowledge that enables deliberate monitoring, planning, and practice. The present study was aimed at exploring two extreme points in development: early epi-pragmatic and late reflexive metapragmatic competence. The first part aims at finding the earliest instances of children spontaneous ability to pass ask-instructions, and the evidence is provided for the ages as early as 22 to 40 months (much earlier than recorded in the previous studies). The second part is experimental and focuses on children's ability to respond to ask- and tell-instructions in the context of a cancelled conversational rule (Gricean Maxim of Quantity) which requires deliberate monitoring and use. The results show that this meta-pragmatic reflexive ability becomes stable only at the age of 6 years.en
dc.publisherDruštvo psihologa Srbije, Beograd
dc.relationinfo:eu-repo/grantAgreement/MESTD/MPN2006-2010/149039/RS//
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
dc.sourcePsihologija
dc.subjectpragmatski razvojsr
dc.subjectnalog 'pitaj'sr
dc.subjectmeta pragmatikasr
dc.subjectkonverzaciona svestsr
dc.subjectgovorni činsr
dc.subjectspeech acten
dc.subjectpragmatic developmenten
dc.subjectmeta-pragmaticsen
dc.subjectconversational awarenessen
dc.subjectask-instructionen
dc.titleDeca pitaju, ali ne znaju kako da postave pitanje - epi-pragmatski i meta-pragmatski razvojsr
dc.titleChildren do ask, but do not know how to do asking: Epi-pragmatic vs. meta-pragmatic skillen
dc.typearticle
dc.rights.licenseBY-SA
dc.citation.epage138
dc.citation.issue1
dc.citation.other42(1): 121-138
dc.citation.rankM23
dc.citation.spage121
dc.citation.volume42
dc.identifier.doi10.2298/PSI0901121B
dc.identifier.fulltexthttp://reff.f.bg.ac.rs/bitstream/id/2470/943.pdf
dc.identifier.scopus2-s2.0-77950543930
dc.identifier.wos000263652700008
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу