Rajhenbahovo opravdanje indukcije
Reichenbach's justification of induction
Апстракт
Posle Hjumove formulacije problema indukcije i skeptičkog odgovora u pogledu mogućnosti njenog logičkog utemeljenja, preduzeti su različiti pokušaji da se taj problem prevlada, reši ili, kao u slučaju lingvističke analize pokaže kao pseudo-problem. U ovom radu bavićemo se jednim mogućim rešenjem. Kao i većina rešenja bilo kog filozofskog problema, u očima autora ono je izgledalo kao poslednja mudra reč, da bi mu kasnije, od strane kritički nastrojenih istraživača, bilo upućeno mnoštvo zamerki. Polazeći od uobičajene filozofske prakse, čija nepisana pravila nalažu da i najrazornija kritika nekog gledišta mora biti argumentovana ali i dobronamerna izložićemo prvo Rajhenbahovo gledište, zatim neke od najuverljivijih i moglo bi se reći, najzasnovanijih kritičkih primedbi, da bismo na kraju skicirali način na koji bi se ono, prema našem mišljenju, ipak moglo braniti.
In this paper the author considers the method of solving the problem of induction within the framework of the frequency theory of probability. It is indicated that such justification does not give sufficiently convincing reasons for preferring one set of asymptotic rules over another. The fact that this approach justifies all of them equally well is considered harmless in the context of everyday action and reasoning. However, when scientific knowledge is considered, the established criterion stands in need of supplementary epistemological justifications or arguments.
Извор:
Belgrade Philosophical Annual, 2004, 17, 26-39Издавач:
- Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za filozofiju, Beograd
Институција/група
Filozofija / PhilosophyTY - JOUR AU - Zorić, Aleksandra PY - 2004 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/440 AB - Posle Hjumove formulacije problema indukcije i skeptičkog odgovora u pogledu mogućnosti njenog logičkog utemeljenja, preduzeti su različiti pokušaji da se taj problem prevlada, reši ili, kao u slučaju lingvističke analize pokaže kao pseudo-problem. U ovom radu bavićemo se jednim mogućim rešenjem. Kao i većina rešenja bilo kog filozofskog problema, u očima autora ono je izgledalo kao poslednja mudra reč, da bi mu kasnije, od strane kritički nastrojenih istraživača, bilo upućeno mnoštvo zamerki. Polazeći od uobičajene filozofske prakse, čija nepisana pravila nalažu da i najrazornija kritika nekog gledišta mora biti argumentovana ali i dobronamerna izložićemo prvo Rajhenbahovo gledište, zatim neke od najuverljivijih i moglo bi se reći, najzasnovanijih kritičkih primedbi, da bismo na kraju skicirali način na koji bi se ono, prema našem mišljenju, ipak moglo braniti. AB - In this paper the author considers the method of solving the problem of induction within the framework of the frequency theory of probability. It is indicated that such justification does not give sufficiently convincing reasons for preferring one set of asymptotic rules over another. The fact that this approach justifies all of them equally well is considered harmless in the context of everyday action and reasoning. However, when scientific knowledge is considered, the established criterion stands in need of supplementary epistemological justifications or arguments. PB - Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za filozofiju, Beograd T2 - Belgrade Philosophical Annual T1 - Rajhenbahovo opravdanje indukcije T1 - Reichenbach's justification of induction EP - 39 IS - 17 SP - 26 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_440 ER -
@article{ author = "Zorić, Aleksandra", year = "2004", abstract = "Posle Hjumove formulacije problema indukcije i skeptičkog odgovora u pogledu mogućnosti njenog logičkog utemeljenja, preduzeti su različiti pokušaji da se taj problem prevlada, reši ili, kao u slučaju lingvističke analize pokaže kao pseudo-problem. U ovom radu bavićemo se jednim mogućim rešenjem. Kao i većina rešenja bilo kog filozofskog problema, u očima autora ono je izgledalo kao poslednja mudra reč, da bi mu kasnije, od strane kritički nastrojenih istraživača, bilo upućeno mnoštvo zamerki. Polazeći od uobičajene filozofske prakse, čija nepisana pravila nalažu da i najrazornija kritika nekog gledišta mora biti argumentovana ali i dobronamerna izložićemo prvo Rajhenbahovo gledište, zatim neke od najuverljivijih i moglo bi se reći, najzasnovanijih kritičkih primedbi, da bismo na kraju skicirali način na koji bi se ono, prema našem mišljenju, ipak moglo braniti., In this paper the author considers the method of solving the problem of induction within the framework of the frequency theory of probability. It is indicated that such justification does not give sufficiently convincing reasons for preferring one set of asymptotic rules over another. The fact that this approach justifies all of them equally well is considered harmless in the context of everyday action and reasoning. However, when scientific knowledge is considered, the established criterion stands in need of supplementary epistemological justifications or arguments.", publisher = "Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za filozofiju, Beograd", journal = "Belgrade Philosophical Annual", title = "Rajhenbahovo opravdanje indukcije, Reichenbach's justification of induction", pages = "39-26", number = "17", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_440" }
Zorić, A.. (2004). Rajhenbahovo opravdanje indukcije. in Belgrade Philosophical Annual Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za filozofiju, Beograd.(17), 26-39. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_440
Zorić A. Rajhenbahovo opravdanje indukcije. in Belgrade Philosophical Annual. 2004;(17):26-39. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_440 .
Zorić, Aleksandra, "Rajhenbahovo opravdanje indukcije" in Belgrade Philosophical Annual, no. 17 (2004):26-39, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_440 .