dc.creator | Spasenović, Vera | |
dc.date.accessioned | 2023-12-19T00:12:14Z | |
dc.date.available | 2023-12-19T00:12:14Z | |
dc.date.issued | 2019 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-80712-23-9 | |
dc.identifier.uri | http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5751 | |
dc.description.abstract | Razvoj obrazovanja u jednom društvu dobrim delom zavisi od
stepena razvijenosti i funkcionalnosti postojeće obrazovne politike.
Unapređivanje funkcionisanja obrazovnog sistema i prakse vaspitnoobrazovnog rada odvija se kroz niz reformskih procesa i aktivnosti,
što podrazumeva temeljno planiranje promena koje se žele ostvariti i
osmišljavanje načina na koji će se one u praksi sprovoditi. U tom smislu, reformski napori u obrazovanju neodvojivi su od procesa stvaranja
obrazovnih politka. Međutim, odluke koje donose nosioci obrazovne
politike ne mogu se posmatrati odvojeno od njihove realizacije u praksi. Planirane promene često nisu sprovedene onako kako su bile zamišljene, ili bar ne u potpunosti. Da bi političke odluke bile smislene i
svrsishodne, a praktična rešenja razvoja školskog obrazovanja uspešno
primenjena neophodno je imati u vidu uslove u kojima se obrazovanje odvija i obezbediti pretpostavke za uspešno sprovođenje planiranih
promena.
Ovo je posebno važno imati na umu u današnje vreme kada, usled
procesa globalizacije i pod uticajem delovanja međunarodnih aktera,
dolazi do intenzivne razmene koncepata, ideja i rešenja u oblasti obrazovanja i kada spoljašnji uticaji na nacionalnu politiku obrazovanja
postaju izraženiji nego ranije. Primetno je da mnoge zemlje nastoje da prate globalne tendencije u razvoju obrazovanja, kao i da su ciljevi reformskih procesa sve sličniji širom sveta. S druge strane, neosporno je
da se politike zasnovane na istim idejama i rešenjima sasvim različito
manifestuju u različitim obrazovnim sistemima i da dovode do drugačijih efekata. Naime, donosioci odluka se neretko opredeljuju da koriste
iskustva drugih zemalja u obrazovnoj politici i praksi i preuzimaju ono
što u drugoj sredini dobro funkcioniše. Iako tuđa iskustva mogu biti korisna za kreatore obrazovne politike, njihovo nekritičko preuzimanje,
bez temeljnog preispitivanja obeležja sopstvenog konteksta, obično ne
dovodi do željenih rezultata.
Istraživači u oblasti obrazovanja mogu pružiti značajan doprinos
procesu razvijanja i praćenja, ali i kritičkog preispitivanja obrazovnih
politika. Od njih se očekuje da informišu kreatore obrazovnih politika,
tj. da nalazima svojih istraživanja utiču na proces donošenja odluka.
Međutim, oni imaju važnu ulogu i u kritičkom razmatranju samog procesa stvaranja i sprovođenja obrazovnih politika – činilaca koji na njih
utiču i efekata koji se ostvaruju, kao i ideoloških i vrednosnih opredeljenja na kojima se temelje. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu | sr |
dc.relation | info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/179060/RS// | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by/4.0/ | |
dc.subject | obrazovna politika | sr |
dc.subject | globalizacija | sr |
dc.subject | globalni trendovi u obrazovanju | sr |
dc.subject | transfer obrazovnih politika | sr |
dc.subject | Dualni model obrazovanja | sr |
dc.subject | javno-privatno partnerstvo u obrazovanju | sr |
dc.title | Obrazovna politika: globalni i lokalni procesi | sr |
dc.type | book | sr |
dc.rights.license | BY | sr |
dc.identifier.fulltext | http://reff.f.bg.ac.rs/bitstream/id/13979/bitstream_13979.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5751 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |
dc.identifier.cobiss | 277118732 | |