Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije
2022
Authors
Dimoski, JanaGvozden, Matija
Živanović, Marko
Vukčević Marković, Maša
Contributors
Jerković, IvanConference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Prethodna istraživanja o mentalnom zdravlju u Srbiji sprovedena na reprezentativnim uzorcima su malobrojna.
Kako je dobijanje pravovremenih i pouzdanih informacija o tome kakve su potrebe stanovništva Srbije
neophodno za planiranje adekvatne psihosocijalne podrške, cilj ovog istraživanja je procena potreba za
psihološkom pomoći, iskustava u obraćanju za pomoć i glavnih barijera u dobijanju stručne psihološke
podrške. Ukupni uzorak činio je 1000 ispitanika, uzrasta od 18 do 65 godina (M=42,27; SD=13,44)
reprezentativnih za stanovništvo Srbije prema polu, starosti, tipu naselja (gradsko/seosko) i geografskim
regijama (Vojvodina, Šumadija i Zapadna Srbija, Južna i Istočna Srbija). Ispitanici su popunili set upitnika
posebno konstruisanih za svrhe ovog istraživanja, a koji se odnose na procenu potreba za psihološkom pomoći
i prethodna iskustva u obraćanju za pomoć. Pored toga, ispitanici su popunili i upitnik o barijerama za
potencijalno traženje stručne pomoći (α=.78). Rezultati ...pokazuju da je jedna četvrtina građana Srbije imala
potrebu za psihološkom podrškom, od čega 6% građana Srbije izveštava da im je usled psiholoških tegoba
psihološka pomoć bila često ili sve vreme potrebna. O učestalijoj potrebi za psihološkom pomoći češće
izveštavaju žene (t=6.18, p<.001) i stanovnici gradskih sredina (t=3.72, p<.001). Blizu jedne trećine građana
(29.6%) izjavljuje da su u nekom trenutku života potražili profesionalnu psihološku pomoć, pri čemu žene
(37.0%) sa većom učestalošću izjavljuju da su se tokom života obratile stručnjaku za mentalno zdravlje od
muškaraca (χ=26.78, p<.001). U proseku, građani veruju da se oko 19.2% populacije Srbije nekada u životu
obratilo stručnjaku za mentalno zdravlje, što predstavlja nešto nižu procenu od realnog stanja registrovanog u
ovom istraživanju (29.6%). Ispitanici su kao najčešće probleme zbog kojih misle da je drugima potrebna
pomoć stručnog lica izdvojili finansijske probleme, depresiju, anksioznost, smrt bliske osobe i usamljenost.
Za kraj, najveću barijeru za potencijalno traženje stručne pomoći predstavljalo je uverenje da ova vrsta usluge
mnogo košta. Rezultati ovog istraživanja pružaju važan uvid u potrebe, iskustava i barijere pri traženju psihološke podrške stanovnika Srbije, što predstavlja prvi korak u kreiranju sveobuhvatnih programa podrške.
Praktične implikacije studije su takođe diskutovane
Keywords:
potrebe za psihološkom pomoći / iskustva u obraćanju za pomoć / barijere u dobijanju stručne psihološke pomoćiSource:
Psihologija između profesije i nauke [Elektronski izvor] : knjiga rezimea / 70. kongres psihologa Srbije [25-28. maj 2022.], 2022, 72-73Publisher:
- Društvo psihologa Srbije
Funding / projects:
- Projekta Nemačko-srpske razvojne saradnje “Usluga socijalne zaštite za osetljive grupe”, koju sprovodi GIZ
Institution/Community
Psihologija / PsychologyTY - CONF AU - Dimoski, Jana AU - Gvozden, Matija AU - Živanović, Marko AU - Vukčević Marković, Maša PY - 2022 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5463 AB - Prethodna istraživanja o mentalnom zdravlju u Srbiji sprovedena na reprezentativnim uzorcima su malobrojna. Kako je dobijanje pravovremenih i pouzdanih informacija o tome kakve su potrebe stanovništva Srbije neophodno za planiranje adekvatne psihosocijalne podrške, cilj ovog istraživanja je procena potreba za psihološkom pomoći, iskustava u obraćanju za pomoć i glavnih barijera u dobijanju stručne psihološke podrške. Ukupni uzorak činio je 1000 ispitanika, uzrasta od 18 do 65 godina (M=42,27; SD=13,44) reprezentativnih za stanovništvo Srbije prema polu, starosti, tipu naselja (gradsko/seosko) i geografskim regijama (Vojvodina, Šumadija i Zapadna Srbija, Južna i Istočna Srbija). Ispitanici su popunili set upitnika posebno konstruisanih za svrhe ovog istraživanja, a koji se odnose na procenu potreba za psihološkom pomoći i prethodna iskustva u obraćanju za pomoć. Pored toga, ispitanici su popunili i upitnik o barijerama za potencijalno traženje stručne pomoći (α=.78). Rezultati pokazuju da je jedna četvrtina građana Srbije imala potrebu za psihološkom podrškom, od čega 6% građana Srbije izveštava da im je usled psiholoških tegoba psihološka pomoć bila često ili sve vreme potrebna. O učestalijoj potrebi za psihološkom pomoći češće izveštavaju žene (t=6.18, p<.001) i stanovnici gradskih sredina (t=3.72, p<.001). Blizu jedne trećine građana (29.6%) izjavljuje da su u nekom trenutku života potražili profesionalnu psihološku pomoć, pri čemu žene (37.0%) sa većom učestalošću izjavljuju da su se tokom života obratile stručnjaku za mentalno zdravlje od muškaraca (χ=26.78, p<.001). U proseku, građani veruju da se oko 19.2% populacije Srbije nekada u životu obratilo stručnjaku za mentalno zdravlje, što predstavlja nešto nižu procenu od realnog stanja registrovanog u ovom istraživanju (29.6%). Ispitanici su kao najčešće probleme zbog kojih misle da je drugima potrebna pomoć stručnog lica izdvojili finansijske probleme, depresiju, anksioznost, smrt bliske osobe i usamljenost. Za kraj, najveću barijeru za potencijalno traženje stručne pomoći predstavljalo je uverenje da ova vrsta usluge mnogo košta. Rezultati ovog istraživanja pružaju važan uvid u potrebe, iskustava i barijere pri traženju psihološke podrške stanovnika Srbije, što predstavlja prvi korak u kreiranju sveobuhvatnih programa podrške. Praktične implikacije studije su takođe diskutovane PB - Društvo psihologa Srbije C3 - Psihologija između profesije i nauke [Elektronski izvor] : knjiga rezimea / 70. kongres psihologa Srbije [25-28. maj 2022.] T1 - Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije EP - 73 SP - 72 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5463 ER -
@conference{ author = "Dimoski, Jana and Gvozden, Matija and Živanović, Marko and Vukčević Marković, Maša", year = "2022", abstract = "Prethodna istraživanja o mentalnom zdravlju u Srbiji sprovedena na reprezentativnim uzorcima su malobrojna. Kako je dobijanje pravovremenih i pouzdanih informacija o tome kakve su potrebe stanovništva Srbije neophodno za planiranje adekvatne psihosocijalne podrške, cilj ovog istraživanja je procena potreba za psihološkom pomoći, iskustava u obraćanju za pomoć i glavnih barijera u dobijanju stručne psihološke podrške. Ukupni uzorak činio je 1000 ispitanika, uzrasta od 18 do 65 godina (M=42,27; SD=13,44) reprezentativnih za stanovništvo Srbije prema polu, starosti, tipu naselja (gradsko/seosko) i geografskim regijama (Vojvodina, Šumadija i Zapadna Srbija, Južna i Istočna Srbija). Ispitanici su popunili set upitnika posebno konstruisanih za svrhe ovog istraživanja, a koji se odnose na procenu potreba za psihološkom pomoći i prethodna iskustva u obraćanju za pomoć. Pored toga, ispitanici su popunili i upitnik o barijerama za potencijalno traženje stručne pomoći (α=.78). Rezultati pokazuju da je jedna četvrtina građana Srbije imala potrebu za psihološkom podrškom, od čega 6% građana Srbije izveštava da im je usled psiholoških tegoba psihološka pomoć bila često ili sve vreme potrebna. O učestalijoj potrebi za psihološkom pomoći češće izveštavaju žene (t=6.18, p<.001) i stanovnici gradskih sredina (t=3.72, p<.001). Blizu jedne trećine građana (29.6%) izjavljuje da su u nekom trenutku života potražili profesionalnu psihološku pomoć, pri čemu žene (37.0%) sa većom učestalošću izjavljuju da su se tokom života obratile stručnjaku za mentalno zdravlje od muškaraca (χ=26.78, p<.001). U proseku, građani veruju da se oko 19.2% populacije Srbije nekada u životu obratilo stručnjaku za mentalno zdravlje, što predstavlja nešto nižu procenu od realnog stanja registrovanog u ovom istraživanju (29.6%). Ispitanici su kao najčešće probleme zbog kojih misle da je drugima potrebna pomoć stručnog lica izdvojili finansijske probleme, depresiju, anksioznost, smrt bliske osobe i usamljenost. Za kraj, najveću barijeru za potencijalno traženje stručne pomoći predstavljalo je uverenje da ova vrsta usluge mnogo košta. Rezultati ovog istraživanja pružaju važan uvid u potrebe, iskustava i barijere pri traženju psihološke podrške stanovnika Srbije, što predstavlja prvi korak u kreiranju sveobuhvatnih programa podrške. Praktične implikacije studije su takođe diskutovane", publisher = "Društvo psihologa Srbije", journal = "Psihologija između profesije i nauke [Elektronski izvor] : knjiga rezimea / 70. kongres psihologa Srbije [25-28. maj 2022.]", title = "Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije", pages = "73-72", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5463" }
Dimoski, J., Gvozden, M., Živanović, M.,& Vukčević Marković, M.. (2022). Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije. in Psihologija između profesije i nauke [Elektronski izvor] : knjiga rezimea / 70. kongres psihologa Srbije [25-28. maj 2022.] Društvo psihologa Srbije., 72-73. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5463
Dimoski J, Gvozden M, Živanović M, Vukčević Marković M. Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije. in Psihologija između profesije i nauke [Elektronski izvor] : knjiga rezimea / 70. kongres psihologa Srbije [25-28. maj 2022.]. 2022;:72-73. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5463 .
Dimoski, Jana, Gvozden, Matija, Živanović, Marko, Vukčević Marković, Maša, "Potrebe, iskustva i barijere u traženju stručne psihološke podrške na reprezentativnom uzorku stanovnika Srbije" in Psihologija između profesije i nauke [Elektronski izvor] : knjiga rezimea / 70. kongres psihologa Srbije [25-28. maj 2022.] (2022):72-73, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5463 .