Perkolacija prošlosti u srednjem veku? Primer nekropole Ravna-Slog kod Knjaževca
No Thumbnail
Authors
Milosavljević, MonikaIlijić, Bojana
Contributors
Cvjetićanin, TatjanaMihajlović, Vladimir D.
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Kao što je arheološki zapis fenomen iz sadašnjosti, tako su i vremena koja su nama prošla živela sa ruševinama i tekovinama prethodnih razdobalja. Ono što u sadašnjosti nadživljava prethodne epohe je prošlo procese selekcije, odabira i fragmentacije. Stoga su elementi koji iz prošlosti prodiru u drugo vreme najčešće lišeni svakog totaliteta i predstavljaju (materijalno) sećanje na prethodne prakse, događaje, životne stilove ili nepoznanicu koja lako pobuđuje mistične ideje o drugim svetovima. Za ovaj fenomen probijanja prošlosti u sadašnjost kroz ostatke prošlosti Gevin Lukas je iskoristio termin perkolacije (lat. percolatio). Reč je o terminu koji potiče iz hemije i označava filtraciju, ceđenje, odnosno propuštanje tečnosti kroz filter i izdvajanje materijala. Koegzistiranje materijalne kulture iz različitih vremena u sadašnjosti je ono što savladavamo kroz arheološku naučnu perspektivu. Sa druge strane, polihronija arheoloških asemblaža zabeležena u prošlosti najčešće je pročišćavana... procesima naučne purifikacije i separacije – kao da sadašnjost gotovo uvek nije prepunjena prošlošću. Tumačenje odnosa prethodnih vremena i njihove upotrebe/značenja u novim kontekstima nije podložno jednostavnim rešenjima. Teško je odgovoriti zašto neki događaji ili predmeti nestaju iz sećanja i upotrebe, dok drugi pretrajavaju u sadašnjosti ili se nanovo pojavljuju. Na primeru lokaliteta Ravna-Slog biće analizirani srednjovekovni grobni konteksti u kojima su konstatovani artefakti koji potiču iz rimskog, odnosno praistorijskog doba uz srednjovekovne nalaze. Ovi mešani konteksti biće tumačeni kao posledica potrebe za konstruisanjem veza sa prošlošću u kontekstu nestanka antičkih mreža komunikacije, opšte depopulacije i društvenog kolapsa, usled čega je životni stil verovatno bio zasnovan na ekonomskoj samoodrživosti, u lokalnim okvirima.
Keywords:
perkolacija / mešani konteksti / srednji vek / nekropola / reupotrebaSource:
Srpska arheologija između teorije i činjenica X: Arheologija i vreme, Knjiga apstrakata, 2023Publisher:
- Filozofski fakultet, Odeljenje za arheologiju, Centar za teorijsku arheologiju
Institution/Community
Arheologija / ArchaeologyTY - CONF AU - Milosavljević, Monika AU - Ilijić, Bojana PY - 2023 UR - http://reff.f.bg.ac.rs/handle/123456789/5937 AB - Kao što je arheološki zapis fenomen iz sadašnjosti, tako su i vremena koja su nama prošla živela sa ruševinama i tekovinama prethodnih razdobalja. Ono što u sadašnjosti nadživljava prethodne epohe je prošlo procese selekcije, odabira i fragmentacije. Stoga su elementi koji iz prošlosti prodiru u drugo vreme najčešće lišeni svakog totaliteta i predstavljaju (materijalno) sećanje na prethodne prakse, događaje, životne stilove ili nepoznanicu koja lako pobuđuje mistične ideje o drugim svetovima. Za ovaj fenomen probijanja prošlosti u sadašnjost kroz ostatke prošlosti Gevin Lukas je iskoristio termin perkolacije (lat. percolatio). Reč je o terminu koji potiče iz hemije i označava filtraciju, ceđenje, odnosno propuštanje tečnosti kroz filter i izdvajanje materijala. Koegzistiranje materijalne kulture iz različitih vremena u sadašnjosti je ono što savladavamo kroz arheološku naučnu perspektivu. Sa druge strane, polihronija arheoloških asemblaža zabeležena u prošlosti najčešće je pročišćavana procesima naučne purifikacije i separacije – kao da sadašnjost gotovo uvek nije prepunjena prošlošću. Tumačenje odnosa prethodnih vremena i njihove upotrebe/značenja u novim kontekstima nije podložno jednostavnim rešenjima. Teško je odgovoriti zašto neki događaji ili predmeti nestaju iz sećanja i upotrebe, dok drugi pretrajavaju u sadašnjosti ili se nanovo pojavljuju. Na primeru lokaliteta Ravna-Slog biće analizirani srednjovekovni grobni konteksti u kojima su konstatovani artefakti koji potiču iz rimskog, odnosno praistorijskog doba uz srednjovekovne nalaze. Ovi mešani konteksti biće tumačeni kao posledica potrebe za konstruisanjem veza sa prošlošću u kontekstu nestanka antičkih mreža komunikacije, opšte depopulacije i društvenog kolapsa, usled čega je životni stil verovatno bio zasnovan na ekonomskoj samoodrživosti, u lokalnim okvirima. PB - Filozofski fakultet, Odeljenje za arheologiju, Centar za teorijsku arheologiju C3 - Srpska arheologija između teorije i činjenica X: Arheologija i vreme, Knjiga apstrakata T1 - Perkolacija prošlosti u srednjem veku? Primer nekropole Ravna-Slog kod Knjaževca UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5937 ER -
@conference{ author = "Milosavljević, Monika and Ilijić, Bojana", year = "2023", abstract = "Kao što je arheološki zapis fenomen iz sadašnjosti, tako su i vremena koja su nama prošla živela sa ruševinama i tekovinama prethodnih razdobalja. Ono što u sadašnjosti nadživljava prethodne epohe je prošlo procese selekcije, odabira i fragmentacije. Stoga su elementi koji iz prošlosti prodiru u drugo vreme najčešće lišeni svakog totaliteta i predstavljaju (materijalno) sećanje na prethodne prakse, događaje, životne stilove ili nepoznanicu koja lako pobuđuje mistične ideje o drugim svetovima. Za ovaj fenomen probijanja prošlosti u sadašnjost kroz ostatke prošlosti Gevin Lukas je iskoristio termin perkolacije (lat. percolatio). Reč je o terminu koji potiče iz hemije i označava filtraciju, ceđenje, odnosno propuštanje tečnosti kroz filter i izdvajanje materijala. Koegzistiranje materijalne kulture iz različitih vremena u sadašnjosti je ono što savladavamo kroz arheološku naučnu perspektivu. Sa druge strane, polihronija arheoloških asemblaža zabeležena u prošlosti najčešće je pročišćavana procesima naučne purifikacije i separacije – kao da sadašnjost gotovo uvek nije prepunjena prošlošću. Tumačenje odnosa prethodnih vremena i njihove upotrebe/značenja u novim kontekstima nije podložno jednostavnim rešenjima. Teško je odgovoriti zašto neki događaji ili predmeti nestaju iz sećanja i upotrebe, dok drugi pretrajavaju u sadašnjosti ili se nanovo pojavljuju. Na primeru lokaliteta Ravna-Slog biće analizirani srednjovekovni grobni konteksti u kojima su konstatovani artefakti koji potiču iz rimskog, odnosno praistorijskog doba uz srednjovekovne nalaze. Ovi mešani konteksti biće tumačeni kao posledica potrebe za konstruisanjem veza sa prošlošću u kontekstu nestanka antičkih mreža komunikacije, opšte depopulacije i društvenog kolapsa, usled čega je životni stil verovatno bio zasnovan na ekonomskoj samoodrživosti, u lokalnim okvirima.", publisher = "Filozofski fakultet, Odeljenje za arheologiju, Centar za teorijsku arheologiju", journal = "Srpska arheologija između teorije i činjenica X: Arheologija i vreme, Knjiga apstrakata", title = "Perkolacija prošlosti u srednjem veku? Primer nekropole Ravna-Slog kod Knjaževca", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5937" }
Milosavljević, M.,& Ilijić, B.. (2023). Perkolacija prošlosti u srednjem veku? Primer nekropole Ravna-Slog kod Knjaževca. in Srpska arheologija između teorije i činjenica X: Arheologija i vreme, Knjiga apstrakata Filozofski fakultet, Odeljenje za arheologiju, Centar za teorijsku arheologiju.. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5937
Milosavljević M, Ilijić B. Perkolacija prošlosti u srednjem veku? Primer nekropole Ravna-Slog kod Knjaževca. in Srpska arheologija između teorije i činjenica X: Arheologija i vreme, Knjiga apstrakata. 2023;. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5937 .
Milosavljević, Monika, Ilijić, Bojana, "Perkolacija prošlosti u srednjem veku? Primer nekropole Ravna-Slog kod Knjaževca" in Srpska arheologija između teorije i činjenica X: Arheologija i vreme, Knjiga apstrakata (2023), https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_reff_5937 .