Search
Now showing items 11-20 of 325
The Contstructivistic Defence of the Objectivity of Moral Standards and Natural Law that Does not Require the Debate on Moral Realism
(Univerzitet u Beogradu - Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd, 2017)
The main goal of Kenneth R. Westphal's How Hume and Kant Reconstruct Natural Law: Justifying Strict Objectivity without Debating Moral Realism is to defend the objectivity of moral standards and natural law and thus avoid ...
The complexity-based explanatory strategy, biological levels, and the origin of life
(Rosenberg & Sellier, Turin, 2019)
A long-standing debate on the causality of levels in biological explanations has divided philosophers into two camps. The reductionist camp insists on the causal primacy of lower, molecular levels, while the critics point ...
Kriza replikabilnosti rezultata u savremenoj eksperimentalnoj psihologiji u svetlu kriterijuma replikabilnosti u savremenoj fizici / Crisis of replicability of results in contemporary experimental psychology in the light of the criteria of replicability in contemporary physics
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2019)
Od 2010. godine nemogućnost replikacije eksperimentalnih rezultata (objavljenih u vodećim časopisima u oblasti) u velikom broju ponovljenih psiholoških eksperimenata počeo je sve više da se percipira kao metodološka kriza. ...
Vitgenštajn i lingvistička paradigma u filozofiji i filozofskoj estetici / Wittgenstein and the linguistic paradigm in philosophy and philosophical aesthetics
(Univerzitet u Novom Sadu - Filozofski fakultet - Odsek za filozofiju, Novi Sad, 2009)
U radu se, najpre, polazeći od filozofa H. Šnedelbaha, razmatra načelni značaj filozofije Ludviga Vitgenštajna za konstituisanje lingvističke paradigme u savremenoj filozofiji (I), zatim se, polazeći od estetičara K. ...
Hajdegerova kritika Huserlove fenomenološke redukcije
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2009)
Osnovno pitanje svoje filozofije, pitanje o smislu bivstvovanja, Hajdeger postavlja u kritičkom otklonu prema tradicionalnoj filozofiji, i to kako prema antičkoj i modernoj, tako i prema savremenoj filozofiji. Hajdegerova ...
Hajdegerova hermeneutičko-fenomenološka ontologija / Heideggers hermeneutisch-phänomenologische Ontologie
(Univerzitet u Novom Sadu - Filozofski fakultet - Odsek za filozofiju, Novi Sad, 2007)
Osnovno pitanje ovog istraživanja glasi: kako bi trebalo razumeti Hajdegerovu filozofiju?; a odgovor glasi: Hajdegerova filozofija bi trebalo da se razume kao jedna hermeneutička fenomenologija odnosno kao hermeneutičko- ...
Kosmološki dokaz i aktualna beskonačnost / Cosmological arguments and the actual infinity
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2001)
Verzije kosmološkog dokaza za postojanje Boga mogu se grubo podeliti na dva tipa: na one čije premise poriču mogućnost beskonačnog regresa uzroka i one koji tu mogućnost ne poriču. Argumente Tome Akvinskog sam interpretirao ...
Hermeneutička fenomenologija umetnosti. Fundamentalni problemi filozofske estetike / Hermeneutische phänomenologie der Kunst. Die fundamentalprobleme der philosophischen Ästhetik
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2005)
Vodeće pitanje ovog istraživanja glasi: da li i kako jedna filozofska estetika može da se razvije i utemelji polazeći od Hajdegerove filozofije. U ovom tekstu želim da naznačim samo neke osnovne crte ove teze. U prvom delu ...
Sistematsko i sklopno mesto filozofije umetnosti u filozofiji M. Hajdegera - prilog pripremi pitanja o odnosu filozofije umetnosti i drugog začetka zapadnog mišljenja / Der systematische und fugenmäßige ort der philosophie der kunstin Heideggers philosophie
(Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za filozofiju, Beograd, 1999)
Die Grundabsicht dieser Abhandlung besteht aus der Auslegung des systematischen und fugenmäßigen Ortes der Philosophie der Kunst in Heideggers Philosophie. Der Leitfaden für diese Auslegung befindet sich in einer vorläufigen ...
Da li je Odisej filozof? / Is Odysseus a philosopher?
(Univerzitet u Prištini - Filozofski fakultet, Kosovska Mitrovica, 2017)
U radu se razmatraju delovi teksta Homerove Odiseje koji prema autorkinom mišljenju poseduju poseban filozofski značaj, budući da se bave odnosom istinitog, verovatnog i lažnog govora. Naročita pažnja posvećena je analizi ...