dc.description.abstract | Multidisciplinarim istraživačkim, metodološkim i interpretativnim postupkom monografija sagledava sveobuhvatnost fenomena pobožnosti prema Bogorodici u kontekstu baroknog doba i mletačke uprave u Boki Kotorskoj. Ovaj fenomen, u kojem su elementi kanonskog i popularnog nerazlučivi, predstavljen je kao osetljiv tumač složenih teologoških, istorijskih, društveno-političkih, etičkih i estetičkih stavova epohe. Knjiga proučava njegovu starinu, dugovečnost i migracije u okviru mediteranskih interakcija, sagledavajući sakralnu topografiju terena i locirajući njegove strateške tečke. U knjizi su predstavljeni kretaori metafore Boke Kotorske kao Bogorodičinog vrta ne zemlji – umetnici, pesnici, sveštenici, religiozni redovi i laičke organizacije, te značajni pojedinci i mecene. Knjiga analizira slojevitost marijanske pobožnosti – doktrine, bogosluženje, propovedi i legende o čudesnim putovanjima, pojavama i delima svetih slika, sakralne drame, poeziju i prozu, hodočašća, izvanliturgijske rituale i gradske svečanosti. Predstavlja višestrukost ispoljavanja ove pobožnosti – izgradnju crkava, kapela i manastira, formiranje skulpturalnih i slikanih programa, ulogu i značaj relikvija i votivnih darova. Posebna pažnja usmerena je na čudotvorne Bogorodičine ikone kao okosnice popularne pobožnosti, semanatičke centre slikane i skulpturalne dekoracije i suštinske elemente formiranja grada i socijalne integracije njegovih stanovnika. | sr |