dc.description.abstract | U knjizi se razmatraju glavni aspekti problematike fenomena vrednosti i izlaganje je organizovano u sedam poglavlja. Prvo poglavlje bavi se opštim karakteristikama koncepta vrednosti koje se mogu identifikovati kao „najmanji zajednički sadržalac“ različitih i veoma brojnih gledišta o vrednostima. Tu se pravi i konceptualna i sadržinska razlika između pojma vrednosti i drugih srodnih pojmova (potreba, crta ličnosti, stavova, normi i ideologije). Sledi poglavlje u kome se razmatraju razna pitanja merenja vrednosti u empirijskim istraživanjima i daje prikaz najčešćih metodoloških procedura i standarda. Nakon toga, u trećem, najobimnijem poglavlju, prikazani su glavni elementi većeg broja teorijskih modela i tipologizacija vrednosti, koji su grubo klasifikovani u dve grupe teorija vrednosti: individualno-psihološke i kulturološke teorije. U poglavlju nakon toga diskutuje se o teorijskim razmatranjima i empirijskim nalazima o „korenima“ ili poreklu vrednosti, tj. glavnim individualnim i društvenim antecedentima vrednosnih preferencija. Debatovano je o značaju raznih sociodemografskih i psiholoških, ali i makro-kontekstualnih (grupnih i socijetalnih) karakteristika za varijetete u vrednosnim prioritetima. U narednom, petom poglavlju se u tom kontekstu diskutuje o pitanjima mogućnosti promene vrednosti i povezanim metodološkim pitanjima i teškoćama „merenja“ promene vrednosti. Šesto poglavlje donosi razmatranja o vrednostima kao „determinantama“ različitih oblika socijalnog ponašanja ljudi – u sferi prosocijalnog, antisocijalnog, proekološkog, organizacionog, političkog i zdravstvenog ponašanja; razmatraju se i mogući mehanizmi „uticaja“ vrednosti na ponašanje, kao i važnost ostvarenja važnih vrednosti za subjektivno blagostanje ljudi. U zaključnom poglavlju napravljen je kratak završni osvrt na pojam vrednosti, njegovu ulogu u razumevanju društvenih procesa i načine njihovog saznavanja. | sr |