Претраживање
Приказ резултата 1-10 од 16
Vrlina i eudaimonia u filozofiji morala Rozalind Hersthaus / Virtue and eudaimonia in Rosalind Hursthouse's moral philosophy
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2011)
Kada je reč o normativnoj etici, u poslednjih pedeset godina svedoci smo neočekivanog, ali s obzirom na probleme kako tradicionalnih tako i savremenih etičkih stanovišta, razumljivog povratka Aristotelu. Od novijih radova ...
Sila prirodne selekcije - rekonstrukcija jednog koncepta / Die kraft der natürlichen selektion
(Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za filozofiju, Beograd, 2011)
Dieser Aufsatz hat vor, die evolutionären Erklärungen des Alterns zu analysieren. Der Gegenstand der Analyse ist der Gedankenexperiment mit der Population der unsterblichen Organismen, der schon in der Evolutionstheorie ...
Naturalistički redukcionizam u savremenoj metaetici / Naturalistic reductionism in contemporary metaethics
(Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za filozofiju, Beograd, 2011)
This paper deals with so-called metaethical reductionism. Generally, metaetical reductionism treats moral properties as natural properties. But contemporary reductionism does not assume that any moral property is in fact ...
Hajdegerov posthumanizam - pitanje o suštini čoveka u Hajdegerovim marburškim predavanjima u okolini 'bivstvovanja i vremena' / Heideggers posthumanismus: Die Frage nach dem Wesen des Menschen in Heideggers Marburger Vorlesungen im Umkreis vom 'Sein und Zeit'
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2011)
Hajdegerov posthumanizam trebalo bi razumeti kao Hajdegerovo pozitivno učenje o suštini čoveka. Kao uporište Hajdegerovog učenja o suštini čoveka trebalo bi da služe Hajdegerova marburška predavanja: Prolegomena za povest ...
Moralni realizam Pitera Rejltona / Peter Railton's moral realism
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2011)
Piter Rejlton je moralni realista, naturalistički kognitivista i redukcionista. On je realista u smislu da postoje moralne činjenice. Ove moralne činjenice su konstituisane prirodnim činjenicama. U tom smislu je Rejlton ...
Zašto dihotomije između urođenih i stečenih osobina kao i između afektivnih i kognitivnih kapaciteta opstaju u savremenim razvojnim teorijama - slučaj empatije / Why the nature/nurture and the affective/cognitive dichotomy won't go away: The case of empathy
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2011)
Cilj ovog rada je da preispita zašto su dihotomije između urođenih i stečenih osobina kao i između kognitivnih i afektivnih kapaciteta i dalje prisutne u savremenim teorijama o empatiji i zašto mnogi teoretičari i dalje ...
Nova shvatanja racionalnosti i semantika / A new account of rationality and semantics
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2011)
U ovom radu baviću se povezanošću određenih shvatanja kognicije i semantike i mogućim uticajem eksternalističkih shvatanja kognicije na debatu između fregeanaca i nefregeanskih antiindividualista. Kao pojam koji povezuje ...
Ideja slobode kod Hegela i Šopenhauera / Idea of freedom in Hegel and Schopenhauer
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2011)
Činjenica da je u istoriji filozofije Šopenhauer poznat kao jedan od najvećih Hegelovih protivnika prirodno sugeriše da su sistemi ova dva filozofa izrazito različiti ili čak suprotstavljeni jedan drugome. Mi ćemo u ovom ...
Vitgenštajnova ideja porodičnih sličnosti i Vajcov decizionizam u estetici / Wittgenstein's idea of family resemblances and Weitz's decisionism in aesthetics
(Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za filozofiju, Beograd, 2011)
Even though Ludwig Wittgenstein, as far as we know, did not (explicitly) maintain some particular position on the nature of art and the possiblity of defining works of art, he had a great influence in analytic aesthetics. ...
Čalmersova odbrana argumenta na osnovu zamislivosti? / Chalmers' defense of the conceivability argument
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2011)
Modalni racionalizam je stanovište po kome se iz zamislivosti a priori može izvesti metafizička mogućnost. Jedan od najuticajnijih prigovora protiv ovog stanovišta je da postoje nužni aposteriorni iskazi, jer se čini da ...