Search
Now showing items 11-20 of 70
Social history in Serbia: The Association for Social History
(Brill Academic Publishers, 2009)
Mitrović, Katarina
Pljačka umetničkog i kulturnog blaga Srbije u Drugom svetskom ratu i problemi njegove restitucije - nekoliko fragmenata / The plunder of Serbia's artistic and cultural riches in World War II and the problem of restitution several fragments
(Institut za savremenu istoriju, Beograd, 2001)
Prilog je posvećen delovanju Eisatzstab Reichsleiter Rosenberg fur Sudost u Beogradu 1943-1944. godine, koje se svodilo na pljačku kulturnog i umetničkog blaga, pre svega onog koje je pripadalo Jevrejima u Srbiji. Drugi ...
Prilog sakralnoj topografiji Bihora i Korita / A contribution to the sacral topography of Bihor and Korita
(Centar za crkvene studije, Niš, 2009)
Rad se bavi sakralnom topografijom delova Bihora i Korita. U pitanju su crkvišta i crkvine o kojima uglavnom nema podataka u pisanim izvorima. Radi se o parohijskim i grobljanskim crkvama. U tom pogledu su posebno zanimljivi ...
Hrisovulja kralja Stefana Uroša III Hilandar o sporu oko međa Kruševske metohije
(Филозофски факултет у БеоградуФилозофски факултет у Бањој ЛуциФилозофски факултет у Српском СарајевуИсторијски институт у Бањој ЛуциМеђуопштински историјски архив у ВаљевуИсторијски архив у Чачку, 2004)
Хрисовуља краља Стефана Дечанског манастиру Хиландару издата је 6. септембра 1327. године, на краљевом двору у Сврчину. Настала је као резултат разрешења спора, који су пред краљем водили игуман Хиландара Гервасије са ...
Povelja kralja Stefana Uroša III Dečanskog manastira Svetog Nikole Mračkog u Orehovu
(Филозофски факултет у БеоградуФилозофски факултет у Бањој ЛуциИсторијски институт у Бањој ЛуциАрхив Србије у БеоградуМеђуопштински историјски архив у Ваљеву, 2002)
Хрисовуља краља Стефана Дечанског манастиру Светог Николе у Орехову издата је 9. септембра 1330, после битке код Велбужда. Дародавац потврђује ма-настиру раније поседе и прилаже нове, и то: села Чернец, Скакавицу и Драчево; ...
Hrisovulja kralja Stefana Uroša III Hilandaru, 1327
(Филозофски факултет у БеоградуФилозофски факултет у Бањој ЛуциФилозофски факултет у Српском СарајевуИсторијски институт у Бањој ЛуциМеђуопштински историјски архив у ВаљевуИсторијски архив у Чачку, 2003)
Хрисовуља краља Стефана Дечанског манастиру Хиландару издата је 9. јула
1327. године. Настала је као последица тражења хиландарског игумана Герва
сија и братства, да им се уступи и друга половина села Добродољани, које ...
Profesor Miloš Blagojević i njegov rad na srpskoj diplomatici
(Филозофски факултет у БеоградуФилозофски факултет у Бањој ЛуциФилозофски факултет у Српском СарајевуИсторијски институт у Бањој ЛуциМеђуопштински историјски архив у ВаљевуИсторијски архив у Чачку, 2005)
Поводом јубилеја професора Милоша Благојевића, 75-годишњице живота и 43 године научног рада, редакција Старог српског архива одлучила је да му посвети четврту свеску овог младог, али већ афирмисаног часописа.
Položaj žena u ideološko-propagandnom rečniku kolaboracionističkog režima u Srbiji u Drugom svetskom ratu / The place of women in the ideological and propaganda vocabulary of the collaborationist regime in Serbia in WWII
(Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd, 2009)
Prilog je posvećen otvaranju pitanja položaja žene u ideologiji, propagandni i praksi kolaboracionističkog režima u Srbiji tokom Drugog svetskog rata.
Savez Jonjana u doba Rimskog carstva / Ionian League under the Roman Empire
(Matica srpska - Odeljenje za književnost i jezik, Novi Sad, 2009)
Rad je posvećen Savezu Jonjana u prva tri veka nove ere, federalnoj organizaciji koja je u epohu Rimskog carstva kročila sa viševekovnom istorijom. Izvorni materijal na koji se oslanja istraživanje istorije Saveza obuhvata ...
Da li su kralj Stefan Prvovenčani i njegov sin Radoslav bili savladari? / Were king Stefan the First-Crowned and his son Radoslav co-rulers?
(Srpska akademija nauka i umetnosti SANU - Vizantološki institut, Beograd, 2009)
U radu se podvrgava kritici tvrdnja, uglavnom prihvaćena u srpskoj istoriografiji, da su kralj Stefan Prvovenčani i njegov sin Radoslav bili savladari od 1220. godine. Analizirani su svi izvori, čijim se tumačenjem dokazivao ...