Search
Now showing items 1-10 of 90
Prevazilaženje univerzalizma i socijalnog konstruktivizma u istoriji emocija - slučaj akedije / Beyond universalism/social constructivism debate in the history of emotions: The case of acedia
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2019)
Piter Tuhi (2011) smatra da je osećanje akedije koje su prvobitno opisali Pustinjski oci romantizovana verzija obične dosade koju svi osećamo. Za Tuhija akedija nije stvarna, već je proizvedena, tj. socijalno konstruisana ...
Odbrana Milovog edukativnog argumenta u prilog demokratije
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2016)
U Razmatranjima o predstavničkoj vladi Mil tvrdi da je predstavnička demokratija najbolji oblik državnog uređenja za ona društva koja zadovoljavaju neophodne uslove da bi se predstavnička demokratija održala. U prilog ovoj ...
Kvajnov naturalistički empirizam protiv epistemološkog nihilizma / Quine's Naturalistic Empiricism vs Epistemological Nihilism
(Theoria, 2015)
Cilj ovog rada je da razmotrimo zašto, i na koji način se Kvajn pozicionira između logičkih pozitivista i epistemoloških nihilista u pogledu shvatanja empirijskog svedočanstva. Naime, on će na nov način formulisati kriterijume ...
Bojlova korpuskularna teorija i uvođenje distinkcije između primarnih i sekundarnih kvaliteta / Boyle's corpuscular theory and the introduction of the distinction between primary and secondary qualities
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2012)
Ne samo da je distinkcija između primarnih i sekundarnih kvaliteta bila motivisana epistemološkim posledicama korpuskularne hipoteze, već je i način na koji je Bojl, po prvi put u modernom smislu, povukao distinkciju između ...
Vrlina i eudaimonia u filozofiji morala Rozalind Hersthaus / Virtue and eudaimonia in Rosalind Hursthouse's moral philosophy
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2011)
Kada je reč o normativnoj etici, u poslednjih pedeset godina svedoci smo neočekivanog, ali s obzirom na probleme kako tradicionalnih tako i savremenih etičkih stanovišta, razumljivog povratka Aristotelu. Od novijih radova ...
Platon i moderne prirodne nauke / Plato and modern natural sciences
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2019)
Između Platonovog pojma nauke (episteme) i modernog pojma nauke postoje gotovo nepremostive razlike, ali i određene sličnosti. U poznim dijalozima kao što su Teetet, Fileb, ili Timaj, Platon u izvesnoj meri redefiniše ...
Mil , Utilitarizam pravila i "primedba na osnovu nekoherencije" / Mill, rule-utilitarianism and "incoherence objection"
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2018)
Primedba na osnovu nekoherencije" ili "obožavanje pravila" je jedna od najčešćih tema rasprave koja se vodi između dva glavna tabora unutar utilitarističkog pogleda na moral - "utilitarista postupaka" i "utilitarista ...
Generalni i konkretni fenomeni - pojmovni okvir za analizu eksperimenata i modela / General and concrete phenomena: A conceptual framework for analysis of experiments and models
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2019)
I eksperimenti i modeli imaju ključnu ulogu u nauci. U ovom radu fokus će biti na sledećim pitanjima: Šta su eksperimenti, a šta modeli? Kakav je odnos između njih i kako povući razliku između njih? Da li su za sve naučne ...
Hajdegerov posthumanizam - pitanje o suštini čoveka u Hajdegerovim marburškim predavanjima u okolini 'bivstvovanja i vremena' / Heideggers posthumanismus: Die Frage nach dem Wesen des Menschen in Heideggers Marburger Vorlesungen im Umkreis vom 'Sein und Zeit'
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2011)
Hajdegerov posthumanizam trebalo bi razumeti kao Hajdegerovo pozitivno učenje o suštini čoveka. Kao uporište Hajdegerovog učenja o suštini čoveka trebalo bi da služe Hajdegerova marburška predavanja: Prolegomena za povest ...
O razlici između razložnosti i racionalnosti u normativnoj političkoj teoriji / On the difference between the reasonable and the rational in normative political theory
(Srpsko filozofsko društvo, Beograd, 2019)
U ovom radu istražiću značaj razlike između razložnosti i racionalnosti za normativnu političku teoriju. Polazište istraživanja biće Rolsovo (J. Rawls) pravljenje ove distinkcije u okviru njegove kasnije filozofije politike. ...